Okrugli stol

Modernom smokvarstvu potrebno udruživanje

Agrosavjeti
9. Festival smokava Fotografija: zadar.travel
9. Festival smokava Zadarske županije završio je proteklog tjedna okruglim stolom o problematici modernog smokvarstva u Gradskoj knjižnici u Zadru.

Nazočnim proizvođačima ove voćne vrste kao i onima koji se još dvoume u izboru nakon vrlo iscrpnog izlaganja o aktualnostima i problematici modernog smokvarstva govorio je Zvonimir Vlatković,viši stručni savjetnik u Savjetodavnoj službi Podružnici Zadarske županije. Poseban akcent stavljen je na izbor lokacije, sortimenta, sustava uzgoja, oplodnju ili kaprifikaciju, te na pravovremenu provedbu agrotehničkih mjera kao što su zimska i ljetna rezidba i zaštita od bolesti i štetnika u plantažnim nasadima.

Na njegovo izlaganje nadovezala se je autorica ovog teksta upoznajući sve prisutne kako je kroz Mjere ruralnog razvoja, a u sklopu Mjere M02 „Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima“ uveden  nov način komuniciranja poljoprivrednih savjetnika s korisnicima, tj. Katalog savjetničkih paketa. Na taj način Služba na jednom mjestu, kroz 99 savjetničkih paketa, nudi mogućnosti savjetovanja, ovisno o vrsti proizvodnje te ciljevima koji se u proizvodnji žele postići.

Sve veća popularizacija ove voćne vrste, a dakako i sve veća potražnja tržišta za njom otvorila je nove proizvodne mogućnosti poljoprivrednim gospodarstvima. Mogućnosti njenog daljnjeg širenja su velike, jer vrlo uspješno može se uzgajati na našim otocima, u priobalnom dijelu, kao i u podvelebitskom kraju. Osim u svježem stanju plodovi ove izuzetno hranjive voćne vrste mogu se preraditi u pekmez, marmeladu, sirup, sok, smokvenjak, rakiju, vino od smokava, slatko od smokava, kompot i dr. Najrašireniji i najisplativiji način njene prerade je sušenje.

Smokve na sušenju

Cijena kilograma sušenih smokava kreće se od 35 do 60 kn, a nerijetko u jačim turističkim destinacijama prođe i za 100 kn. O iskustvu s ovom kulturom u proizvodnji i preradi govorio je Radoslav Bobanović iz PZ Mas-Vin koja uz sušenu smokvu proizvodi EDMU i visokokvalitetna vina u sustavu ekološke proizvodnje.“Sušena smokva traži puno ruku, posebno se to odnosi na berbu i sam proces sušenja tako da po mojoj procjeni idealna obiteljska plantaža ne bi trebala biti veća od 300 stabala“ zaključio je Bobanović.

O potrebi navodnjavanja, obrocima i sustavima u postizanju visokih i redovitih prinosa govorio je mr. sc. Miro Barbarić iz Agromediteranskog zavoda u Mostaru.

Vrijedan dvojac Babac/Damjanić iz Poljica  ne suši smokve i ne radi smokvenjake, ali radi  pekmez od smokava zaštićenog imena „Šinjorina smokva“, izuzetno dizajniranog pakiranja. Izuzetnost ovog dvojca je i popularizacija ove voćne vrste putem organizacije ovog hvale vrijednog festivala smokava koji traje već gotovo desetljeće. Oni su i prvi ekološki proizvođači smokve u našoj županiji, a među prvima i korisnici predpristupnih sredstava iz Ipard mjera za opremanje postrojenja za preradu.

O sve težem plasmanu svog proizvoda i konkurenciji govorila je Sandra Babac, a Danijel Segarić pročelnik Odjela za poljoprivredu Zadarske županije i Ivica Katić pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i obrtništvo grada Zadra proizvođače su ukratko upoznali s „zakonima tržišta“ sugerirajući udruživanje bilo zadružnog tipa ili proizvođačke organizacije u kojima proizvođač nije nužno i trgovac.

Samo sinergijom svih čimbenika u lancu od proizvođača do poljoprivrednog savjetnika preko gradskih i županijskih službi koristeći maksimalno sredstva iz EU fondova  možemo prebroditi problematiku modernog smokvarstva zaključak je ovog okruglog stola.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje