Izaberite prave jagode

Kako razlikovati vrgoračku ili slavonsku od uvozne španjolske

Agrosavjeti
Vrgoračke jagode Fotografija: Ivo Čagalj/PIXSELL
U nedostatku kontrole na tržnicama ne preostaje ništa drugo nego vjerovati prodavaču

Kako ovih dana na tržnicama razlikovati vrgoračku od slavonske ili pak zagrebačku od vrgoračke ili uvozne španjolske jagode? Kumica na tržnici kune se da su slatke, neprskane, domaće... Dapače, i na rukom pisanoj deklaraciji stoji kako su, primjerice, iz doline Neretve, a kad ih donesete kući i kušate, najradije biste se ekspresno vratili nazad i bacili ih nekome u glavu. Jesu li domaće ili... – milijun je pitanja.

No činjenica je da u nedostatku kontrole, koja je zaboravila i na fiskalne blagajne na tržnicama (po kojima se barem moglo znati kupujemo ili od OPG-a ili prekupaca), jedino komadu papira ili natpisu na preplaćenoj mjerici jagoda od 15-ak kuna na štandu i možemo vjerovati. Inače – nikako, odgovara Denis Matijević, predsjednik uprave AgroFructusa, koji će i ove godine od domaćih proizvođača otkupiti oko petine hrvatske proizvodnje jagoda.

Clery u većini slučajeva

Pretpostavlja se kako bi iskusno oko učas moglo prepoznati jesu li na ovom ili onom štandu jagode sorte clery, miss, joly, albion... No i tu se varamo – tvrdi Matijević. Kakav je plod kraljice među voćkama, velik, malen, crveniji ili bljeđi, slađi ili kiseliji ili slično... često i ne ovisi o sorti, već o vremenskim uvjetima u kojima je hrvatska ili uvozna jagoda “stasala”. Pogotovo ako se zna da su i hvaljene vrgoračke jagode, slavonske koje ovih dana stižu u prodaju, španjolske koje su na “zalasku” – a i zagrebačke jagode koje prispijevaju krajem ovoga tjedna – plod trenutačno najzastupljenije sorte u Hrvata i šire – clery. Jedino što su im kiša i hladnoća proteklih dana prvo usporili rast, a zatopljenje prije nekoliko dana ubrzalo dozrijevanje. Rezultat – nisu dosegle volumen kakav su proizvođači priželjkivali, a mnogo njih ni slatkoću, objašnjava Matijević, s čime se slažu i proizvođači s kojima smo razgovarali. I oni tvrde kako su u pitanju, dakle, tek nijanse u uzgoju, suncu, vlazi, tehnološkim uvjetima i slično

Kakve moraju biti i koje sorte su najčešće pročitajte na vecernji.hr. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje