Sjetva

Osnove agrotehnike proizvodnje kukuruza

Agrosavjeti
Kukuruz Fotografija: Thinkstock
Kukuruz je općenito najučestalija kulturna biljna vrsta na našim oranicama. Vrlo je velikog biološkog potencijala, međutim, biološki potencijal je jedno a stvarni prinosi nešto drugo. U uvjetima naše proizvodnje prinosi pokazuju vrlo veliku varijabilnost i gotovo se uvijek razlika između maksimalnih i minimalnih kreće u vrlo velikom rasponima.

Prvi i osnovni razlog je agrotehnika, slijede vrsta i tip tla, hibridna svojstva, klimatske i vremenske okolnosti kroz vegetaciju te vrlo velika povezanost i međusobna korelacija između spomenutih čimbenika i konačnog prinosa.

I u svijetu i u Hrvatskoj dominira proizvodnja za zrno, drugim riječima rodnost se mjeri prinosom suhog zrna (14 % vlage), a obzirom na strukturu i oblik zrna dominira proizvodnja zubana i tvrdunaca

Proizvodni primat još uvijek zauzima kao sirovina u ishrani različitih vrsta i kategorija stoke, za što se koristi: klip, zrno, kao silaža cijele biljke ili samo zrna. Koristan je i koristi se u ljudskoj ishranu, a to govori i činjenica da se za ovu namjenu svakodnevno povećava i širi proizvodna paleta. Sve prisutan je kao takav u prehrambenoj, farmaceutskoj i kozmetičkoj, te tekstilnoj industriji. Zadnjih godina značajno raste udio korištenja kukuruza za potrebe industrije alkohola te proizvodnju bioplina i općenito bioenergije.

Kukuruz

Sjetva

Sjetva kukuruza upravo kreće jer je temperatura tla dosegla minimum od 10 0C što je preporučeni agrotehnički klik za početak, a ovisno o geografskom području uobičajeno je da na istoku zemlje sjetva krene ranije a na zapadu kasnije. U svakom slučaju ako se sjetva može završiti u nekoliko dana tada nema potrebe riskirati i sijati u hladno tlo već sačekati da se isto zagrije i ustali na nešto većoj temperaturi od 10 0C, u svakom slučaju planirati da se sjetva završi do konca travnja.

U sjetvi komercijalnog kukuruza isključivo se siju hibridi, a ovisno o cilju i području uzgoja dominiraju hibridi od 300 – 500 vegetacijske skupine. Logično bi bilo da se kasniji hibridi zbog nešto duže vegetacije siju u istočnijim područjima a raniji u zapadnijim, isto tako potencijali prinosa kod kasnijih hibrida potencijalno su veći. Međutim, u zadnje vrijeme ova logika nije uvijek točna pa se na istoku zemlje sa ranijim vegetacijskim grupama vrlo često ostvaruju bolji i sigurniji prinosi a na zapadu se ekonomski ističu kasniji hibridi. Razlog je jasan radi se o klimatskim uvjetima: temperatura zraka, vlaga zraka i raspoloživa voda u vrijeme cvatnje te nalijevanja zrna direktno utječu na ovaj efekt.

Kod sjetve valja spomenuti da se zrno treba posijati u vlažnu zonu pa tako dubina može biti od 4 – 8 cm. Ovisno o vegetacijskoj skupini određuje se i norma sjetve, no ona može varirati ovisno i o namjeni pa se usjevi namijenjeni za silažu siju do 10-ak % gušće, a ukoliko tijekom vegetacije možemo očekivati manjak vode (pjeskovitija tla) ili proizvodnja nema predznak intenzivnije takve usjeve opet treba sijati na 10–ak % manje sklopove od uobičajenih. U svakom slučaju polazna točka sjetvene norma je ona koju preporučuju proizvođači sjemena, a njih je u Hrvatskoj 10-ak značajnih sa ponudom od preko 150 hibrida godišnje.

Po pitanju tla najpogodnija su plodna, duboka, propusna i rastresita tla, slabo kisele do neutralne reakcije, tla koja dobro drže i čuvaju vodu. Agronomskim rječnikom to su tla dobrog vodnog, zračnog i toplinskog kapaciteta.  Kako tlo ne bi ograničilo uzgoj kukuruza ostalim agrotehničkim mjerama: sustavom obrade, gnojidbom, kalcizacijom i meliorativnim zahvatima, uz poštivanje agrotehničkih rokova i normi, značajan dio manje povoljnosti ili nepovoljnosti tla za uzgoj kukuruza može se anulirati.

Kukuruz kao dominantna kultura na našim je oranicama često osuđen na uzgoj u monokulturi. Kao takav ono može dobro uspijevati, naročito na aluvijalnim tlima. Međutim preporuka je da se on ipak sije u plodosmjeni. Jedan od glavnih razloga je kukuruzna zlatica koja već niz godina uzrokuje vrlo značajne ekonomske štete, a plodosmjena kao mjera za sada je još uvijek zadovoljava u borbi protiv spomenutog štetnika. Kukuruzu kao predkultura najviše odgovaraju leguminoze i strnine, te manje-više sve okopavine ako se na vrijeme skinu te da se iza njih napravi kvalitetna obrada.

Polje kukuruza

Obrada tla i gnojidba

Kako kukuruz spada u jare kulture, osnovna obrada se provodi prema sustavu obrade za jarine, a svakako ovisi o pretkulturi. U sustavu obrade dominantno je započeti sa jesensko-zimskom obradom odnosno oranjem, a ovisno o tipu dubina može dosezati i preko 30 cm. Uz  ovu operaciju treba iskoristiti mogućnost  unošenje osnovnih količina mineralnih ili organskih gnojiva. Sljedeća mjera trebala bi biti zatvaranje zimske brazde a iza nje sjetvena priprema čiji je zadatak stvoriti mrvičastu strukturu do dubine sjetve ispod koje je nešto tvrđa tzv. posteljica za zrno.

Za određivanje gnojidbe svake kulturne vrste, tako i kukuruza, važno je poznavati potrebe hranjiva za ostvarenje određenog prinosa ili suhe tvari. Količine hranjiva koje se namjeravaju dodati ovise o planiranom prinosu koji se realno može ostvariti, a to može ovisiti o hibridu ali i samome tipu tla, njegovom potencijalu rodnosti i pogodnosti za uzgoj.

Ako želimo točno utvrditi potrebne količine hranjiva za gnojidbu, osim poznavanja potreba i planiranog prinosa, moramo poznavati i rezerve u samome tlu. Drugim riječima moramo napraviti analizu tla.

Za izgradnju 100 kg suhe tvari kukuruzu treba osigurati

  • 2,5 – 3,6  kg N
  • 0,8 – 1,2  kg P2O5
  • 2,7 – 3,1  kg K2O

U prinos zrna od 10 t/ha s pripadajućom količinom biljne mase ugradi se:

  • 250 - 300  kg N
  • 100 - 120  kg P2O5
  • 280 - 300  kg K2O

Kada se govori o gnojidbi kukuruza tada se prvenstveno misli na tri glavna hranjiva: dakle dušik (N), fosfor (P) i kalij (K), odnosno NPK hranjiva.

Uzimajući u obzir pogodnost tala za uzgoj kukuruza te dinamiku usvajanja hranjiva kao i njihove karakteristike, režim gnojidbe za fosfor i kalij bi bio sljedeći:  u osnovnoj gnojidbi zaorati NPK gnojiva s povišenim sadržajem fosfora i kalija  (npr. NPK 7:20:30, 10:20:30, 6:18:36 i sl.) i to 2/3 od ukupno planiranih a 1/3 istih dodati pred-sjetveno (gnojivo s izbalansiranim sadržajem sva tri hranjiva: NPK 15:15:15; 18:18:18; i sl.). Kada je u pitanju dušik gnojidbu bi trebalo isplanirati u tri faze po trećinu: zaorati (Urea), pretsjetveno (Urea) i u prihrani (Kan).

Kukuruz

Zaštita

Mjere njege kod kukuruza provode se prema potrebi, neke su obavezne neke nisu.

Od obaveznih mjera to je svakako zaštita od korova, a kao ni jedna kultura kod nas kukuruz ima naj-obuhvatniju paletu sredstava za zaštitu bilja, pa ovisno o zaraženosti tla i vrstama koje se javljaju kao konkurenti zasijanom usjevu zaštitu možemo provoditi više fazno:

  • prije sjetve (vrlo rijetko) inkorporacija u tlo
  • nakon sjetve prije nicanja (najčešća) iziskuje pomoć kiše
  • nakon nicanja kukuruza i korova (u stalnom porastu)

Po pitanju štetnika problem sve češće uvjetuju zemljišni štetnici, a najčešće žičnjaci i eventualno ličinke kukuruzne zlatice. Ovisno o potencijalu zastupljenosti koji se utvrđuje pregledom tla prije sjetve zaštitu provodimo na način da se tretira cijela površina tla (obavezna inkorporacija prije sjetve), zatim vrši inkorporacija u zoni sjemena (najčešće zajedno sa sjetvom) ili koristi već tretirano sjeme insekticidom koje može osigurati manji intenzitet napada od zemljišnih štetnika. Potencijalno velike štete mogu povremeno činiti ptice i divlje životinje, a u tim slučajevima zaštita je specifična i svakako se treba konzultirati sa stručnim službama.

Zaštita od bolesti u širokoj proizvodnji još uvijek se ne provodi, iako daje određene rezultate još uvijek je na nivou eksperimentalnih pojava i utvrđivanja ekonomske opravdanosti uvođenja ove mjere u širu primjenu.

Od mehaničkih mjera svakako se preporučuje međuredna kultivacija koja doprinosi prozračivanju samoga tla, čuvanju vlage od gubitka evaporacijom i naravno kao mogućnost direktne aplikacije dušika koji kukuruz itekako obožava. Bitno je ovu mjeru provesti prije početka faze intenzivnog porasta, odnosno dok je usjev manji kako bi se maksimalno izbjegle mehaničke štete.

Kukuruz

Berba

Berba kukuruza ovisi o načinu spremanju ili cilju uzgoja. Kukuruz svoju fiziološku zrelost stječe kada u zrnu ostane između 35 – 40 % vlage. No kao takav nije prikladan za berbu u zrnu koja je najčešće prisutna. Kod izbora hibrida mora se voditi računa o ovoj činjenici, jer kukuruz mora svoju fiziološku zrelost dosegnuti prije pojave prvih mrazeva u suprotnom se može koristiti samo za vlažno zrno. Osim tehnološke pogodnosti vlaga u berbi značajno utječe i na konačne ekonomske efekte, a kako je neuobičajeno da se kukuruz skida suh sa vlagom ispod 14 %, već pri sjetvi treba planirati izborom hibrida koji u vrijeme potencijalne berbe neće imati veliku vlagu i ako je moguće da ona ne bude nikako iznad 25 %. Razlog tome svakako su troškovi sušenja.

Kalkulacija proizvodnje

Kada su u pitanju ekonomski pokazatelji proizvodnje, za kukuruz je karakteristična dosta velika varijabilnost raspona otkupne cijene zrna od godine do godine pa on može vrijediti kao suho zlato ili ni pišljiva boba. No ukoliko se analizira kroz duže vremensko razdoblje i više vegetacijskih sezona kukuruz je po pitanju profitabilnosti dosta visoko pozicioniran u usporedbi sa drugim klasičnim ratarskim kulturama.

Isto tako za kukuruz je karakterističan sustav obračuna i analize pri otkupu koji je potpuno suprotan u odnosu na druge kulture kada je riječ o standardima otkupa, pa se kukuruz najčešće otkupljuje po preračunatim skalama na bazi sirovog zrna, polazište je 14 % vlage zrna a sve drugo ne postoji nego je analizirano i preračunato kroz otkupnu cijenu. Ovakav način malo buni proizvođače i svakako nije transparentan.

Kalkulacija proizvodnje kukuruza.pdf

Analizom svih proizvodnih parametara i inputa na primjeru jedne od mnoštva mogućih kalkulacija, uzimajući u obzir prosječne vrijednosti i pogodnosti za uzgoj kukuruza, u nastavku je prikazan jedan potencijalni ekonomski efekt proizvodnje ostvariv na 1 ha proizvodnje u 2016. godini. U kalkulaciji otkupna cijena je pretpostavljena, ustvari ona je iz prošlogodišnja žetve (odnosi se na vlažnost zrna od 22 %), a cijene inputa (zaštita, sjeme i min. gnojiva) su izdvojene iz ovogodišnjih službenih trgovačkih cjenika bez umanjenja ili uvećanja potencijalno mogućih rabata ili marža. Sve navedene cijene ne sadrže obračunati PDV. U kalkulaciji nije naveden niti iznos potpore a potencijalno očekivani je oko 2.300,00 kn/ha