Poraditi na zaštiti hrvatskih slastica i edukaciji

Ove godine proizvedeno 50 milijuna litara sladoleda, dok je dosada taj prosjek bio oko 30 milijuna litara

Agrovijesti
Sladoled Fotografija: Thinkstock
Direktor Novinsko-nakladničke kuće Robinson, koja je i glavni organizator Interslasta, Stjepan Odobašić naglasio je kako je s obzirom i na uspješnu turističku sezonu ove godine proizvedeno 50 milijuna litara sladoleda, dok je dosada taj prosjek bio oko 30 milijuna litara, a tim je podacima potkrijepio i važnost slastičarstva u cjelokupnoj turističkoj ponudi.

Hrvatska treba više poraditi na zaštiti hrvatskih slastica, a više pažnje treba posvetiti i edukaciji i usavršavanju kadrova u slastičarstvu, istaknuto je na 6. Interslastu - međunarodnom kongresu slastičarstva, sladoledarstva i konditorstva, koji se u utorak održava u Tuheljskim Toplicama. 

Direktor Novinsko-nakladničke kuće Robinson, koja je i glavni organizator Interslasta, Stjepan Odobašić naglasio je kako je s obzirom i na uspješnu turističku sezonu ove godine proizvedeno 50 milijuna litara sladoleda, dok je dosada taj prosjek bio oko 30 milijuna litara, a tim je podacima potkrijepio i važnost slastičarstva u cjelokupnoj turističkoj ponudi.

U idućem je razdoblju nužna i veća aktivnost na zaštiti hrvatskih slastica. Puno se učinilo u proteklih godinu dana u nastojanju da se zaštite hrvatske slastice, u čemu je Hrvatska dosada bila nemarna dok su nama susjedne zemlje napravile puno više, upozorio je  Odobašić.

Kako bi se intenzivirala zaštita izvornosti i zemljopisnog podrijetla hrvatskih slastica na Interslastu će biti održano i nekoliko radionica tradicionalnih kolača iz Karlovačke, Krapinsko-zagorske i Koprivničko-križevačke županije, a otvarajući kongres i župan krapinsko-zagorski Željko Kolar je istaknuo važnost autohtonosti. 

Krapinsko-zagorska županija radi na zaštiti zagorskih štrukli, rekao je Kolar, koji predviđa da će se do sredine iduće godine postići zaštita na nacionalnoj razini, nakon čega slijede aktivnosti na zaštiti izvornosti na europskoj razini.

Kolar je istaknuo i važnost edukacije i usavršavanja kadrova. Pitanje edukacije i stručnog usavršavanja je bitno pitanje, kako u ostalim djelatnostima tako i slastičarstvu. Upravo zbog toga nužno je da krene kurikularna reforma, poručio je. 

Na nedostatak mladih i educiranih kadrova upozorila je i predsjednica Saveza slastičara Hrvatske Dragica Lukin, koja je kazala kako u 40 godina koliko je u tom poslu problem kadrova u slastičarstvu nikada nije bio veći. Naše škole dobivaju jako malo sredstava za edukaciju slastičara. Moramo poraditi na tome da našoj djeci damo kvalitetniju edukaciju, poručila je Lukin. 

Predsjednik Hrvatskog kuharskog saveza Damir Crleni također je upozorio na nedostatak kadrova, problem koji postoji na obali, ali i u kontinentalnim dijelovima Hrvatske, posebice uz granicu gdje se stručni kadar lakše odlučuje na odlazak van Hrvatske. Crleni smatra kako se sustavnim reformama u školstvu stvari mogu promijeniti nabolje.

Uz brojne radionice i predavanja i ove će se godine na Interslastu održati i natjecanja u nekoliko kategorija za što je prijavljeno rekordnih 80-ak ekipa. Tako će se održati natjecanje u spravljanju voćnih pita, a torte s plodovima jeseni tema su natjecanja seniora, ali i učenika srednjih slastičarskih i prehrambenih škola Slovenije i Hrvatske. 

Uz predstavnike Hrvatske, ovogodišnji je Interslast okupio i sudionike iz SAD-a, Austrije, Njemačke, Slovenije, Italije i Turske. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje