Znanstveni skup

Kako se Hrvatska izborila s trihinelozom

Agrosavjeti
Trihineloza Fotografija: Thinkstock
U okolnim zemljama situacija je prilično loša kada je riječ o pojavnosti ove bolesti. Naime, trihineloza je i među ljudima i među životinjama prilično raširena na području Srbije, Rumunjske i Bugarske, dok BiH ne izlazi s podacima iako se zna da je ova bolest i tamo prisutna

Trihineloza je bolest mišića koja napada životinje, ali i ljude i koja je poznata više od 150 godina. Naime crv koji uzrokuje trihinelozu dijagnosticiran je prije 180 godina, a prvi put bolest je zabilježena prije 150 godina. Područje Slavonije, a prije svih Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije, među najugroženijim su područjima u Hrvatskoj kada se govori o ovoj bolesti. Tijekom godina razne aktivnosti i mjere koje su donošene rezultirale su time da je ta bolest, koja može izazvati trajne zdravstvene posljedice kod ljudi, pa čak u nekim slučajevima i smrt, stavljena pod kontrolu.

"Kada se vratimo unazad dvadesetak godina i prisjetimo broja zaraženih svinja i ljudi, danas možemo biti zadovoljni učinjenim. Ključna je bila 1998. godina kada smo u Hrvatskoj imali ukupno 575 slučajeva oboljelih od ove bolesti. Samo u našoj županiji te godine oboljelo je bilo 298 osoba. Imali smo dvije epidemije u klaonicama i osam epidemija u obiteljskim gospodarstvima", rekla je pročelnica Zavoda za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije Kata Krešić na tematskom skupu u Vinkovcima gdje se razgovaralo o pojavnosti ove bolesti i postupcima njezina suzbijanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji od 1997. do 2015. godine.

Trihneloskopski pregled od 1998. godine

Pojasnila je kako je još 1995. godine, zbog pojavnosti te bolesti, donesena i odluka o obaveznom trihineloskopskom pregledu da bi nakon 1998. godine bio donesen još i niz drugih mjera koje su sustavno provođene na terenu. Sve to rezultiralo je time da je 2005. godina bila prva godina u Hrvatskoj u kojoj nismo imali nijedan slučaj oboljelih od ove bolesti. I idućih godina nastavljeno je s provedbom tih mjera, tako da je na području županije zadnja epidemija bila 2009. godine, a da su 2014. godine registrirane 22 svinje pozitivne na trihinelozu i 8 oboljelih ljudi. Kada je riječ o oboljelim ljudima, pogođena je cijela Hrvatska, ali kada se govori o oboljelim svinjama, onda su na udaru prije svih Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska i Bjelovarsko-bilogorska županija.

"Sve te brojke su ako dobre i vrijedne su hvale, ali se mora stalno djelovati preventivno i raditi na suzbijanju bolesti jer tek kada bolest bude u cijelosti iskorijenjena, moći ćemo biti u potpunosti zadovoljni. Nažalost, uvijek postoji opasnost da jedan slučaj zaražene svinje ponovno izazove epidemiju", ističe Krešić.

Obvezan trihineloskopski pregled svinjskog mesa

Pritom treba znati i da je u okolnim zemljama situacija prilično loša kada je riječ o pojavnosti ove bolesti. Naime trihineloza je i među ljudima i među životinjama prilično raširena na području Srbije, Rumunjske i Bugarske, dok BiH ne izlazi s podacima iako se zna da je ova bolest i tamo prisutna. Prema službenim podacima županijskog pročelnika za poljoprivredu Andrije Matića samo na uklanjanje lešina zaraženih životinja od 1997. godine do danas uloženo je više od 17 milijuna kuna. O nesrazmjeru u brojkama govori i podatak da su tijekom tog istog perioda građani uplatiti više od 100 milijuna kuna na obavezne trihineloskopske preglede.

"Nešto i tu treba učiniti, odnosno napraviti da se ne mora svaka svinja koja se kolje trihineloskopski pregledati. Možda uvesti da se pregleda svaka deseta, stota ili tisućita svinja kako je to primjerice napravljeno i u Danskoj. Međutim treba vidjeti i zašto se trihineloza uvijek pojavljuje u istim selima. Ključ je deratizacija, pa sad nije jasno je li je netko ne obavlja, nema novca da je provodi ili je nešto treće u pitanju", rekao je Matić dodajući kako se samo na području Vukovarsko-srijemske županije godišnje uzgaja oko 120.000 komada svinja.

Sustavnim radom do potpunog iskorjenjivanja bolesti

Na skupu je bilo riječi i o uklanjanju životinjskih lešina zaraženih trihinelozom, a što obavlja Veterinarska stanica Vukovar. Voditelj veterinarske službe u ovoj stanici Boro Rako kaže kako oni već 4-5 godina rade na uklanjanju lešina te da je prvih godina stanje bilo katastrofalno.

"Te 2010. i 2011. godine nailazili smo na svašta tijekom posla. Pronalazili smo odbačene životinjske lešine uz ceste, kanale, vodotokove, šumarke… Bio je to pravi izvor zaraze. Tijekom godina situacija se normalizirala našim svakodnevnim radom, ali i osvještavanjem ljudi. Govori tome u prilog i podatak da smo prve godine prikupili 50 tona lešina uginulih svinja od trihineloze da bismo 2015. godine prikupili 100-tinjak tona. Sada nam komunalni redari ili sami vlasnici dojavljuju za svaki pojedinačni slučaj, poslije čega mi odmah izlazimo na teren i lešine prevozimo u sabirni centar u Garčin, a odande se prevoze na spaljivanje u Sesvetski Kraljevac", rekao je Rako.

Sudionici skupa zaključili su da se samo zajedničkim i sustavnim radom na svim razinama, pritom uključujući i vlasnike životinja, može nastaviti dalje suzbijati ova bolest u Hrvatskoj, ali i da se nakon što se ona i svede na nulu, mora vršiti nadzor i provjera kako ona opet ne bi buknula.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje