GRAĐANI POZVANI NA OPREZ

Na području Zagreba primjećena povećana aktivnost osa i pčela

Agrosavjeti
Fotografija:
Tijekom lipnja i srpnja je na području park šuma Grada Zagreba primjećena povećana aktivnost osa i pčela, pa se građanima savjetuje preventivno poduzimanje mjera opreza tijekom boravka u prirodi

Kako su objavile Hrvatske šume, tijekom lipnja i srpnja na području park šuma Grada Zagreba primjećena je povećana aktivnost osa i pčela za koje građani i djelatnici RJ Hortikultura javljaju da se pojavljuju više nego što je uobičajeno. Stoga Hrvatske šume upućuju na oprez prilikom kretanja tim područjem te podsjećaju na preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. 

Za prevenciju s ciljem smanjenja mogućnosti uboda građani bi u prirodi trebali izbjegavajte šarenu i crnu odjeću te nositi bijele, svijetlo smeđe ili bež boje koje odbijaju kukce; ne bi trebali koristiti kozmetiku ili parfeme cvjetnih mirisa te bi trebali uložiti dodatan oprez ako kuhaju ili jedu na otvorenom. Hrana i piće privlače kukce, osobito ose, pa treba pripaziti pri jedenju voća i pijenju voćnih sokova i pića iz limenki.

Šumska osa (Dolichovespula sylvestris) živi u cijeloj Europi, nije česta i nije agresivna. Prepoznaje se jer gradi zaštićeno leglo u krošnjama drveća i grmlju, a može se naći i u kućištima roleta.

Za razliku od nje, osa zemljarica (Vespula germanica) je vrlo agresivna. Žalac, koji je građen kao i kod pčele, nakon uboda ostaje zaboden u koži, a ubod je vrlo bolan. Aktivna je danju od svibnja do rujna, a hrani se voćem i nektarom dok ličinke hrani ubijenim i raskomadanim kukcima. Ženka u proljeće najčešće gradi osinjak pod zemljom u hodnicima miševa i rovki. Tijekom vegetacije, od svibnja do rujna, kopa zemlju proširujući kanal u koji se smjestila i stvara rupu često promjera od nekoliko desetaka centimetara. Ako se naseli u zid stambenog objekta, može ga probiti do same unutrašnjosti. Osinjak gradi tako da otkida komadiće suhog drveta, usitnjava ga i uz pomoć sline stvara građu sličnu papiru kojom gradi šesterokutno saće, a oko njega zaštitni ovoj kako to rade i stršljeni. Živi u socijalnoj zajednici kao i pčela, a zajednica može brojati 3000 do 5000 jedinki.