Tjedni komentar

Zakon o OPG-ima mogao bi uzrokovati daljnje propadanje hrvatskog ruralnog prostora

Agrovijesti
Robert Hadžić, konzultant u Optimus savjetovanja Fotografija: Igor Kralj/PIXSELL
Prijedlogom Zakona o OPG-ima i završenom javnom raspravom evidentno je potpuno nerazumijevanje uloge OPG-a u proizvodnji hrane, očuvanju bioraznolikosti i ruralnog prostora. Ministarstvo poljoprivrede je pod pritiskom nekih udruga pristupilo izradi Zakona kojega ne posjeduje niti jedna članica EU, a niti postoji igdje na svijetu.

Prijedlogom Zakona o OPG-ima i završenom javnom raspravom evidentno je potpuno nerazumijevanje uloge OPG-a u proizvodnji hrane, očuvanju bioraznolikosti i ruralnog prostora. Ministarstvo poljoprivrede je pod pritiskom nekih udruga pristupilo izradi Zakona kojega ne posjeduje niti jedna članica EU, a niti postoji igdje na svijetu.

Hrvatska će, ukoliko se Zakon usvoji, biti jedinstveni primjer institucionaliziranja i stavljanja u okvire zakonodavne stege nečega što je samo po sebi razumljivo, prirodno  i prihvaćeno kao koncept i način življenja. Još poraznije je što Hrvatska poljoprivredna komora i neke udruge koje bi trebale zastupati interese malih proizvođača, a tu prvenstveno mislim na OPG, podržavaju donošenje predloženog Zakona.

Ovaj Zakon predstavlja i primjer ograničavanja ekonomskih sloboda pojedinaca nametanjem dodatnih nepotrebnih administrativnih opterećenja,  po kojima je Hrvatska ionako na samom dnu Europe (čak iza Rumunjske i Bugarske). Nažalost, kao i u mnogim drugim slučajevima, u proceduri smo donošenja zakonskog rješenja bez komparativne analize, procjene učinaka propisa i poznavanja vlastitog okruženja. Usvajanje Zakona u postojećem obliku će dovesti do nesagledivih posljedica po hrvatsku poljoprivredu i ruralni prostor, već ionako opterećeni problemima koji se godinama gomilaju.

Što u zakonu nije sukladno europskim iskustvima i praksi?

Robert Hadžić, konzultant u Optimus savjetovanja
Upravo to što se nigdje ne spominje, niti uvjetuje neraskidiva povezanost obitelji i obiteljskog rada kao jedinih čimbenika i zemlje kao ključnog resursa u obavljanju poljoprivredne djelatnosti i s njom povezanih dopunskih djelatnosti.  Da li će se OPG-om smatrati i kada tzv. „otimači“ poljoprivrednog zemljišta (krupni kapital – engleski land grabing) kupe velike površine i temeljem toga se upišu u Registar OPG-a, a sebe postave za nositelja OPG-a? Da li je OPG i kada je sjedište u Zagrebu, a stotine hektara zemljišta u Lici ili bilo gdje drugdje, a nositelj ili članovi uopće ne rade na poljoprivrednom gospodarstvu?

Dodatna bojazan se javlja što svatko tko ima prebivalište na teritoriju bilo koje države članice EU ovim Zakonom može registrirati OPG u Hrvatskoj bez ikakvih posebnih ograničenja. Da bi to mogao, morat će jedino pričekati prestanak zabrane prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima, a to nam je na pragu. Uz to, predlagatelj Zakona daje mogućnost da proizvodni resursi potrebni za upis u Registar OPG-a mogu biti u zakupu, koncesiji ili najmu.

Ali sve to vrijedi i za bilo koju fizičku osobu s prebivalištem u EU. Procijenite sami kako to može utjecati i na buduće raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države. Kako bi bolje razumjeli što su istinska OPG na kojima se temelji europska poljoprivreda i život u ruralnom prostoru, predlažem da netko od predlagatelja Zakona ode u obližnju Austriju ili Švicarsku koja nije članica EU i pokuša kupiti poljoprivredno zemljište i otvoriti OPG.

Za predlagatelja zakona OPG je samo organizacijski oblik i ništa više od toga. To predstavlja čak korak unazad u odnosu na definiciju koja je 2015. stavljena u Zakon o poljoprivredi, a glasi: OPG je fizička osoba ili skupina fizičkih osoba članova zajedničkog kućanstva, koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost na poljoprivrednom gospodarstvu koristeći se vlastitim ili unajmljenim proizvodnim jedinicama. Ključne riječi (članovi zajedničkog kućanstva) iz definicije koja se sada predlaže su potpuno nestale.

 Procjena učinka Zakona samo na dugoročnu demografsku sliku ruralnog prostora neminovno bi ukazala na ogroman rizik i negativne posljedice kojima se izlažemo. Na udaru će prvo biti Slavonija, koja već sada proživljava egzodus katastrofalnih razmjera. Međutim, i ostale regije neće biti pošteđene. Pogotovo one gdje je cijena poljoprivrednog zemljišta niska, a stanovništvo uglavnom bježi u velike gradove ili inozemstvo.

Osim demografskog, Zakon će negativan učinak imati na socijalni, kulturološki i okolišni aspekt života u ruralnom prostoru. Slika Slavonije i ostalih krajeva potpuno će se izmijeniti. Samo sa sjetom ćemo se prisjećati topline tamošnjih stanovnika, bogatstva običaja i kulturnog nasljeđa, raznolikosti hrane, kao i predivnih krajolika koje su vrijedne ruke tih stanovnika održavale i razvijale stoljećima.

Ovakav Zakon definitivno širom otvara vrata korporativnoj poljoprivredi, koja gdje god je pustila svoje korijenje, je znatno utjecala na demografsku sliku i mijenjanje krajobrazne arhitekture ruralnog prostora.  

OPG-i u EU su temelj i glavna snaga europske poljoprivrede. Od 12 milijuna poljoprivrednih gospodarstava u EU 97% su OPG. Nijedna zemlja članica EU, pa čak ni bivše tranzicijske zemlje, nisu pokušavale normirati i zakonski ustrojavati obiteljska gospodarstva posebnim zakonom. Prema definiciji FAO-a obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo je gospodarstvo kojim upravlja i na kojemu se poljoprivrednom djelatnošću bavi obiteljsko kućanstvo i to pretežito vlastitim radom. Prema istoj definiciji obitelj i gospodarstvo su usko povezani i koevoluiraju.

Svuda u svijetu, osim pretežito vlastitog rada članova obitelji,  da bi se nešto smatralo OPG-om, bitno je načelo teritorijalnosti. To znači da su prebivalište članova obitelji i lokacija proizvodnih resursa na istom mjestu ili u prihvatljivoj blizini.

Uloga obiteljskih gospodarstava u ruralnom prostoru je višestruka. Ona se kreće od gospodarske, reproduktivne i okolišne, do socijalne i kulturne. Neizostavna je uloga u očuvanju baštine, tradicije i običaja ruralnog prostora. Generacijski aspekt OPG-a očituje se u prijenosu iz potomstva na potomstvo stečenih znanja, vještina i iskustava.

Oni predstavljaju neizmjerno bogatstvo različitih proizvodnih metoda i aktivnosti povezanih s dostupnim resursima, tradicijom i obilježjima dotičnog područja. OPG u svojem tkivu ima ugrađene obiteljske vrijednosti koje nijedan zakon neće moći propisati, niti ukalupiti. Te vrijednosti su bazirane na solidarnosti, požrtvovnosti, povjerenju, predanosti , poštivanju, zajedničkom radu, kontinuitetu. To nije profesija, već predstavlja način življenja baziran na  vjerovanjima i tradiciji života u ruralnom prostoru i prenosi se s generacije na generaciju.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje