Agrosavjeti

Zaštita voćaka i vinove loze od proljetnih mrazova

Agrosavjeti
Voćnjak Fotografija: Pixabay
Proljetni mrazovi nisu neuobičajena pojava u kontinentalnom području RH. Pa ipak, prošlogodišnji mraz, koji je bio u noći 25./26. travnja, ne samo radi visokog datuma, nego i radi neuobičajeno ranog kretanja vegetacije, bio je poguban za mnoge poljoprivredne kulture.

Rasponi negativnih temperatura pri kojima se pojavljivao, od najzapadnijih do istočnih područja panonskog dijela RH, kretali su se od tek neznatnih -0,4 ºC do čak -5 ºC (a ponegdje još i niže), dok je bilo i područja bez mraza. Tu je još bilo važno i koliki je bio postotak vlage zraka kao i postojanje (ili izostanak) vjetra. Zbirno, svi nabrojeni čimbenici, a ponajviše sadržaj vode u vršnom dijelu biljaka (u meristemskom tkivu), uz jačinu i trajanje mraza (izraženo u satima), odlučivali su u konačnici o opsegu šteta na poljoprivrednim kulturama.

Preventivno tretiranje nasada

Mraz
Ako se nasad nalazi na rizičnom području, na kome su mogući rjeđi ili češći proljetni mrazovi, najbolje je preventivno tretirati nasad antistresnim pripravcima na bazi aminokiselina (biostimulatori), kao što su Drin, Protifert, Fitoalgen, Poly-amin, Trainer, Algovital i sl. Ako nasad pretrpi potpunu štetu (100 %) tretiranje navedenim biostimulatorima nije potrebno, jer neće biti učinka, pošto su generativni organi odumrli, tj. urod će sigurno izostati.

Obraniti voćnjak od proljetnog mraza najčešće je ipak lakše nego obraniti vinograd i to stoga što su razmaci sadnje najčešće veći u voćnjacima nego u vinogradima, a i reljef u vinogradima češće je strmiji nego u voćnjacima. Tu se pri obrani od mraza misli na korištenje traktora i vučenog priključnog transportnog grijača tzv. „heatera“ ili Frostbuster.Postoje i domaći proizvođači takvih grijača za ovu namjenu.

Ti grijači, koji stvaraju topli zrak, koriste različite energente (plin, benzin, nafta…..), a topli zrak ispuštaju na stranu ili unazad te se na taj način podiže temperatura u nasadu (češće se koriste u voćnjacima nego vinogradima). Traktor kruži voćnjakom ulazeći u redove, vodeći brigu da prilikom prohoda međureda isti bude što prije ponovljen.

Osim toga, ako postoji opasnost od mraza, dobro je u nasadu osigurati i grijanje na kruto gorivo (najučinkovitije ugljenom, ili visokokaloričnim drvetom) u malim prijenosnim pećicama cilindričnog oblika napravljenih od metalnih cijevi (materijal debljine bar 4 mm, promjera oko 200 mm, visine 350-400 mm), s metalnim poklopcem, koji svojim promjerom nadmašuje cijev za barem 30-35 mm tj. u promjeru barem 260-270 mm.

Svaka od ovih pećica toplinom koju stvara okvirno pokriva površinu od 25-40 m2. Ako se odlučite grijati nasad na taj način, važno je da na strani s koje može puhati vjetar postoji gust biljni vjetro-zaštitni pojas, jer ne vrijedi grijati nasad ako toplinu odnosi vjetar. Uz osiguranje dovoljne količine goriva prije mraza nasad se može zagrijati za nekih 1,6 - 2 ºC  u odnosu na okolinu. Na taj način se može (unatoč velikom poslu pripreme potpaljivanja svih pećica u nasadu i održavanja vatre u njima tijekom noći u kojoj se očekuje mraz) u značajnoj mjeri izbjeći šteta od mraza ili barem ublažiti posljedice mraza. Da biste znali kada točno treba početi s paljenjem pećica, u noći kada meteorolozi predvide pojavu mraza, u 23.00 sata treba prekontrolirati vanjsku temperaturu. Ako je toplije od +3 ºC, vjerojatnost mraza je vrlo mala ili će mraz biti neznatan.

Ako je vanjska temperatura u rasponu od +1 do +2 ºC, vjerojatnost mraza je velika, a ako je već tada (u 23.00 sati) vanjska temperatura manja od +1 ºC mraz će biti značajan - osobito ako je nebo puno zvijezda. U tom slučaju treba početi s paljenjem pećica već oko 1.00 sat iza ponoći. Vatra u pećicama se održava sve do izlaska sunca sljedećeg jutra i još nekih 30-45 minuta dodatno, nakon pojave sunca.

Prskanje voćnjaka vodom

Mraz prouzročio velike štete voćarima
Još jedan način zaštite je prskanje voćnjaka vodom. Najčešće se taj način koristi u vrijeme pojave mraza tijekom cvatnje voćaka. To može biti stacionarno (sastoji se od dovoljno velikog rezervoara vode, jake pumpe, sustava cjevovoda i dizni) ili može biti mobilno. Prska se od pojave mraza vodom pomoću atomizera i traktora, no jedan traktor je limitiran za određenu površinu pa je potreban veći broj traktora i atomizera, najčešće vučenih, i to od najmanje 1000 litara zapremine. Ne prska se svaki red kao prilikom zaštite protiv bolesti, nego se redovi preskaču pa se prska prvi, sedmi, jedanaesti, četrnaesti, drugi, peti, deveti, petnaesti…itd., kako bi se u malom vremenu pokrila što je moguće veća površina.

 

Autori teksta:

Tomislav Božičević, dipl. ing. agr., 
viši stručni savjetnik za hortikulturu,
Podružnica Savjetodavne službe požeško-slavonske županije

mr. sc. Višnja Šimunović, 
viša koordinatorica za hortikulturu Savjetodavne službe

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje