CSI za hranu

Šikić: U našem laboratoriju će se testirati je li izvorno hrvatsko - doista hrvatsko!

Agrovijesti
Sandra Šikić,  zamjenica ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „dr. Andrija Štampar“. Fotografija: Agrobiz
Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ pripremio je projekt pod nazivom „Centar za sigurnost i kvalitetu hrane“ u okviru kojeg će se provoditi znanstvena istraživanja iz područja sigurnosti i kvalitete hrane, gdje će se najsuvremenijom opremom moći na znanstvenoj osnovi dokazati geografsko podrijetlo proizvoda. Kako će se hrana i proizvodi kontrolirati i koji je cilj projekta objasnila nam je Sandra Šikić, zamjenica ravnatelja

 Koliko danas građani mogu biti sigurni da se proizvodi koji kupuju na tržištu domaćeg podrijetla? Često se govori kako domaće, ali i uvozno maslinovo ulje je ili patvoreno ili rađeno od ulja koje nije proizvedeno kod nas. Kakva su Vaša iskustva i dosadašnje analize pokazale?

U Republici Hrvatskoj trenutno nije moguće znanstveno utemeljenom metodom utvrditi izvornost hrane čiji sastav i kvalitetu nužno određuje zemljopisno podrijetlo (npr. meda, maslinovog ulja, vode, sira, vina, pršuta itd.).

Kada se govori o znanstveno utemeljenom utvrđivanju izvornosti hrane onda se prvenstveno  govori o metodi koja se temelji na utvrđivanju izvornosti putem utvrđivanja karakterističnog izotopnog sastava iz uzoraka tla, vode, meda i poljoprivrednih proizvoda s poznatim geografskim porijeklom i usporedbom izotopnog sastava uzoraka nepoznatog porijekla, a sve u svrhu određivanja izotopnog omjera karakterističnih elemenata, odnosno znanstvenom istraživanju temeljem kojeg se određuje izvornost hrane.

Dosadašnje analize ukazuju da se na tržištu može pronaći određen postotak pogrešno deklariranih proizvoda koji potrošača mogu dovesti u zabludu vezano uz izvornost i geografsko podrijetlo. Važno je naglasiti da se jačanjem monitoringa nadležnih tijela trend patvorenja smanjuje pa vjerujemo kako će i analize u sklopu projekta Centra za sigurnost i kvalitetu hrane doprinijeti zaštiti potrošača.

Vrlo često se brkaju pojmovi zdravstvene ispravnosti i kvalitete hrane. Možete li reći koliko bi Vaš centar mogao potaknuti domaće proizvođače da proizvode još kvalitetnije, te da nakon analize imaju potvrdu da su njihovi proizvodi izvorno domaći?

Svi prehrambeni proizvodi koji se nalaze na policama trgovina moraju biti zdravstveno ispravni, odnosno ispunjavati uvjete propisane odgovarajućim zakonskim propisima, dok kvaliteta hrane podrazumijeva odgovarajuću nutritivnu i biološku vrijednosti, kao i miris, okus, boju…

Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ zajedno s Agronomskim fakultetom u Zagrebu, pripremio je projekt pod nazivom „CENTAR ZA SIGURNOST I KVALITETU HRANE“ u okviru kojeg će se provoditi znanstvena istraživanja iz područja sigurnosti i kvalitete hrane, gdje će se najsuvremenijom opremom moći na znanstvenoj osnovi dokazati geografsko podrijetlo proizvoda na osnovu znanstvene baze podataka koju će Centar formirati kroz dvije godine istraživanja.

Cilj Projekta je povezivanje znanstvene zajednice s proizvođačima kako bi unaprijedili kvalitetu svojih proizvoda, lakše ih brendirali, a time postigli veću konkurentnost na tržištu HR i EU.

Stoga su svi zainteresirani proizvođači domaće hrane pozvani da se uključe u ovaj znanstveno istraživački Projekt i time pridonesu uspješnosti ovog projekta i svojih proizvoda. Na taj način će se nadopunjavati znanstvena baza, a proizvođači dobiti neovisnu znanstvenu potvrdu izvornosti svojeg proizvoda.

Na tržištu je sve više incidenata s hranom. Tako smo imali česte pojave salmonele u mesu, a nedavno je u EU bila i afera sa kontaminiranim jajima, gdje je na površinu isplivalo da proizvođači hrane u EU koriste nedozvoljene insekticide, pri čemu su mjesecima skrivali od javnost informacije o tome. Koliko danas na globalnom tržištu možemo biti sigurni da je ono što kupujemo zdravstveno ispravno ili kvalitetno?

Sandra Šikić,  zamjenica ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „dr. Andrija Štampar“.

Suvremene tehnologije i procesi globalizacije pružaju nove mogućnosti u proizvodnji, preradi i distribuciji hrane, ali usporedno s time rastu brojni i raznovrsni rizici. 

Svjetska zdravstvena organizacija definira pristup sigurnosti hrane kao zajedničku odgovornost vlade, prehrambene industrije, potrošača i znanosti. Tržište EU je zajedničko tržište, a svi utvrđeni nesukladni uzorci se objavljuju putem RASSF sustava i povlače s polica trgovina, a nakon toga se provodi pojačan monitoring. 

U Republici Hrvatskoj zakonska regulativa je u skladu s EU propisima, no važno je naglasiti da je potrebno provoditi testiranje i provjeru zdravstvene ispravnosti i kvalitete sirovina te proizvoda u svim fazama proizvodnje kako bismo spriječili pojave plasiranja zdravstveno neispravne hrane. Također, vrlo je važno provoditi kontinuirani nadzor od strane nadležnih tijela, a analize hrane i testiranja kvalitete ne treba smatrati troškom već neophodnim čimbenikom u zaštiti zdravlja ljudi.

U tijeku su i brojne akcije u nekoliko zemalja EU koje žele dokazati da proizvodi koji se plasiraju npr. u zemlje Zapadne Europe nisu iste kvalitete kao one koje dolaze u zemlje Istočne Europe. Da li ste vi do sada radili takve analize i što su one pokazale?

Upravo su objavljeni rezultati analize kvalitete (naizgled) istih proizvoda u Hrvatskoj i Njemačkoj. Navedeno istraživanje je na zahtjev hrvatske europarlamentarke Biljane Borzan provela Hrvatska agencija za hranu. Analize su proveli hrvatski akreditirani laboratoriji uključujući i Nastavni Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“.

Analiza je pokazala kako je kod više od polovine ispitanih proizvoda utvrđena razlika u kvaliteti. U svega 4 od 26 ispitanih proizvoda (15%) nije nađena razlika niti u kvaliteti. Ovakvi rezultati upućuju na potrebu dodatnih kontrola kvalitete kako bi se zaštitila prava i zdravlje potrošača.

S obzirom na kompliciranost zanima me hoće li analize, primjerice meda, maslinovog ulja nekog poljoprivrednika puno koštati. Koliko bi mogla biti cijena i da li i građani koji sumnjaju da je neki proizvod loše kvalitete i patvorina, mogu doći kod Vas, platiti analizu i dobiti rezultate?

Izotopne analize su važne jer je to jedini siguran način da se znanstveno utemeljeno utvrdi da je određen proizvod s određenog zemljopisnog podneblja, a realizacijom ovog projekta moći će se i puno više od toga – na jednom mjestu će se moći provesti cjelokupne analize kvalitete, zdravstvene ispravnosti te izvornosti hrane.

Ovakve analize su važne iz još jednog razloga, a taj je da su proizvodi čija se proizvodnja temelji na tradicionalnim znanjima i vještinama te nose oznake kvalitete i zemljopisnog porijekla danas sve traženiji na tržištu. Potrošači su za njih spremni platiti više pa stoga ovi proizvodi spadaju u višu cjenovnu kategoriju.

Kada započne istraživačka faza Projekta, mali OPG-i mogu se uključiti ako žele potvrdu geografskog porijekla svojih proizvoda tako da dostave uzorke meda, maslinovog ulja i drugih poljoprivrednih prehrambenih proizvoda, a troškovi tih analiza su predviđeni iz sredstava Projekta.

Koliko je važno da se danas zna zemljopisno podrijetlo poljoprivrednih proizvoda i kako u tom dijelu stoje druge razvijenije zemlje?

Republika Hrvatska zbog svog zemljopisnog položaja, raznolikosti prirodnih i klimatskih uvjeta, bogatstva kulturne baštine i tradicije ima veliki broj autohtonih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, koji po svojim tehnološkim, prehrambenim i senzorskim specifičnostima, kvalitetom i posebnošću mogu konkurirati na međunarodnom tržištu hrane s dodanom vrijednošću. Na svjetskom tržištu česti su primjeri zavaravanja potrošača odnosno patvorenje hrane.

Na koji način ćete vršiti analize, koliko će one trajati i koji je cilj projekta?

Kada se govori o znanstveno utemeljenom utvrđivanju izvornosti hrane onda se prvenstveno govori o metodi koja se temelji na utvrđivanju izvornosti putem utvrđivanja karakterističnog izotopnog sastava iz uzoraka tla, vode, meda i poljoprivrednih proizvoda s poznatim geografskim porijeklom i usporedbom izotopnog sastava uzoraka nepoznatog porijekla, a sve u svrhu određivanja izotopnog omjera karakterističnih elemenata, odnosno znanstvenom istraživanju temeljem kojeg se određuje izvornost hrane.

Spojevi koji se sastoje od elemenata ugljika, vodika, dušika, sumpora i kisika u pravilu sadrže različite postotke elementa izotopa. Specifični odnosi diktiraju uvjete povezane s formiranjem spoja, uključujući i biokemijske procese specifične za vrstu te zemljopisno podrijetlo koji daju jedinstven otisak prsta na svakom elementu (prirodni barkod).

Dakle, svaki geografski prostor ima specifičan i jedinstven sastav tla te jedinstven omjer izotopa kisika i vodika, kao elemenata od kojih je sastavljena voda, kao i ugljika kao predstavnika organske komponente. Jednako tako, svi proizvodi uzgojeni na određenom prostoru te prikupljeni/proizvedeni na određenom području (voda, med, maslinovo ulje, meso, sir, vino itd.) u sebi nužno sadrže jedinstvene omjere izotopa tog istog prostora. 

Analizom i usporedbom omjera izotopa određenog prostora te omjera izotopa svakog pojedinog proizvoda znanstveno se i nedvojbeno utvrđuje potječe li proizvod s tog prostora. Osim toga znanstvena baza podataka će se širiti te će se koristiti u svrhu otkrivanja patvorenja hrane.

Također će se unutar centra razvijati metode u svrhu utvrđivanja kontaminanata u hrani. Nakon formiranja baze podataka o izotopnom sastavu prehrambenih poljoprivrednih proizvoda (med, maslinovo ulje, sir…) kontrolirat će se geografsko porijeklo hrane, čimbenici ekološke proizvodnje prehrambenih poljoprivrednih proizvoda te kvaliteta i zdravstvena ispravnost proizvoda.

Centar za sigurnost i kvalitetu hrane predviđa rekonstrukciju i nadogradnju laboratorija na lokaciji Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“. Projekt je prijavljen na natječaj Ministarstva znanosti i obrazovanja „Ulaganje u organizacijsku reformu i infrastrukturu u sektoru istraživanja, razvoja i inovacija“, a vrijednost projekta iznosi preko 10 milijuna eura.

Projekt je prošao prvu fazu tehničke provjere, a konačni rezultat natječaja očekujemo do kraja ove godine. Ako projekt bude odobren, izgradnja će početi početkom 2018. godine, a cijeli projekt će se realizirati kroz period od četiri godine.

 

 

 

 

  • Avatar
    ministar 11. Rujan 2017. u 17:43 ako budete imali što za ispitati..jer Hrvatska proizvodi simbolične kolićine hrane i to u malim serijama tako da ima svega i svačega a kvalitet može od istog proizvoda imati različite rezultate analize..
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje