Idealan trenutak

Podsjetnik na optrgavanje listova u rodnim vinogradima

Agrosavjeti
Fotografija:
Odabir pravog termina za optrgavanje donjeg lišća oko grozdova ovisi o vremenskim uvjetima, ranoj ili kasnoj godini, o sorti, potrebi za bojom ili aromom, potrebi za smanjenjem ili čuvanjem kiselina, piše Savjetodavna.hr

Rastom mladice vinove loze, razvijaju se i listovi. Kako mladica raste, donji listovi postaju sve veći. U prvome dijelu vegetacije upravo ti najdonji listovi obavljaju najveći dio fotosintetske aktivnosti. No kako oni tijekom vegetacije stare, fotosintetska se aktivnost polako seli na listove u sredini mladice, a na kraju na vršne listove mladice. Krajem ljeta, najdonji listovi na mladicama su već „stari“ i zapravo potroše više hranjiva i energije za svoj opstanak, nego što ih proizvedu. U isto vrijeme oni nam zaklanjaju grozdove, pa je otežano kvalitetno obavljanje zaštite grozdova od bolesti i štetnika.

Odabir pravog termina za optrgavanje donjeg lišća oko grozdova ovisi o vremenskim uvjetima, ranoj ili kasnoj godini, o sorti, potrebi za bojom ili aromom, potrebi za smanjenjem ili čuvanjem kiselina….

Nakon cvatnje i oplodnje dolazi do intenzivne diobe i rasta stanica bobica na grozdovima, zbog čega im se povećava volumen. Raste sadržaj kiselina u bobicama, a pred početak šare dosiže maksimum. Tijekom ove faze stvaraju se i šećeri ali se oni troše za različite metaboličke procese. Bobice su u ovoj fazi zelene pa imaju fotosintetsku aktivnost. U ovoj fazi optimalna temperatura je od 25-30°C, a važna je i dovoljna količina vode koja je ograničavajući faktor, tj. ako  u ovoj fazi nema dovoljno vlage bobice će ostati sitne zbog slabije diobe stanice što se ne može nadoknaditi u kasnijim fazama. Ujedno u ovoj fazi već polako kreće i stvaranje zimskih pupova u pazušcima listova, a koeficijent rodnosti ili broj začetih grozdova određuje rodnost u narednoj godini.

Doprinos kvaliteti

Optrgavanjem donjih listova izlažemo grozdove sunčevoj svjetlosti. Ukoliko smo to učinili dosta rano, tijekom mjeseca lipnja, mlade zelene bobice biti će bolje izložene sunčevoj svjetlosti, a time i same sposobne doprinjeti fotosintetskoj aktivnosti. Mlada bobica vinove loze u samome početku razvoja još uvijek na sebi ima puči i sposobna je u određenoj mjeri vršiti fotosintezu, te sama sebi osigurati stvaranje organske materije, što je važno kod sorata sa niskim sadržajem šećera ili sorata koje kasno dozrijevaju.

Grozd, bobice, koji je od početka vegetacije jače izložen suncu, u jesen će imati nešto veće šećere, ali i nešto niže kiseline. Ovo je osobito važno kod crnih sorti vinove loze, pošto će takav grozd imati i puno jaču boju pokožice.

Grozd koji je od završetka cvatnje do berbe proveo u sjeni vanjskog lišća, imati će nešto niže šećere, više kiseline, ali i nešto bolju aromu. Ovisno o sorti u vinogradu, ovisno o vremenskim uvjetima u godini, možemo sami odabirom termina i količine odstranjenog lišća doprinositi kvaliteti grožđa u berbi.

Rizling rajnski, kao kasna sorta koja teže nakupi šećer, a ima gotovo uvijek višak kiselina, možemo optrgati ranije. Posebice u godinama s kasnom cvatnjom. Rizling rajnski je ujedno i sorta koja je vrlo podložna ožegotinama bobica ukoliko se optrgavanje i uklanjanje donjeg lišća izvrši prekasno kad su bobice već veličine  zrna graška.

Kod traminca, koji uvijek ima dovoljno šećera, za vrijeme vrućeg ljeta pažnju treba obratiti na aromu i niske kiseline, pa ga nije poželjno optrgavati ni prerano, ni prejako. Najbolje je krajem lipnja optrgati samo unutrašnje listove da se stvori prozračnost.

Osjetljive sorte

Jabučna i vinska kiselina glavne su kiseline u sastavu bobice. Njihovo jače razgrađivanje počinje kada temperature porastu preko 34°C. Pojačana razgradnja jabučne kiseline počinje kad se sok bobice zagrije iznad 34°C, a vinske iznad 38°C. Stoga na sortama koje prirodno imaju niske kiseline kao što su muškat otonel, traminac, uglavnom optrgavamo samo unutarnje lišće kako bi grozdovi bili zaštićeni od prejakog sunca, a istovoremeno da osiguramo prozračnost za kvalitetno izvođenje zaštite grozdova od bolesti i štetnika. Pravovremenim i ciljanim optrgavanjem listova možemo djelomično utjecati i na smanjenje jabučne kiseline što nam olakšava provedbu malolaktične fermentacije kasnije u podrumu.

Grozdovi sorata kao što su rizling rajnski, chardonnay, pinot bijeli, moslavac, traminac, osjetjivi su na ožegotine koje nastaju ukoliko za vrućeg dana sa jakom sunčevom insolacijom optrgavamo listove. Ožegotine mogu nastati i do nekoliko dana nakon optrgavanja listova, a kod rizlinga rajnskog i do 14 dana ukoliko dođe do vrućina i jake sunčeve insolacije. Stoga osjetljive sorte treba optrgavati isključivo za vrijeme oblačnih dana, odnosno samo sa strane koju u jutarnjim satima osvijetljava sunce. Oprtgavanje u poslijepodnevnim satima osučane strane redova zasigurno će pojačati ožegotine na zelenim bobicama. Kod ožegotina od sunca pojavljuju se tamnoljubičasta do crna ulegnuća na osunčanoj strani bobica, do se kod napada od peronospore suše i mijenjaju boju u tamno plavo, smeđe-crno cijele bobice, pa je potrebno znati razlikovati ova dva problema.

Grozdovi sorata kao što su rizling rajnski, chardonnay, pinot bijeli, moslavac, traminac, ujedno su nešto više osjetljivi na pepelnicu, a isto tako ih jače napadaju gusjenice grožđanih moljaca, pa je to još nekoliko razloga da ovim sortama dajemo prednost kod planiranja optrgavanja i uklanjanja donjeg lišća.

Adrian Horvat, dipl. ing.