Zbog požara i nametnika imam sve manje maslinika

U godinu dana Hrvatska ostala bez 1000 hektara maslinika

Agrovijesti
OPG Zoltan Trojković - masline Fotografija:
Osim požara, maslinici su proteklih godina imali i problema s nametnicima - svrdlašom i maslinovim moljcem, a kako bi se negativni rezultati u proizvodnji zaustavili Ministarstvo poljoprivrede najavljuje donošenje Strategije maslinarstva.

Najnoviji katastrofalni požar u Splitu i njegovoj okolici, prema prvim dostupnim podacima uništio je 6 maslinika, za koje će poljoprivrednici uskoro moći prijaviti štetu i iskoristiti novce iz EU točnije iz mjere 5 ruralnog razvoja te ih obnoviti. Požari postaju sve veća prijetnja proizvodnji maslina u Dalmaciji, a to potvrđuju i podaci DZS iz svibnja prema kojoj su površine pod maslinicima u 2016. iznosili 18.184 ha što je za gotovu tisuću hektara manje u odnosu na 2015. godinu, kada ih je bilo 19.100 ha. Razlog su opožareni, ali i zapuštani maslinici, ali i napadi nametnika, posebice svrdlaša.

Hrvatska je još 2011. pod maslinama imala 17.100 ha, što je postupno raslo, do spomenutih 19.100 ha, no ovaj trend se prošle godine okrenuo te su površine ponovo počele padati. Osim pada površina pod maslinicima, došlo je i do velikog pada u proizvodnji maslinovog ulja, pa je tako lani proizvedeno 31.183 tona maslina, odnosno oko 35.000 hl maslinovog ulja, dok je proizvodnja ulja od 2011. do 2013 u prosjeku bila između 50.000 i 55.000 hl.

 Osim požara, maslinici su proteklih godina imali i problema s nametnicima  - svrdlašom i maslinovim moljcem, a kako bi se negativni rezultati u proizvodnji zaustavili Ministarstvo poljoprivrede najavljuje donošenje Strategije maslinarstva.

Razlog je to što je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić održao prvu sjednicu Savjeta za maslinarstvo, na kojem se raspravljalo o katastru maslinika, problemima u proizvodnji, a najavljena je i izrada Strategije maslinarstva. Tolušić kaže kako strategiju trebaju pisati najbolji maslinari i stručnjaci, a ne profesori, kao što je do sada bio slučaj u pisanju strategija. Maslinare je pozvao da se udruže u proizvođačku organizaciju kako bi lakše došli do novca iz Eu fondova, te kroz udruživanje ojačali svoju poziciju u proizvodnji i u plasmanu maslinovog ulja. Upravo je usitnjena proizvodnja maslina jedan od većih problema u domaće maslinarstvu.

Podaci pokazuju da proizvodnjom maslina bavi ukupno 21.630 poljoprivrednih gospodarstva, pri čemu njih čak 16.673 ima manje od 0,5 ha. Prosječna površina je tek 0,81 ha, a samo 573 proizvođača ima više od 3 ha.  Većina stabala maslina (oko 96 %) u vlasništvu je obiteljskih gospodarstava, a jedan maslinar u prosjeku održava preko 100 stabala maslina.

Hrvatska ima oko 160 uljara, koje su prostorno dobro raspoređene, a imaju prosječan preradbeni kapacitet oko 1.300 kg/h. Ako se uzme u obzir da uljara prosječno preradi oko tonu ploda maslina na sat, znači da se sva proizvodnja, odnosno prerada maslina može obaviti u roku od mjesec dana, što je dobar preduvjet za garanciju brze prerade i dobre kvalitete maslinova ulja.  Ipak, uljare su pretežito uslužne djelatnosti (maslinari predaju masline u uljaru, preuzimaju ulje i sami brinu o prodaji), a Hrvatska ima samo osnovnu preradu maslina u maslinovo ulje, a nema preradu sirovog ulja, filtraciju, rafinaciju ulja te nema dobivanje ulja iz komine maslina, zbog čega proizvodnja i dalje ima nisku konkurentnost i ovisni smo od ogromnih uvoznih količina ulja iz zemalja sa nižim cijenama.

Kontrola kvalitete ulja

U prošloj godini u kontrolu je uzeto 26 uzoraka ekstra djevičanskog maslinovog ulja i to deset u proizvodnji i 16 u maloprodaji. Od toga je 12 uzoraka bilo iz Hrvatske, a 14 iz država članica EU (po sedam iz Španjolske i Italije). Od ispitanih 26 uzoraka, 15 uzoraka je bilo nesukladno, po različitim kriterijima kontrole, pri čemu su 4 poslana na dodatnu analizu po zahtjevu proizvođača. Od 11 dva su uzorka iz Hrvatske, te  devet uzoraka ulja iz zemalja članica EU i to šest iz Italije i tri iz Španjolske

Maslinici i maslinovo ulje

Brojke: Masline i maslinovo ulje

izvor: DZS, Ministarstvo poljoprivrede

 18.184 ha površine pod maslinicima u 2016. godini

1000 hektara manje u odnosu na 2015. godinu

31.183 tona proizvodnja maslina u 2016.

35.000 hl maslinovog ulja proizvodnja u 2016

160 uljara prosječnog preradbenog kapaciteta oko 1.300 kg/h

21.630 poljoprivrednih gospodarstava imaju masline

0,81 ha prosjek površine po maslinama po PG

3.822 tona maslinovog ulja uvezeno u 2016

14,3 milijuna eura vrijednost uvoza

215 tona izvoz maslinovog ulja

1,78 milijuna eura vrijednost izvoza

12,5 milijuna eura negativna vanjskotrgovinska bilanca

1,5 litara prosječna potrošnja maslinovog ulja po članu domaćinstva

2 litre potrošnja maslinovog ulja per capita kada se uključi i ugostiteljstvo

20 litara potrošnja po glavi stanovnika u Grčkoj

11 litara potrošnja po glavi stanovnika u Španjolska i Italiji 

 

  • Avatar
    ministar 25. Rujan 2017. u 14:55 netrebaju nam masline...pa maslinovo ulje prave od suncokreta...
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje