BORBA PROTIV ŠTETNIKA

Postavite mamce vinskim mušicama i spriječite kiselu trulež grožđa

Agrosavjeti
Fotografija:
Vinska mušica pjegavih krila širi kiselu trulež grožđa i uzrokuje značajne gospodarske štete, zbog čega se savjetuje postavljanje mamaca od octa ili vodene otopine kvasca s dodatkom šećera

Osjetljivo razdoblje vinove loze tijekom kojeg se suzbijanju ekonomski najvažniji štetni organizmi traje u pravilu od kraja mjeseca travnja pa sve do sredine kolovoza ili početka rujna. Zadnje zaštite vinove loze provode se primjenom fungicida protiv uzročnika sive plijesni (Botrytis cinerea) tek nekoliko tjedana ili mjesec dana prije početka berbe.

Kada započinje dozrijevanje grožđa svih vinskih epoha, portal Savjetodavna upozorava vinogradare na octenu mušicu pjegavih krila (Drosophila suzukii), koji izravno utječe na širenje vrlo opasne kisele truleži grožđa. Danas je u svijetu poznato oko 3.000 vrsta roda Drosophila, a vinska mušica pjegavih krila Drosophila suzukii je jedna od dvije iz tog roda koje imaju status biljnog štetnika. Ženke ove nove vrste mogu oštrom leglicom oštetiti nježnu kožicu ploda ili grožđanih bobica i odlažu jaja neposredno ispod nje. Bijele ličinke se ubušuju u plod i razaraju njegovu unutrašnjost. Vrlo brzo napadnuti plodovi propadaju na mjestu gdje se hrane ličinke, a naknadno ih nasele i razaraju različiti sekundarni paraziti, kao što su gljive i bakterije, koje uzrokuju trulež. Gospodarski značajne štete su zabilježene na plodovima trešnje, šljive, breskve, borovnice, maline, kupine, jagode i na bobicama vinove loze, a opisana štetnost na trešnjama u Japanu iznosi i do 75 %.

Kako pojašnjava dipl.inž.agr. Milorad Šubić iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, štetnik prezimljuje kao odrasli oblik na skrovitim mjestima, a pri proljetnim temperaturama većim od 10°C postaje aktivan, ali više “vole” temperature zraka između 20° i 30°C. Lete tijekom cijele vegetacije, ovisno o razvoju plodova biljaka hraniteljica. Lokalno se može dobro širiti letom, ali veće udaljenosti prevaljuje trgovinom zaraženih plodova. Trenutno još nije poznato širi li se sadnim materijalom bez plodova. U optimalnim uvjetima ovaj štetnik može razvijati do 15 generacija godišnje, a životni ciklus pritom traje svega 10 dana. Ženke aktivno traže plodove domaćina koji sazrijevaju, zarezuju ih svojom pilastom leglicom, pa na taj način mogu odložiti dnevno 7 do 16 jaja. Poznato je da štetnik odabire voćne plodove tanke kožice. Male, bijele, ličinke bez glave i bez nogu se hrane u unutrašnjosti plodova, te se razvijaju u tlu ili napadnutim plodovima.

Praktična preporuka

Najučinkovitija metoda praćenja pojave i masovniji ulov odraslih oblika vinske mušice pjegavih krila je postavljanje hranidbenih mamaca (isto vrijedi za ose i stršljene). Najbolje ih je napraviti od plastične ambalaže, zapremine 0,5 litara. Otprilike 3 do 4 cm ispod čepa flaše izbuše se 4 simetrično smještene rupice promjera 5 do 10 mm. U tako priređene plastične flaše se ulijeva jabučni ocat do približno trećine ili polovine zapremine. Osim jabučnog octa mogu se još koristiti vinski ocat ili vodena otopina kvasca s dodatkom šećera. Idealno vrijeme za postavljanje mamaca je mjesec dana prije početka zriobe plodova. Treba ih objesiti u krošnju ili fiksirati u tlu između biljaka (npr. u jagodama).

Kod suzbijanja ovog štetnika veliki problem predstavlja spoznaja da vrsta napada kada plodovi ili bobice počinju poprimati boju i nakupljati šećer, dakle, u periodu dozirjevanja, pa je karenca dopuštenih insekticida jedan od najvažnijih kriterija njihova izbora (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Vrlo je važno odrediti pravodobne rokove, jer kad se ličinke počnu razvijati u plodovima njihovo suzbijanje više nije učinkovito.

Osim ovih izravnih mjera vrlo je važno provoditi sanitarne mjere, naročito kod uzgoja voća i grožđa i vlastite potrebe. One uključuju obavezno sakupljanje svih otpalih plodova čim padnu sa stabla, jer isti omogućuju razvoj jaja i ličinki ovog štetnika. Takve plodove treba zakopati, spaliti ili pohraniti u zatvoreni kontejner. Kompostiranje nije pouzdan način uništavanja jaja i ličinki ovog štetnika u plodovima. Kako mušice aktivno lete nekoliko kilometara, bitno je da u smanjivanju populacije vinskih mušica sudjeluje što veći broj proizvođača (voćara i vinogradara), jer napušteni voćnjaci i privatni vrtovi, zapuštena raštrkana stabla na livadama predstavljaju “uzgajalište” novih populacija štetnika.