Agrosavjeti

Kada počinje suzbijanje korova

Agrovijesti
Korov, trava Fotografija: Pixabay
Kada spominjemo korove, opisujemo ih kao nepoželjne biljke koje rastu tamo gdje nam ugrožavaju usjeve.

Nalazimo ih i u gradskim sredinama, na napuštenim okućnicama, na neuređenom zemljištu, uz pruge. Korov  može predstavljati i inače uzgajana biljna vrsta kada se pojavi u usjevu, npr. uljana repica u pšenici.

Korov postaje sve ono što nam nije cilj uzgoja. Svojom pojavom u uzgajanom usjevu oni oduzimaju usjevu mjesto, hranjiva iz tla, svjetlost, vodu. Često puta imaju veliki broj sjemenki putem kojih se šire, a za vrijeme ubiranja usjeva  njihove sjemenke kvare kvalitetu uroda te otežavaju skladištenje.

Sjemenke korova zastupljenih  na njivama, životnu sposobnost za nicanje zadržavaju dugo godina. Tu često spominjemo  za primjer sjeme  ambrozije i lobode koje niče kada dođe u uvjete koji pogoduju nicanju i nakon 40 godina provedenih u tlu. Neki korovi  imaju istovremeno na jednoj biljci  sjemenke koje imaju različitu dužinu klijavosti.

U poljoprivrednoj proizvodnji suzbijanje korova je važna agrotehnička mjera i često puta glavni uzrok lošeg rezultata u žetvi i niske otkupne cijene proizvoda.

 Aktivni poljoprivrednici su upoznati s glavnim korovima s kojima se susreću ali suzbijanje korova nije uvijek uspješno. 

Korištenje herbicida je zadnja mjera kojom se suzbijaju korovi jer prije toga  treba primijeniti agrotehničke postupke s kojim će se  utjecati na smanjenje broja korovskih biljaka.  Ako  pogledamo polja često ih okružuju oaze korova koje rastu na zapuštenim  međama, uz kanale,  putne jarke, na uzglavnicama.

U ljeto nakon žetve dovoljno je vremena da sjeme korova koje je dobilo svijetla, zraka i vode nikne. Biljke nesmetano donesu sjeme, razviju podzemne vriježe  i  na taj način  povećavaju svoju brojnost  iduće godine. Ostavljajući gole oranice do naredne sjetve, obično u proljeće, poveća se brojnost korova s kojima se naredne godine susrećemo.

 Za vrijeme žetve njihovo sjeme se širi s kombajnima po oranicama. Prilikom obrade tla korovi koji se šire podzemnim korijenjem, vriježama, gomoljima  imaju mogućnost da ih se pomoću mehanizacije razmnoži po cijeloj parceli.  Međe su postale rasadnici korova sa kojih se šire na okolne oranice.

Koliko sami možemo svojim postupcima djelovati na smanjenje brojnosti korova na njivama. Za početak treba krenuti od osnova - poznavanje biologije korova te primjene  agrotehničkih zahvata koje ne smijemo izostaviti kao što su:

- poštivanje svih agrotehničkih zahtjeva pri uzgoju određene kulture

- prašenje  strništa da se potakne nicanje korova koje se onda zaore

- redovita  košnja  strništa,

- uvođenje i poštivanje plodoreda,

- korištenje za sjetvu sjemena koje ne sadrži primjese sjemena korova,

- sprečavanje širenja sjemena korova sa rubova parcele,

- sprečavanje širenja korova putem rizoma izbjegavajući upotrebu priključaka koji će usitniti  podzemno korijenje (vriježe, rizome)

- održavanje međa, poljskih putova  i kanala

- održavanje nepoljoprivrednih površina koje se koriste za spremanje mehanizacije, bala, okolica đubrišta

- čišćenje mehanizacije (kombajna) pri prelasku sa zakorovljene na oranicu bez korova

- krma kojom hranimo stoku ne bi smjela sadržavati sjemenke korova kako bi spriječili širenje korova putem organskih gnojiva

- poznavanje  vrsta korova koji  nam prave probleme na oranicama

 Primjena svake od  ovih mjera doprinosi  da se smanji brojnost korova na oranici i omogući uspješnije djelovanja sredstava za zaštitu bilja.

Aktivni  poljoprivrednici  moraju imati na umu da su obavezni poštivati pravila višestruke sukladnosti i obavezu koju propisuje GAEC 6  UPRAVLJANJE ŽETVENIM OSTACIMA i SPREČAVANJE ZARASTANJA POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA NEŽELJENOM VEGETACIJOM, a kontrolira se na oranicama i pašnjacima. Na obradivim površinama ambrozija, mračnjak, višegodišnji korovi i drvenaste biljne kulture uklanjaju se: mehaničkim postupcima ili  primjenom herbicida.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje