Oživljavanje svinjogojstva

Kako uništeno svinjogojstvo može biti šansa Hrvatske?

Agrosavjeti
Revitalizacija svinjogojstva Fotografija: Agrobiz
Hrvatskoj poljoprivredi trebaju integrirani proizvodni sustavi. Pokretanjem investicijskog ciklusa vrijednosti od 1 milijarde kuna, od kojih je oko 600 milijuna kuna iz Programa ruralnog razvoja, moguća je nova održiva proizvodnja minimalno 400.000 svinja godišnje, odnosno 38.000 t mesa te smanjenje deficita države za 500 milijuna kuna godišnje.

Jedan od najvećih naših problema u poljoprivredi je organizacija proizvodnje i prodaje proizvoda. Kako bi proizvodnja bila efikasna i konkurentna svaki naš proizvođač mora bIti odličan poduzetnik koji puno zna o tehnologiji proizvodnje, o financiranju proizvodnje i investicijama, mora poznavati zamršene zakone, tržište proizvoda, marketing...

Nakon proizvodnje slijede muke na hrvatskome tržištu, u  prodaji i naplati. Ukratko, svaki naš poljoprivrednik mora imati znanja i sposobnosti kao da upravlja malom tvrtkom.

U prošlosti generacije naših poljoprivrednika nisu pripremane za ovu poduzetničku priču i danas im je izrazito teško opstati i širiti proizvodnju. Jedan od izlaza su zasigurno udruživanje i zajednički rad proizvođača kako bi skupa koristili znanja, organizacijske sposobnosti, nastup na tržištu i marketing, nabavu repromaterijala i slično. To je razlog zašto smo kreirali jedan cjeloviti proizvodni sustav za svinjogojsku proizvodnju.

Projekt razvoja svinjogojstva prema klaster modelu Agroporc.

Svinje

 

Prednosti projekta

1. Tržište 

• Hrvatska danas uvozom pokriva oko 70 posto potreba za mesom svinja

• Hrvatski resursi u svinjogojskoj proizvodnji su 3.000.000 tovljenika, a danas proizvodimo oko 700.000 svinja 

• Plan proizvodnje  Agroporc – piramida – ( 400.000 svinja)  -  38.000 t svinjskoga mesa 

• Mesna industrija ovisna je o uvozu sirovine  

• Stvaranje proizvoda s više vrijednosti i oznaka tradicije nisu mogući bez domaće kvalitetne proizvodnje sirovine ( pršut, kulen ....)

 

2. Svinjogojstvo je  proizvodnja koja  zapošljava i troši  sirovine ratarstva 

• U troškovima proizvodnje 70 posto je stočna hrana, od čega najmanje 50 posto žitarice i kukuruz , a 25 posto  proteini (soja, suncokret, sačme)

• Radna snaga čini 20 posto  troškova proizvodnje

• Svinjogojstvo stvara vrlo kvalitetno organsko gnojivo koje vraća život tlima koja su intenzivnim ratarstvom degradirana

3. Korištenje dokazanoga znanja i sposobnosti domaćih stručnjaka i GENETIC partnera

4. Pokretanje investicijskoga ciklusa

• Moderna svinjogojska proizvodnja traži velika ulaganja, zbog specifičnih  tehnoloških rješenja i potrebe izgradnje cijelovitoga projekta 

• Ulaganja za ovaj cijeli projekt kreću se oko jedne milijarde kuna, od čega 70 posto za građevinske i obrtničke radove i instalacije, a 30 posto za opremu i tehnologiju

• Osigurana sredstva za investicije kroz fond Ruralnog razvoja od 50 do 70 posto

Revitalizacija svinjogojstva

5. Podizanje znanja i kompetencija domaće svinjogojske proizvodnje  

Pojekt koristi  znanje i sposobnosti i iskustva domaćih i stranih stručnjaka 

Povezivanje sa strateškom genetskom kompanijom koja u vidu know-how osigurava visoku genetiku, znanje i obuku sudionika projekta, pomoć u izradi tehnoloških projekata, upravljanje, povezivanje s dobavljačima tehnološke opreme, unapređenje i razvoj, a sve to daje garanciju sudionicima projekta - dugoročnu konkurentnost na tržištu

6. Stvaranje jedne proizvođačke organizacije

Osnivanje i razvoj jedne proizvođačke organizacije svinjogojaca koji će imati svoju klaonicu i rasjekaonicu (1.000.000 komada  i 130 milijuna eura prometa), preko koje bi novi i postojeći proizvođači poslovali i ostvarili prodaju čime - pozicioniranje sustava s perspektivom širenja sustava na regiju kroz navedeno i kroz plasman proizvedenih nazimica (Srbija, BIH, Makedonija, Mađarska, Slovenija...) uzimajući u obzir status RH kao članice EU i budućih članica

Svinje

7. Stvaranje sirovine za proizvodnju autohtonih proizvoda

Klaster osigurava povezivanje interesa proizvođača autohtonih proizvoda i upravljanje kvalitetom genetike za ostvarivanje najbolje kvalitete proizvoda, rasjekaonica osigurava mogućnost sortiranja, klasiranja i prodaje pojedinih kategorija mesa svinjskih polovica korisnicima

Hrvatska je najveći uvoznik svinjskoga mesa, a naši potencijali za ovu proizvodnju su odlični. Uz  podizanje nove kvalitetno organizirane i  moderne proizvodnje i potpora EU i RH, možemo biti sigurni da će naša proizvodnja biti konkurentna .

Naš cilj je uspostava jednoga novog neovisnog proizvodnog sustava u svinjogojstvu, koji bi u konačnici proizvodio 400.000 tovljenika. Bit će organiziran kao klaster,  članovi klastera bit će farme za proizvodnju prasadi te farme na kojima će provoditi tov.

Ukupno bi u klasteru trebalo biti 40-50 članova, a svi su u rangu mikro, malih i srednjih poduzetnika. Prioritet Klastera treba biti rad na efikasnoj organizaciji proizvodnje tovljenika od proizvodnje genetskog materijala, proizvodnje prasadi i tova svinja. Sustav mora biti vrlo učinkovit, primjenjivati se moraju vrhunske tehnologije, pratiti i primjenjivati nova saznanja i postignuća u svakome dijelu proizvodnoga ciklusa, od uzgoja, hranidbe veterine i  iskorištavanja gnojovke standardizacije proizvoda .

Realizacija ove investicije  teška je oko jedne milijarde kuna, a da bi proizvodnja bila konkurentna očekuje se povrat iz fondova Ruralnog razvoja -  50- 60 posto sredstava, što znači da je neto HR investicija oko 400 milijuna kuna.

 

Mogući rezultati projekta: 

Nova održiva proizvodnja minimalno 400.000 svinja godišnje, odnosno 38.000 t mesa

Smanjenje deficita države za 500 milijuna kuna godišnje -POVEĆANJE BDP a

Direktno povećavanje broja zaposlenih u proizvodnji za 500 zaposlenika

Indirektno veliko povećanje broja zaposlenih i tržišta žitarica i uljarica

Stvaranje proizvođačke organizacije svinjogojaca sa klaonicom i rasjekom preko koje bi novi i postojeći proizvođači ostvarili ravnotežu na tržištu

Pokretanje investicijskog ciklusa vrijednosti od 1 milijarde kuna, od kojih je oko 600 milijuna gradnja

 

PREZENTACIJU POGLEDAJTE OVDJE.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje