Intervju tjedna

Ivan Čupić: Dosta sredstava je osigurano za proizvodnju, samo to sada treba iskoristiti do 2020. godine

Agrovijesti
Ivan Čupić upravljte LAG Laura Fotografija: Marko Lukunić/PIXSELL Pogledajte galeriju
Za novo programsko razdoblje svakako treba raditi malo bolje Operativne programe i smanjivati birokraciju na svakom koraku pripreme i provedbe projekata, naravno sukladno svim Uredbama, Zakonima i Pravilnicima. Ako govorimo o ruralnom razvoju, moramo uz poljoprivredu raditi na razvoju svih ostalih djelatnosti koje su moguće na tom prostoru, kaže u intervju tjedna Ivan Čupić upravitelj LAG-a Laura.

Koja je funkcija LAG-ova u Hrvatskoj i što je konkretno Vaš LAG do sad napravio te koliko novca iskoristio, plasirao ili potrošio na investicije u poljoprivredu? 

U Hrvatskoj trenutno djeluje 54 LAG-a kojima su odabrane Lokalne razvojne strategije za razdoblje 2014-2020 a funkcija im je, kao i u svim državama članicama EU, priprema i provedba strategija na što bolji i kvalitetniji način, odnosno raspisivanje natječaja i dodjela bespovratnih sredstava sukladno Programu ruralnog razvoja 2014-2020, Mjeri 19.

Uz provedbu Lokalne razvojne strategije, LAG-ovi rade cijeli niz različitih aktivnosti koje doprinose razvoju ruralnog prostora na kojem svaki djeluje, a sve prema LEADER principu i umrežavajući tri sektora: javni, poslovni i civilni. LAG LAURA je od 2009.g. do danas sudjelovao na preko 130 manjih i većih realiziranih projekata, ukupne vrijednosti preko 30 milijuna kuna, od kojih preko 40 u poljoprivredi a koji su financirani iz nacionalnih ili EU sredstava (nabave mehanizacije, opreme, zemljišta, edukacije…).

Uz redovan posao i projekte, LAG LAURA je organizirao niz gospodarskih manifestacija na kojima smo prosječno imali po 200 izlagača, većinom OPG-ova koji su imali prilike prodavati svoje proizvode pred 15.000 – 20.000 turista, te smo sudjelovali u izvozu oko 500 tona višnje-maraške sa područja Zadarske županije…itd.

LAG-ovi su dobili tijekom godine oko pola milijarde kuna sredstava što su ogromna sredstva, na što bi se ti novci trebali usmjeriti i koliko je Vaš LAG dobio i za koje svrhe? 

Ivan Čupić upravljte LAG Laura

Dana 16. veljače 2017.g. Ministar Tomislav Tolušić je dodijelio Odluke za provedbu 54 Lokalne razvojne strategije u ukupnoj vrijednosti 463.096,70 kn, od čega je LAG-u LAURA odobreno 11.573.418,78 kn.

Većina sredstava su usmjerena za razvoj poljoprivrede, ruralnog turizma i javne infrastrukture na našem području.

U javnosti se često može čuti da ljudi ne znaju što su to LAG-ovi i kako oni funkcioniraju te koja je njihova svrha? Je li stvar da se o njima u javnosti malo govori ili su neprimjetni u svojim lokalnim sredinama? 

Postoji više razloga zašto su LAG-ovi još uvijek nepoznanica velikoj većini javnosti. Neki LAG-ovi su više a neki manje aktivni, ali ako uzmemo u obzir da su LAG-ovi udruge koje imaju prosječno 2-3 zaposlene osobe i ograničena financijska sredstva, onda možemo reći da su dali veliki doprinos na svom području, naravno sukladno svojim mogućnostima.

Uz navedeno, LAG-ovi su jedan relativno novi oblik udruživanja, jer iako su neki davno registrirani, tek smo u veljači ove godine dobili Odluke o odobrenju provedbe Lokalnih razvojnih strategija, a to je „osnovni“ posao svih LAG-ova – izrada i provedba Lokalnih razvojnih strategija.

Kada govorimo u razvoju poljoprivrede i ruralnih sredina na Vašem području u kojem dijelu je strategija usmjerena odnosno koji segmenti poljoprivrede i ruralnog razvoja će se prema toj strategiji razvijati te koliko će to utjecati na veću proizvodnju, zapošljavanje, nove investicije? 

Lokalna razvojna strategija našeg područja je najvećim dijelom usmjerena na sufinanciranje projekta malih i mladih poljoprivrednika, razvoju ruralnog turizma te javne infrastrukture.

Ivan Čupić upravljte LAG Laura

Hrvatska slabo povlači novac iz EU fondova, procedure su kompliciranje, na natječaju novce odnose nepoznate ili velike tvrtke, a vrlo često se govori kako novac ide u sve samo ne u razvoj proizvodnje. Koje je Vaš stav i što bi trebalo mijenjati? 

Ako pričamo o iskorištavanju EU sredstava, uz naše domaće probleme (imovinsko-pravne i sl.) temeljni problem je u loše ispregovaranim Operativnim programima.

U prethodnom programskom razdoblju 2007-2013 iskorištavanje EU sredstava nije bilo dobro najvećim dijelom zbog kompliciranih procedura natječaja, dok sada stvari idu na bolje, polako ali idu. Još uvijek to nije kako bi trebalo biti ali pomaci se svakako vide, na nekim natječajima je barem malo smanjena i pojednostavljena dokumentacija a i rokovi donošenja odluka su se ubrzali.

Dosta sredstava je osigurano za poljoprivredu i proizvodnju, samo to sada treba iskoristiti do 2020. godine. Iz natječajne dokumentacije je potrebno izbaciti sve što nije potrebno i što nas EU ne traži da moramo imati, skratiti rokove odlučivanja (prije se događalo da prođe i do 2 godine od prijave do rezultata) te pojednostavniti i pravila provedbe samih projekata, što sve nadležna tijela i rade - konkretan primjer: rezultati jednog natječaja u roku od 60 dana!

Kako funkcioniraju LAG-ovi u drugim zemljama i gdje vi učite o njima koja Vam je zemlja uzor?  

Samo ću reći - Poljska.

EU već sada radi na izradi Programa ruralnog razvoja za novo programsko razdoblje. U kom smjeru bi trebala ići naša strategija? Koje sektore razvijati, kako postaviti mjere i gdje je potrebno najviše ulagati? 

Za novo programsko razdoblje svakako treba raditi malo bolje Operativne programe i smanjivati birokraciju na svakom koraku pripreme i provedbe projekata, naravno sukladno svim Uredbama, Zakonima i Pravilnicima. Ako govorimo o ruralnom razvoju, moramo uz poljoprivredu raditi na razvoju svih ostalih djelatnosti koje su moguće na tom prostoru. Najbolji primjer je razvoj ruralnog turizma kao dopunske djelatnosti, jer se razvojem jednog sektora indirektno utječe na razvoj drugih sektora na tom području.

Ivan Čupić upravljte LAG Laura

Kada se pogleda statistika proizvodnje poljoprivrede u Hrvatskoj gotovo svi sektori nazaduju i padaju. Što je razlog tome? 

Cijeli je niz razloga, ali probat ću istaknuti nekoliko po meni bitnijih. Ako se ne varam, trenutno je u Hrvatskoj registrirano preko 160.000 OPG-ova i treba prvo jasno razdvojiti „hobiste“ od profesionalaca. Profesionalce educirati, još više ih poticati na udruživanje (udruge, zadruge, proizvođačke organizacije…), srediti im tržište (koliko je to moguće) i omogućiti im jednostavniji i pravedniji porezni sustav a onda ih naravno i staviti u isti kako bi svi imali jednake uvijete poslovanja.

Manje OPG-ove svakako još više poticati da se bave dopunskim djelatnostima (turizam i ostalo) kao dodatnim izvorom financiranja te im također srediti sustav koji je sada prilično nepravedan u nekim dijelovima.

Uz sređivanje birokracije i tržišta, konstantno raditi na dodavanju vrijednosti proizvodima i na sve moguće načine raditi na „izvozu“ istih kroz turizam, jer ipak Hrvatsku godišnje posjeti preko 16 milijuna turista.

 

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje