Batat

Na uloženih 50.000 kuna prihod je 140.000 kuna!

Agrosavjeti
Batat Fotografija: Kristina Štedul Fabac/PIXSELL
Vrijeme od 15. svibnja do 1. lipnja agrotehnički je rok za sadnju batata

Sve uočljivije promjene klime, prehrambenih navika, načina života i ćudljivog tržišta, nužno zahtijevaju i promjene u načinu života i proizvodnje hrane, piše Glas Slavonije. Nažalost, premda sve te mijene idu velikom brzinom, teško se oteti dojmu da im se ovaj drugi segment presporo i nedovoljno prilagođava te da se na domaćim oranicama rijetko sreću nove ratarske kulture koje su dokazano traženije i profitabilnije od tradicionalnih žitarica, ali za koje se domaći proizvođači rijetko odlučuju. 

Poznatiji kao “slatki krumpir”

Jedan od hrabrijih i odvažnijih uzgajivača koji je stare navike odlučio zamijeniti kulturom koja se traži na tržištu i 28-osmogodišnji je Josip Kokić iz Marjančaca, koji je kućni budžet za svoju četveročlanu obitelj odlučio podebljati – sadnjom batata!

Riječ je o biljci koja je za domaće pojmove još uvijek prava enigma, iako je zapravo riječ o kulturi koja je mnogostruko iskoristiva i koja bi se zbog svojih svojstava trebala nalaziti mnogo više na našim stolovima, a zbog profita koji je moguće ostvariti njenim uzgojem i na domaćim oranicama. Poznatiji kao “slatki krumpir”, batat se najviše uzgaja u Kini, gdje se ostvaruje čak 80 posto njegove svjetske proizvodnje. Ova visokoenegetska kultura s mnogo škroba, a malo šećera, iznimno zanimljiva okusa i bogata mineralima i vitaminima poput kalija, kalcija, magnezija i željeza, te vitamina A, B, C, E, opskrbljuje tijelo važnim antioksidansima, a jedna od najvećih vrijednosti mu je velika količina beta-karotena. Vrlo često konzumiraju ga dijabetičari kojima je batat izvrsna zamjena za krumpir, a zbog slatkastog okusa obožavaju ga i mala djeca.

Batat

Kako je vrijeme od 15. svibnja do 1. lipnja agrotehnički rok za sadnju batata, u ovaj veliki posao krenuo je i Josip Kokić zajedno s rodbinom i prijateljima. Na pripremljenih dva hektara oranice u Marjančacima, koje mu je iznajmio brat Miroslav, Josip je ovih dana posadio 40.000 sadnica narančastog, bijelog i ljubičastog batata, za kojeg je sadnice nabavio od jedne zagrebačke tvrtke koja se ugovorno obvezala s njim kontrolirati tijek uzgoja, te nakon toga otkupiti sve proizvedene količine po sada već poznatoj cijeni od četiri kune za kilogram.

Nema prirodnih štetnika

"U ovom poslu računica je vrlo jednostavna i čista. Za jedan hektar potrebno je 20.000 sadnica batata koje s PDV-om koštaju 2,15 kuna. Uz foliju i sustav navodnjavanja te nadničare koji su mi potrebni za ovaj posao, ulaganje u hektar površine stajat će me oko 50.000 kuna. S obzirom na to da prinosi batata iznose oko tri do pet kilograma po sadnici, na dva hektara očekujem oko 60 tona prinosa, odnosno 240.000 kuna", računa Josip, koji bi nakon svega 90 dana vegetacije ove biljke “na čisto” trebao imati oko 140.000 kuna, što je i bez poticaja višestruko isplativija proizvodnja od žitarica.

Premda je riječ o zahtjevnoj investiciji, Josip je vrlo inventivan te je zajedno s puncem napravio i vlastiti stroj za postavljanje folija i gredica, što mu je znatno olakšalo i ubrzalo posao, a uskoro kreće i u realizaciju izrade vlastitog stroja za vađenje batata. Poslovni planovi poduzetnog Josipa idu i korak dalje, jer on ne planira samo prodavati batat kao poluproizvod, nego od njega proizvoditi i sokove pomiješane s jabukom, mrkvom i ciklom, i kao ekološki proizvod plasirati ih na tržište (s obzirom na to da batat ne treba niti tretirati, jer nema prirodnih štetnika).

"Godinama pomažem bratu u poljoprivredi i znam za probleme i neizvjesnost koji su neizostavno vezani uz tradicionalne kulture, i zato sam uvjeren da batat i druge nove, slične kulture koje se tek probijaju na naše tržište, definitivno imaju budućnost", poručuje mladi uzgajivač, čiji će primjer i dobra iskustva u bližoj budućnosti zasigurno slijediti i još nekolicina budućih uzgajivača koji budno prate svaki njegov korak na oranici pod batatom.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje