Riječ stručnjaka

Koliko je novca potrebno za dobar plastenik - izračunali smo za vas

Agrosavjeti
Plastenici Fotografija: Thinkstock
Uz pomoć stručnjaka doc. dr. sc. Josipa Juračaka sa Zavoda za menadžment i ruralno poduzetništvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu napravili smo za čitatelje Agrobiza najdetaljniji izračun potrebnih ulaganja u plastenik

Proizvodnja povrća svrstava se u skupinu intenzivnih poljoprivrednih proizvodnji s obzirom na potrebe za radom i kapitalom. Unutar samog sektora proizvodnje povrća jedan od glavnih kriterija za svrstavanje proizvodnje u intenzivniju ili manje intenzivnu jest korištenje zaštićenih prostora. Bez ikakve sumnje, proizvodnja u zaštićenim prostorima omogućava viši prinos po jedinici prostora te više berbi godišnje, ali i zahtijeva više ulaganja rada i kapitala. Ostvareni prinosi mogu biti i višestruko veći nego kod proizvodnje na otvorenom, što će ovisiti o vrsti i stupnju opremljenosti zaštićenog prostora. Ipak, prijelaz s proizvodnje na otvorenom na proizvodnju u zaštićenom prostoru zahtijeva dobru analizu vlastitih mogućnosti, planiranog posla te očekivanih koristi i troškova. Ovdje ćemo navesti neke od činjenica i čimbenika koji su ključni pri donošenju odluke o proizvodnji u zaštićenom prostoru:

  • početna ulaganja ovise o vrsti prostora, ali su u pravilu visoka,
  • prinosi su značajno, pa i višestruko viši,
  • moguć je uzgoj kultura koje na otvorenom ne bi uspijevale,
  • utrošak rada i ostalih proizvodnih inputa se povećava,
  • raste važnost zaštite od bolesti i štetnika koji se po ulasku u prostor šire brzo.

Iz navedenog proizlaze i glavni izazovi proizvodnje u zaštićenom prostoru: (1) osiguranje novčanih sredstva za financiranje ulaganja, (2) osiguranje dodatne radne snage, (3) pažljivo planiranje vrsta i rotacije kultura, (4) potpuno usvajanje tehnologije uzgoja, i (5) nalaženje novog ili povećanje postojećeg tržišta za veće količine proizvodnje.

Plastenici/Staklenici

Za grijani plastenik oko 45.000 kuna

U Hrvatskoj se kao zaštićeni prostori za proizvodnju povrća u daleko najvećoj mjeri koriste plastenici. Postoji nekoliko ponuditelja za montažu i opremanje staklenika zadovoljavajuće kvalitete. Vrijednost ulaganja u plastenik ovisit će u prvom redu o površini, a cijena po kvadratnom metru obično pada s povećanjem površine zaštićenog prostora. Na našem se tržištu cijene po kvadratnom metru zaštićenog prostora kreću od 30 do 120 eura po m2. Cijena ovisi o tome radi li se o grijanom ili negrijanom plasteniku, o razini opremljenosti, a najskuplje je ulaganje u hidroponsku tehnologiju. Naime oprema uz plastenik definira konačnu cijenu. Iz podataka u tablici možemo doći do informacije da bi ulaganje u grijani plastenik površine 100 m2 iznosilo oko 6000 eura ili oko 45.600 kuna, što je značajan iznos za proizvođače povrća koji su u nas razmjerno mali.

Tablica 1. Pregled cijena montaže i opremanja plastenika

Vrsta zaštićenog prostora Cijena po m2 (max.)/EUR Cijena za 100 m2/EUR
Negrijani plastenik 30 - 50 do 5.000
Grijani plastenik 50 - 80 (10) do 10.000
Plastenik za hidroponski uzgoj 80 - 100 (120) do 12.000

Treba imati na umu da se ovdje radi o ulaganju u trajnu imovinu koja će se koristiti 10 ili više godina. Naravno, pritom ne mislimo na dio ulaganja u pokrovnu foliju ili dijelove sustava za navodnjavanje koji imaju kraći rok trajanja. Isplativost ulaganja u zaštićeni prostor može se procijeniti odgovarajućim poslovnim pokazateljima. Gospodarstvo koje se bavi proizvodnjom povrća na otvorenom trebalo bi se odlučiti za uvođenje zaštićenih prostora isključivo ako se takvo ulaganje može vratiti iz povećane zarade u zadovoljavajućem roku. Ako dakle gospodarstvo u uvjetima prije ulaganja ostvaruje određenu zaradu, proizvodnja u zaštićenom prostoru mora polučiti takvo povećanje zarade koje će pokriti ulaganje bez smanjenja zarade prije ulaganja. Imajući to na umu, usporedimo proizvodnje na 1000 m2 otvorenog i zaštićenog prostora.

U plasteniku zarada veća za 26.714 kuna

Za izračun prihoda i troškova iskoristili smo podatke iz dokumenta "Model kalkulacija pokrića varijabilnih troškova poljoprivredne proizvodnje za 2012. godinu" dostupnog na internetskim stranicama Savjetodavne službe, a dijelom i interne podatke iz stručnih studija Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Godina na koju se odnose podaci nema utjecaja na rezultat jer su isti izvori korišteni i za proizvodnju na otvorenom i za proizvodnju u zaštićenom prostoru.

Tablica 2. Prihodi, troškovi i zarada po kulturama na otvorenom i u zaštićenom prostoru, u kunama, na 1000 m2

Način uzgoja Kultura Planirani prihod Planirani troškovi Razlika - "zarada"
Uzgoj na otvorenom mladi krumpir 6.250 4.740 1.780
  cvjetača 15.640 8.629 6.592
         
Uzgoj u zaštićenom prostoru  
salata 44.000 22.272 13.478
  krastavac 58.960 34.207 15.409
  grah mahunar 10.500 4.300 6.200

Za slučaj proizvodnje na otvorenom uzete su dvije povrtne kulture, a u zaštićenom tri kulture u jednoj proizvodnoj godini na 1000 m2. Pritom se vodilo računa o sljedivosti kultura i agrotehničkim rokovima u oba slučaja. Planirani prihodi i troškovi vidljivo su veći kod proizvodnje u zaštićenom prostoru, a isto vrijedi i za iznose zarade (tablica 2). Riječ "zarada" koristimo kako bismo izbjegli korištenje riječi "dobit" i "dohodak", koje su prvenstveno knjigovodstveni pojmovi.

Zbrojit ćemo planirane zarade po kulturama tako da možemo ustanoviti kolika je razlika zarade kod uzgoja u zaštićenom prostoru u odnosu na uzgoj na otvorenom. Zbroj zarade u zaštićenom prostoru iznosi ukupno 35.086 HRK, a na otvorenom 8372 HRK, što znači da u prvom slučaju uspijevamo zaraditi 26.714 HRK više.

Plastenici/Staklenici

Međutim, pitanje je je li ovih 26,7 tisuća HRK dodatne zarade dovoljno za pokriće investicije u zaštićeni prostor. Kako bismo odgovorili na ovo pitanje, pretpostavimo vrijednost ulaganja u relativno dobro opremljen negrijani plastenik čija je cijena oko 40 EUR/m2. Za površinu od 1000 m2 s kojom računamo cijena ulaganja u zaštićeni prostor bila bi 306.800 HRK (1 EUR = 7,67 HRK). Za ocjenu isplativosti usporedit ćemo dodatnu jednogodišnju zaradu od 26.714 HRK (koju planiramo ostvariti ako uložimo u plastenik) i ulaganje u dugotrajnu imovinu od 306.800 HRK. Ako podijelimo vrijednost ulaganja s dodatnom zaradom, dobit ćemo rezultat 11,5, što znači da nam je potrebno 11,5 godina dodatne zarade da pokrijemo vrijednost ulaganja.

Za realno sagledavanje isplativosti moramo uzeti u obzir smanjenje vrijednosti novca kroz vrijeme. Naime, sadašnja vrijednost nekog budućeg, očekivanog iznosa uvijek je manja od njegove nominalne vrijednosti. Zbog toga ćemo planiranu dodatnu zaradu od 26,7 tisuća HRK u godinama nakon ulaganja umanjivati po odabranoj diskontnoj stopi. Praktično je kao diskontnu stopu uzeti onu koja odgovara cijeni novca, odnosno kamatnoj stopi na kredite za planirano ulaganje. U ovom izračunu uzet ćemo diskontnu stopu od 5% godišnje i primijeniti je na planirane povećane zarade. Primjenom ove stope dolazimo do novog razdoblja potrebnog za povrat ulaganja, a to je 17 godina. Vidimo da je sad razdoblje povrata za 5,5 godina dulje (u odnosu na 11,5 godina) zbog svođenja budućih zarada na sadašnju vrijednost. Ako planirane uvjete promatramo kroz 20 godina, ovakvo ulaganje ima internu stopu povrata od 6,8%. To znači da je povrat na uloženih 306.800 HRK, uz ostvarenje planiranih uvjeta, 6,8% na bazi 20 godina proizvodnje.

Povrat tek nakon 11 godina 

Dobiveni rezultat ukazuje na pozitivan povrat, ali tek nakon 11 godina, odnosno nakon 16 godina ako primijenimo diskontiranje po stopi od 5%. Ako izmijenimo pretpostavljene uvjete, očekivani rezultati će se promijeniti sukladno novim vrijednostima. Želimo li ostvariti bolje rezultate, možemo to učiniti na sljedeće načine:

  • odabirom kultura i slijeda kultura koji će omogućiti financijski učinkovitiju proizvodnju u zaštićenom prostoru;
  • odabirom vrste zaštićenog prostora i prateće opreme koja će omogućiti optimalne uvjete uz što manji trošak ulaganja;
  • kvalitetnim planiranjem nabave inputa, agrotehničkih zahvata i prodaje proizvoda.

Opisani primjer ocjene isplativosti ulaganja u zaštićeni prostor predstavlja jednu od mogućih alternativa i primarni mu je cilj ukazati na potrebu za dobrim promišljanjem prije samog ulaganja.

Plastenici/Staklenici

Polazne pretpostavke možda su ispod razina koje su ostvarive upravo zbog navedenog cilja. Dugotrajnost ulaganja i njegova visoka cijena upućuju na potrebu poduzimanja nekoliko bitnih koraka prije ulaganja i nakon samog ulaganja u zaštićene prostore, i to:

  1. provjeriti mogućnost prodaje, količine i cijene, za povećanu proizvodnju;
  2. razmotriti različite varijante zaštićenih prostora po vrsti, opremljenosti i cijeni;
  3. izraditi detaljan plan sjetve/sadnje u zaštićenom prostoru za nekoliko proizvodnih godina;
  4. procijeniti potrebu za radnom snagom u proizvodnji i prodaji;
  5. izraditi financijski plan, odnosno plan potreba i izvora novca za ulaganje te priljeva i odljeva novčanih sredstava tijekom proizvodnje;
  6. provjeriti raspoloživost i iskoristiti jeftine ili besplatne izvore sufinanciranja (potpore, subvencije).

Prilikom provedbe navedenih koraka uvijek treba nastojati prikupiti što više iskustava i savjeta od drugih proizvođača, iz stručnih i savjetodavnih organizacija, od dobavljača, kao i iz financijskih ustanova. Planirani rezultati mogu se, naprimjer, u velikoj mjeri poboljšati ako ste u prigodi ostvariti sufinanciranje ulaganja ili dohotka kroz eventualne mjere potpore.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje