Proizvodnja krme

Kako trajne travnjake pretvoriti u oranične površine?

Agrosavjeti
Fotografija:
Nakon zaoravanja postojećeg biljnog pokrova treba proći dovoljno vremena da se on radom mikroorganizama  preradi.  Vremenski period preoravanja će ovisiti o tome kojom kulturom želimo započeti proizvodnju

Prirodni travnjaci se nalaze na terenima koji  radi  vodnog režima obično nisu odgovarali  proizvodnji ratarskih kultura. Smanjenjem broja stoke na gospodarstvu prestaje potreba za proizvodnjom krme na prirodnim livadama te se poljoprivrednici odlučuju na njihovo preoravanje i pretvaranje u oranične površine, piše Savjetodavna.hr. 

Obilazeći teren uočavamo da se sve više hektara trajnih travnjaka pretvara u oranice. Uređenje odvodnih kanala, posjedovanje traktora jačih  tehničkih osobina i prelazak na proizvodnju ratarskih kultura dovodi do smanjenja  površina pod trajnim travnjacima.

Nakon zaoravanja postojećeg biljnog pokrova treba proći dovoljno vremena da se on radom mikroorganizama  preradi.  Vremenski period preoravanja će ovisiti o tome kojom kulturom želimo započeti proizvodnju.  Moramo voditi računa da, prilikom obrade tla oranjem, sloj humusa koji se godinama stvarao ne zaoremo preduboko i da ne izbacimo mineralni sloj tla u sjetveni sloj. Dubina obrade je na 12-20 cm. Često takve parcele imaju narušene i vodno–zračne odnose te moramo nastojati popraviti strukturu tla povećanjem sadržaja humusa u tlu. Popraviti strukturu na takvim oranicama možemo  sjetvom usjeva za zelenu gnojidbu, zaoravanjem biljnih ostataka i podrivanjem tijekom godina.

Na preoranim travnjacima usjev, posebno kukuruz, može biti ugrožen pojavom zemljišnih štetnika (sovice, žičnjaci), pa treba voditi računa o upotrebi zemljišnih insekticida. Poljoprivrednici si mogu pomoći u prognozi pojave zemljišnih štetnika kopajući jame veličine 25 cm x 25 cm x 25 cm. Iskopana zemlja stavlja se na foliju, dobro usitni i pregledava. Posebno brojimo pronađene žičnjake, a posebno druge štetnike.

Broj potrebnih jama za preglede će ovisiti o veličini i ujednačenosti parcele: na površini do 1 ha treba 4-5 jama , od 1-3 ha, 6-10 jama, a na parceli većoj od 3 ha 10-20 jama.

Kritičan broj kada trebamo primijeniti neki od načina suzbijanja je od 3-5 žičnjaka / m2.

Na koji način administrativno ispravno provesti promjenu načina korištenja parcele iz trajnog travnjaka u oraničnu površinu?

U ARKOD zapisniku potrebno je provjeriti na koji je način evidentirana parcela trajnog travnjaka ili pašnjak koji se planira preorati. Kod djelatnika regionalnih ureda Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) može se dobiti informacija o mogućnosti preoravanja željene parcele.

Prema Pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2020. godinu (NN 22/20, 57/20) korisnici osnovnih plaćanja osim poljoprivrednika koji sudjeluju u programu za male poljoprivrednike dužni su provoditi poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš ( „zelena plaćanja“) koje se odnose na očuvanje prirodnih travnjaka. Provođenje navedenog sastoji se od dvije komponente, od kojih je jedna nacionalna obveza Republike Hrvatske, a druga obveza poljoprivrednika u posebnim područjima unutar područja „Natura 2000“, a odnosi se na:

– Očuvanje trajnih travnjaka u odnosu na ukupnu poljoprivrednu površinu Republike Hrvatske (RH) i

– Zabranu prenamjene okolišno-osjetljivih travnjaka u Natura 2000 područjima.

Trajni travnjaci evidentirani na taj način u 2015. godini ne mogu se prenamijeniti u drugu vrstu korištenja (tj. pretvoriti u oranice, voćnjake, vinograde i dr.), već ih moramo trajno čuvati kao trajne travnjake ili pašnjake.

Republika Hrvatska na nacionalnoj razini ima obvezu očuvanja omjera ukupnih nacionalnih površina pod trajnim travnjacima i pašnjacima u odnosu na ukupne poljoprivredne površine. Referentni omjer utvrđen je 2015. godine. Omjer površina trajnih travnjaka i pašnjaka prema ukupnoj poljoprivrednoj površini prijavljenoj u 2015. godini ne smije se (idućih godina) smanjiti za više od 5% (na cjelokupnom području RH).

Ovaj omjer (postotak) svake će godine Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju analizirati prema površinama prijavljenima u ARKOD-u. Ako se u 2020. godini utvrdi promjena omjera iz članka 45. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1307/2013 za više od 4%, primjenjuje se postupak prethodnog pojedinačnog odobrenja prenamjene trajnih travnjaka. Ako se u 2020. godini utvrdi promjena omjera iz članka 45. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1307/2013 za više od 5%, Ministarstvo će propisati mjere za dostizanje potrebnog omjera, a Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju će do 31. prosinca 2020. godine putem mrežne stranice Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i AGRONET-a obavijestiti korisnike o pravilima sprječavanja novih prenamjena trajnih travnjaka.

Korisnici ne smiju okolišno-osjetljive travnjake prenamijeniti niti preorati. Ako korisnik prenamijeni ili preore okolišno-osjetljivi travnjak, dužan je vratiti ga u prvobitno stanje najkasnije do zadnjeg dana za zaprimanje zahtjeva u 2021. godini.

Poljoprivrednici koji razmišljaju o preoravanju trajnih travnjaka trebaju se informirati u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju o mogućnosti prenamjene postojećeg trajnog travnjaka u oranicu, kako bi izbjegli nepotrebne troškove vraćanja površine u prvobitno stanje –  trajni travnjak.

Iva Majhen-Vlašiček, dipl. ing.