SLATKI KRUMPIR

Kušajte batat – i izbjegnite dijabetes, pretilost i rak

Agrovijesti
Batat Fotografija: Davor Puklavec/PIXSELL
Ako patite od dijabetesa ili viška kilograma, uvrstite zdravi batat na svoj jelovnik, i uživajte u njegovom aromatičnom okusu i zdravstvenim dobrobitima.

Batat je višegodišnja gomoljasta biljka porijeklom iz tropskih i suptropskih područja Srednje i Južne Amerike, piše portal Alternativa za vas. Spada u skupinu korjenastog povrća, zbog velikog korijena, koji se odlikuje škrobnim i slatkastim okusom. 

Razne civilizacije upotrebljavaju ga već najmanje 5000 godina. Danas se masovno konzumira u Americi, Aziji i Africi, a najviše proizvodi u Kini, Indoneziji i Ugandi.  U Europi je batat nešto manje zastupljen, ali posljednjih desetak godina postaje sve popularniji.  Uzgaja se i u našim krajevima, gdje je poznat pod nazivom „slatki krumpir“.

Batat

Hranjive vrijednosti

Batat može ispuniti veliki dio svakodnevnih čovjekovih prehrambenih potreba.  Nutritivno se sastoji od mnoštva ugljikohidrata, vitamina i minerala. Iznimno velika količina vitamina A batat svrstava u namirnice koje se ne bi smjele izbjegavati. 

Također, dobar je izvor vlakana, biotina, kalija, fosfora te vitamina B skupine, C vitamina, beta-karotena te metala mangana i bakra.  Sadrži i fitosterole, karotene i karotenoide, folnu kiselinu, vitamine D i E te magnezij i željezo.

Sadrži mnogo škroba i vrlo malo masti te je visokokvalitetna energetska namirnica.  Preporučuje se sportašima i dijabetičarima te svima koji zbog zdravstvenih razloga moraju paziti na prehranu. Hranjivi batat ima vrlo dobro djelovanje na organe endokrinološkog sustava. 

Blagotvorno utječe na debelo crijevo, slezenu, gušteraču, želudac i bubrege. Može pomoći i kod problema s kožom.  Izvrsno neutralizira štetne slobodne radikale u organizmu i jača cijeli imunološki sustav.

Kontrola težine i šećera u krvi

Batat
Ako patite od dijabetesa ili viška kilograma, uvrstite zdravi batat na svoj jelovnik, i uživajte u njegovom aromatičnom okusu i zdravstvenim dobrobitima. Složeni ugljikohidrati i vlakna u batatu omogućuju postupno i polagano oslobađanje šećera i njegovu apsorpciju u krvotoku. 

Zato je izvrsna namirnica za osobe koje boluju od dijabetesa.  Omiljena je namirnica i osobama koje kontroliraju tjelesnu težinu. Bogatstvo vlakana pruži sitost bez osjećaja težine i taloženja masti.  Dodatna prednost batata leži u manganu, kojim obiluje.   On pomaže u metabolizmu ugljikohidrata i čimbenik je u nizu enzima, važnih za proizvodnju energije i prijeko potrebnih antioksidansa.

Zaštita od kardiovaskularnih bolesti

Budući da batat je batat izvor vitamina B6, smanjuje rizik od srčanih bolesti. Naime, B6 vitamin je potreban tijelu jer razbija tvar koja se zove homocistein, a koja može izravno oštetiti krvne žile. 

Pokazalo se da su pojedinci koji su pretrpjeli srčani udar, unatoč tome što su imali normalnu ili čak nisku razinu kolesterola, često imali upravo visoku razinu homocisteina.

Mineral kalij pomaže u kontroli krvnog tlaka, a batat njime isto obiluje. Stoga je potreban ljudima koji ne jedu dovoljno voća i povrća, a uz to unose previše natrija (pretjerano slanu hranu) jer im tada često manjka kalija. Nedovoljno kalija u kombinaciji s visokim unosom natrija nerijetko dovodi do hipertenzije. Batat može pomoći u svim navedenim stanjima jer smanjuje visok tlak i štiti srce i krvne žile.

Prevencija raka

Beta-karoten iz batata je snažan antioksidans.  Istraživanja su pokazala da osobe koje jedu hranu s visokim udjelom beta-karotena (narančasto i lisnato povrće) imaju smanjen rizik od karcinoma. 

Batat je pokazao djelotvoran učinak na smanjenje rizika od raka pluća, debelog crijeva i želuca. Jedna studija, provedena nad ženama u razdoblju prije menopauze, otkrila je da konzumiranje puno povrća koje sadrži beta-karoten, folnu kiselinu, vitamin C i vlakna (poput batata) smanjuje rizik od raka dojke za 50%.

Budući da batat sadrži više beta-karotena od mrkve i više C vitamina od rajčice, onkolozi i udruge za liječenje kancerogenih bolesnika savjetuju redovitu uporabu batata u prehrani.  Isti stav potvrđuje i američki Institut za istraživanje raka.

Sve boje batata

Batat
Iako naizgled nalikuje običnom krumpiru, zapravo je s njim povezan samo izdaleka. Ne pripadaju istoj botaničkoj obitelji.  Korijen batata je kvrgav, izduženog i šiljastog oblika te glatke kore koja može biti žute, narančaste, crvene, ljubičaste, bež i smeđe boje. 

Očišćeni batat je, također širokog raspona boja – od bijele, žute i bež, preko narančaste i crvene, sve do ružičaste i ljubičaste.  Valja imati na umu da su plodovi narančaste, ružičaste i crvene boje vlažniji i slađi nego bijele i žute vrste. U prehrani se, osim gomolja, ponekad koristi i njegovo mlado lišće te izdanci.

Batat

Kako pripremati batat

Batat obično se jede kuhan ili pečen. Ne trebate ga soliti jer je zbog obilja minerala doslovno - slastan. Radi očuvanja njegova aromatičnog okusa bolje ga kuhajte na pari, nego u vodi, oko 30 – 40 minuta. 

Možete ga  peći kao krumpir i poslužiti kao prilog, ali i pripravljati kao samostalno jelo.  S obzirom na njegove zanimljive boje, na tanjuru izgleda vrlo privlačno i u obliku pirea. Pogodan je i za spravljanje okruglica, kruha te raznih slastica (pudinga, pita, savijača). Mlade listove i izdanke možete pripremiti kao špinat, a korijen možete jesti i dok je sirov. Jedite ga s korom - kora batata sadrži korisna dijetalna vlakna.


Bolesti i stanja kod kojih se osobito preporučuje konzumacija batata:

  • srčani i moždani udar 
  • bolest srca i krvnih žila
  • karcinom
  • očna mrena
  • noćna sljepoća
  • dijabetes
  • slab imunitet
  • akne
  • Alzheimerova bolest
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje