Agrosavjeti

Preporuka za sušu

Agrosavjeti
Klimatske promjene, suša Fotografija: Pixabay
Na području Dalmatinske zagore osjeća se nedostatak oborina. Kod starijih nasada manje, ali kod novih nasada vinograda, maslinika i voćnjaka puno više se osjeća potreba za zalijevanjem.

Na području Dalmatinske zagore osjeća se nedostatak oborina. Kod starijih nasada manje, ali kod novih nasada vinograda, maslinika i voćnjaka puno više se osjeća potreba za zalijevanjem.

Vinogradi koji su posađeni u poljskom dijelu još uvijek se dobro drže, ali oni u brdskom dijelu koji su posađeni na plićim i skeletnijim tlima trebalo bi po mogućnosti zaliti (na mnogim mjestima to nikako nije moguće i sad dolazi do izražaja razlika kod vinograda koji imaju dobru od „krive“ podloge). 

Za maslinike vrijedi isto što je rečeno i za vinograde. Voćnjaci koji su podizani zadnjih dvadesetak godina gotovo svi imaju sustav za navodnjavanje tako da ga već koriste duži period. To se uglavnom odnosi na jabuku i breskvu dok su trešnje i višnje već pobrane. Međutim, kulture kao višnja i trešnja koje su trenutno bez plodova moraju dobiti dostatne količine vode da bi na ovim vrućinama mogle „obavljati“ poslove tipa održavanje opće kondicije, razvrstavanja pupova i sl.

Sve ove dugogodišnje kulture imaju potrebe za vodom jer im voda pomaže da dobiju hranu, održavaju svoju unutarnju temperaturu hladeći se na način da voda koju crpe iz tla prolazi kroz cijelu biljku i kroz listove izlazi van. Na taj način održavaju temperaturu biljke podnošljivom.

Ako nemamo mogućnosti zalijevanja možemo napraviti prihranu preko lista gdje sa određenim tekućim gnojivima pomažemo biljci da dođe do hrane koja joj je u tom trenutku potrebna. Pri tome moramo paziti da se ta operacija odvije u dijelu dana koji nije tako vruć, dakle ranije u jutro ili kasnije na večer. Uz tekuća gnojiva preko lista možemo dodati i sredstva koja služe biljci za što brži oporavak od eventualnih toplinskih šokova, biostimulatorima (antistresni preparati na bazi aminokiselina). Mogu se koristiti i razni agrotehnički zahvati kojima je cilj smanjenje utroška vode i gubitka vlage iz tla, plitka obrada, uništavanje korova, malčiranje, uklanjanje vodopija i sl.

Što se tiče povrtlarskih kultura tu je stanje najbolje jer niti jedan ozbiljni proizvođač povrća neće niti krenuti u proizvodnju povrća, a da prethodno nije osigurao dovoljne količine vode, sustave za zalijevanje i sl. Pojaviti će se veće potrebe za zalijevanjem, moguće će biti određenih problema da neki listovi ili plodovi dožive ožegotine od sunca, ali to bih svrstao pod „normalno“.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje