Znanstveni stav

Hrvatska sela sve modernija, ali i napuštenija

Globalno selo
dr.sc. Tijana Trako Poljak Fotografija: Žarko Bašić/PIXSELL Pogledajte galeriju
Filozofski fakultet u Zagrebu sustavno provodi istraživanja o životu na hrvatskim selima. Kolegij Sociologija sela postaje sve zanimljiviji studentima koji pokazuju sve veći interes za proučavanje života na selu. O tome kako danas živi selo i kakvo je u odnosu na globalna kretanja i moderne procese, ali i kako se mijenjalo kroz povijest, razgovarali smo s dr. sc. Tijanom Trako Poljak s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Kako biste vi danas opisali hrvatsko selo? Koliko se ono promijenilo zbog modernizacije i globalnih procesa?

Hrvatska ruralna područja nisu zaobišli globalni modernizacijski procesi. Hrvatsko selo prolazilo je kroz povijest niz lokalno-specifičnih sociopolitičkih promjena koje su ostavile svoj trag. Generalno možemo govoriti o tri velike modernizacije sela u Hrvatskoj. Prvoj klasičnoj (do kraja 2. svjetskog rata), drugoj tvrdoj i mekoj modernizaciji (do 90-ih godina 20. stoljeća) te trećoj modernizaciji u tranzicijskom razdoblju (od 90-ih godina).

Hrvatska je kroz ove godine bilježila značajno smanjenje udjela seoskog u ukupnom stanovništvu pa je tako 1961. godine bilo 68,4% ruralnog u odnosu na 31,6% urbanog stanovništva, 1971. godine 58%, 1981. godine 48,5%, 1991. godine 43,8%, te 2001. godine 42,7%.  

S obzirom na to da Državni zavod za statistiku ne iskazuje jednoznačno udio seoskog stanovništva pa se njegov izračun provodi ili administrativnim kriterijem (oduzimanjem svih naselja koja nisu gradska od ukupnog broja naselja) ili uzimanjem u obzir i drugih kriterija poput veličine naselja i udjela poljoprivrednog stanovništva, brojke se ponešto razlikuju. No nastavak trenda smanjenja broja ruralnog stanovništva i dalje je vidljiv.

Prema kriterijima OECD-a Hrvatska je 2001. godine imala 47,6% seoskog stanovništva, dok je 2011. godine taj broj pao na 39,1%. Kao i u Europi i svijetu, tradicionalna obilježja ruralnog života mijenjaju se pod pritiskom modernizacijskih procesa i u Hrvatskoj u demografskom, prostornom, gospodarskom, te društveno-kulturnom i vrijednosnom smislu.

Postoje li neke naše specifičnosti u odnosu na razvoj sela u ostatku Europe?

Da, u Hrvatskoj su vidljive i neke druge negativne posljedice nacionalnih razvojnih problema, koje se prije svega očituju u deagrarizaciji (napuštanje poljoprivrede, ali i gospodarstava općenito) i s time usko vezanoj depopulaciji - djelomično, ali i potpuno napuštanje sela kao mjesta življenja, uz različite negativne trendove i odumiranje seoskog stanovništva.

Uz to dolazi do produbljivanja jaza između urbanih centara i ruralne periferije, koncentracije oko većih urbanih središta i odumiranja prostorno udaljenijih sela, narušavanja dijelova prirodnog okoliša, kao i nepovratnog gubitka tradicionalnih ruralnih znanja i vještina, vrijednosti i običaja. Razloge za to možemo pronaći još u vrijeme prve i druge modernizacije kada su ruralne promjene, kako je objasnio naš suvremeni sociolog sela Ivan Cifrić, većim djelom bile spontana posljedica nekontrolirane industrijalizacije i urbanizacije. I to bez planskog i uravnoteženog pristupa sociogospodarskom razvoju, s istodobnim negativnim ideološkim ciljevima prema seljačkom društvu. Ruralni razvoj tako je sve više zaostajao za zapadnim društvima.

Koliko je rat imao utjecaja na depopulaciju i negativne trendove na selu?

Dodatne izazove donijela je upravo treća modernizacija sa snažnim utjecajem destabilizirajućih čimbenika, kao što ističu Grizelj i Akrap, a to su agresija i rat, velika materijalna razaranja, ljudske žrtve i socijalni poremećaji, zaostale mine, ali i poratne i tranzicijske poteškoće u svim sferama gospodarskog i društvenog života. Nepostojanje stalnog prihoda (samo 5,1% zaposlenih živi na selima), visoka prosječna dob stanovnika, nizak stupanj obrazovanja, zanemarivanje arhitektonskog nasljeđa, nedostatne osnovne službe i infrastruktura te neriješena vlasnička pitanja također su prema Pavić-Rogošić rezultirala zanemarivanjem ruralnih područja te gubitkom mlade radne snage.

Prema pojedinim istraživanjima naših znanstvenika velike razlike u razvoju urbanih i ruralnih područja odražavaju se i u produbljivanju razlika na regionalnoj razini. Tako je prema dostupnim podacima u Sisačko-moslavačkoj županiji prirodna depopulacija od 1998. do 2001. bila pet puta veća od hrvatskog prosjeka, dok ova i druge ruralne regije kao Karlovačka, Ličko-senjska i Šibensko-kninska bilježe i mnogo veći udio stanovništva starijeg od 65 godina.

Dugogodišnji nedostatak organiziranih strategija i koordinacije na nacionalnoj i lokalnoj razini vezano uz ruralni razvoj možda je ipak najbolje vidljiv u činjenici da je udio poljoprivrede u ukupnom BDP-u Republike Hrvatske u padu, odnosno da je Hrvatska unatoč značajnim proizvodnim potencijalima još uvijek neto uvoznik hrane.

Događaju li se možda i neke nove pozitivne promjene nakon ulaska u EU?

Moguće je u godinama koje dolaze ipak barem anticipirati nešto nalik četvrtoj modernizaciji hrvatskih ruralnih područja. Kroz nju bi se boljom koordinacijom na međunarodnoj, nacionalnoj, ali i iznimno važnoj lokalnoj razini počela prevladavati povijesna nasljeđa prve, druge i treće modernizacije te sustizati trendovi razvoja zapadnih zemalja. Hrvatska je u strategijama ruralnog razvoja već usvojila, ako ne i intenzivnije počela primjenjivati brojne međunarodne programske smjernice poput Agende 21 i drugih. Ciljevi tih preporuka tiču se: očuvanja prirodne izvornosti ruralnog prostora, zaštite od zagađenja i propadanja, investiranja u ruralne prostore te infrastrukturu, ali i aktivnosti koje čuvaju radna mjesta u poljoprivredi. Nadalje podrazumijeva i poticanje proizvodnje kvalitetne hrane, destimuliranje uvoza, jamčenja ruralnom stanovništvu, a naročito mladima bolje životne perspektive kroz razvoj obrazovanja i osposobljavanja u selu. Uz to i informiranje o novim tehnologijama, podizanje svijesti ljudi o vrijednosti ruralnog krajolika, poticanje povratka u ruralna naselja kroz ekološku proizvodnju, ekološko vrednovanje ekonomskih učinaka koje štiti okoliš i sigurnost žitelja. Među bitnim odrednicama budućeg razvoja i ulaganja jesu i primjerice izrade programa skrbi za starije osobe, afirmiranje uloge civilnog društva na lokalnoj razini naprema dosadašnjem jednom političkom centru koji treba decentralizirati, te uvažavanje tradicije uz istodobno omogućavanje razvoja.

Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju otvorile su se nove prilike da se pomoću dodatne strateške i financijske potpore poveća konkurentnost i prepoznatljivost naših ruralnih prostora, s time da je stanovništvu nužno pružiti potrebnu administrativnu i državnu podršku kako bi kvalitetni projekti iz područja poput proizvodnje zdrave hrane, ekološkog uzgoja, ruralnog turizma, korištenja obnovljivih izvora energije i slično mogli lakše prijaviti i provesti.

dr.sc. Tijana Trako Poljak

 

Obilježja suvremenih ruralnih područja toliko su se izmijenila da se danas nužno postavlja pitanje na što se zapravo misli kada se govori o selu, seljaku i seljaštvu.

Kakav je stav građana Hrvatske prema selu danas?

Pozitivni pokazatelji u hrvatskom društvu su i promjene stavova prema ruralnim područjima. Pritom se sve više prepoznaju kao temelj gospodarskog razvoja i nacionalnog identiteta, izvor ekonomskog i kulturnog kapitala, ključna dimenzija u razvoju uravnoteženijeg i održivijeg odnosa ekologije, gospodarstva i društva.

Koja su obilježja suvremenog sela danas u svijetu?

Obilježja suvremenih ruralnih područja toliko su se izmijenila da se danas nužno postavlja pitanje na što se zapravo misli kada se govori o selu, seljaku i seljaštvu. Selo se u sociološkoj literaturi najjednostavnije određivalo kao manje naselje s drugačijom socijalnom organizacijom od grada, čiji se stanovnici pretežno bave poljoprivredom. Seljak se onda od drugih socijalnih grupa razlikovao po životu na selu kao fizičkom, ali i sociokulturnom prostoru, po poljoprivrednom zanimanju, ali i kao pripadnik seljaštva, odnosno seljačke kulture i tradicije. Pod utjecajem modernizacijskih procesa dolazi do rekonstrukcije tradicionalnog sela, njegove agrarne strukture, tehničke opremljenosti te običaja i vrijednosti. Pritom modernizacija sa sobom nužno nosi pozitivne i negativne učinke. S jedne strane, iako su se ruralna područja i kroz povijest mijenjala i razvijala, suvremeni globalizacijski i modernizacijski pritisci sada su vođeni principima koji su selu dotad bili strani. Ili kako je to sažeo akademik Cifrić: ekonomska racionalnost vođena paradigmom kvantitativnog rasta i razvoja, tehnološka modernizacija koja je nametnuta „izvana“, a ne proizlazi iz stoljećima razvijanih potreba samog sela, narušavanje ravnoteže odnosa ekološkog i kulturnog sustava, što dovodi do razaranja biološke, ali i kulturne raznolikosti. Pristup ruralnom razvoju iz urbanog centra pri čemu se ruralno doživljava i postaje periferijska kategorija.

Hoće li selo u budućnosti nestati i postati dio grada i urbanizacije ili može zadržati neke svoje specifičnosti?

Dok jedni najavljuju gubitak bitke sela s gradom i poput sociologa Henrija Mendrasa govore o "kraju seljaštva", sklonija sam mišljenju da iako nestaje selo kakvo poznajemo, ipak ne nestaje i samo selo. To pokazuju i podaci Ujedinjenih naroda prema kojima stanovništvo posljednjih nekoliko desetljeća ubrzano postaje urbano, no 46% svjetskog stanovništva još uvijek živi u ruralnim područjima 2014. godine, dok je za 86% ruralnog stanovništva poljoprivreda još uvijek primarni izvor prihoda.

Selo je danas uspjelo zadržati svoju vrijednost kao poseban prostor čovjekova življenja, u fizičkom i materijalnom, kao i simboličkom i vrijednosnom smislu. Ono što je potrebno jest revidirati naše tradicionalno shvaćanje sela, prihvatiti njegovu "moderniziranu ruralnost" kako je određuje Cifrić, i pronaći načine na koje selo integrirati u globalno društvo istodobno zadržavajući bogatstvo i posebnost njegova identiteta. Deklaracija iz Konstanza iz 2000. godine kojom europske zemlje promišljaju budućnost svojih ruralnih područja govori po prvi put o "novom selu", "selu budućnosti". Globalizacija donosi i nove mogućnosti poput lakšeg realiziranja ruralnog razvoja ukoliko se razvije svijest o globalnom značenju ruralnosti, koja se danas kao takva doista i prepoznaje na svjetskoj socioekonomskoj i političkoj sceni. Odnosno, kao što se selu otvaraju brojne prilike i izazovi u modernizaciji, tako i moderno društvo može mnogo naučiti od sela, posebice u svjetlu suvremene ekološke krize kada dolazi do ponovnog "otkrića sela" koje naglasak stavlja na ideju ravnoteže i kontrole pri uvažavanju prirodnih ciklusa kako bi se ograničilo prekomjerno iskorištavanje i zagađenje okoliša, a očuvala održivost i raznolikost.  

Koliko se hrvatska znanost kroz povijest bavila selom?

Postoji jako duga tradicija proučavanja sela. Tako je sociolog sela Rudolf Bićanić u naslovu svoje knjige objavljene još 1936. godine postavio pitanje: kako živi narod u pasivnim krajevima? Istraživači sela i danas postavljaju isto pitanje, no svjesni da je posljednjih nekoliko desetljeća na njega sve teže dati jednoznačan odgovor.

U nas postoji snažna tradicija znanstvenog izučavanja ruralnih područja koja korijene vuče još od Baltazara Bogišića ("Naputak za opisivanje pravnijeh običaja, koji u narodu živu", 1866.) i Antuna Radića ("Osnova za sabiranje i proučavanje građe o narodnom životu", 1897.). Suvremena istraživanja posebno su se intenzivirala od 1963. godine kada je naš poznati sociolog sela Stipe Šuvar utemeljio časopis svjetskog glasa Sociologija sela (danas Sociologija i prostor), kada je započela s radom takozvana Zagrebačka ruralnosociologijska škola pri Agrarnom institutu, odnosno Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu te kada je utemeljen Odsjek za sociologiju pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na kojem je uveden prvi kolegij iz ruralne sociologije. Tim znanstvenicima i institucijama kao i mnogima koji su se na njihov rad nadovezali dugujemo veliku količinu neprocjenjivih podataka koje imamo o promjenama na selu i ruralnom razvoju u Hrvatskoj tijekom druge polovice 20. i početka 21. stoljeća.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje