Čigoć

Prvo Europsko selo roda

Globalno selo
Čigoć Fotografija: Luka Stanzl/PIXSELL
Čigoć je malo selo u kojem živi više bijelih roda nego ljudi i prema broju gnijezda ovo mjesto ima najbrojniju populaciju roda u Europi. Godine 1994. Europska zaklada za zaštitu prirode Euronatur proglasila je Čigoć prvim Europskim selom roda

Zbog iznimno pogodnih prirodnih uvjeta gotovo na svakoj kući ili štali gnijezda svijaju bijele rode, te je njih više nego ljudi. Naime, u 45 aktivnih gnijezda prebiva više od 200 roda, a u sedamdesetak kuća tek oko 120 mještana, što dovoljno govori o skladnom odnosu čovjeka i prirode na ovim prostorima.

Selo je smješteno u Parku prirode Lonjsko polje i u njemu se iz neposredne blizine može promatrati ponašanje bijelih roda, čuti kako međusobno komuniciraju klepetanjem kljunova, vidjeti rode roditelje kako krilima štite svoje mlade od prejakoga sunca ili borbu mladunaca za kakav ukusni zalogaj.

Svake godine, posljednje subote mjeseca lipnja, u Čigoću se održava velika proslava Dana roda, s bogatim kulturnim, rekreativnim, zabavnim i gastronomskim sadržajima.

U selu je jedna drvena kuća uređena kao informativni i edukativni centar Parka prirode i u njoj je obnovljena mala tradicijska stolarska radionica. U njemu se također može razgledati etnoizložba tradicijskih alata i predmeta vezanih uz seosko domaćinstvo u 19. i prvoj polovici 20. stoljeća. 

Čigoć

Osim što je Čigoć jedno od samo 14 Europskih sela roda, dobitnik još jedne vrlo značajne nagrade. Godine 2003. Europska asocijacija za cvijeće i okoliš, sa sjedištem u Bruxellesu, u konkurenciji oko 5.700 europskih sela, dodijelila je Čigoću brončanu plaketu «Entente Florale« za izniman ugođaj i okoliš.

Močvarno područje Parka prirode Lonjsko polje najveće je zaštićeno močvarno područje u Hrvatskoj i jedno od najvećih i najvrjednijih s prebivalištem ptica močvarica u Europi. Uvršteno je u Ramsarski popis močvara i u međunarodnu Listu važnih ptičjih područja (IBA i ICBP), a također je i najveće mrjestilište slatkovodne ribe u Europi.

Područje je i nastanka autohtonih domaćih pasmina životinja, turopoljske svinje i konja hrvatskog posavca. Tradicionalni način života na tom području odražava se u slobodnoj ispaši stoke na nizinskim poplavnim pašnjacima i šumama, slika kakva je bila tipična za cijelu srednju Europu do druge polovice 19. stoljeća, i u još očuvanoj arhitekturi drvenih posavskih kuća.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje