Agrosavjeti

Primjer dobre prakse biološko dinamičke poljoprivrede na gospodarstvu „Agrilatina“

Agrosavjeti
Predavanje za eko proizvođače Fotografija: Savjetodavna služba
U suorganizaciji Kmetijske gozdarske zbornice Slovenije, Kmetijsko gozdarskog zavoda Celje, Biološko dinamičke Udruge „Ajda Posavje“ i Udruženja Demeter Slovenije u Sevnici (Slovenija) je održan seminar na temu: Primjer dobre prakse biološko dinamičke poljoprivrede na gospodarstvu „Agrilatina“.

Seminar je držao predstavnik i vlasnik biološko dinamičkog poljoprivrednog gospodarstva „Agrilatina“ iz Italije, Pasquale Falzarano. Više od 200 polaznika, među kojima su i polaznici iz Hrvatske (14), pažljivo je slušalo predavanja u dvorani sevničkog vatrogasnog doma.

Poljoprivredno gospodarstvo „Agrilatina“ smješteno u Latini (okolica Rima), posjeduje 170 ha poljoprivrednih površina. Gospodarstvo se bavi se stočarskom, povrtlarskom, ratarskom i voćarskom proizvodnjom.

Na površini od 90 ha travnjačkih površina uzgajaju perad i goveda autohtone pasmine Marchigiana prilagođene na visoke temperature i suše tijekom ljeta. Povrće uzgajaju na 28 ha otvorenog i 12 ha zaštićenog prostora. Proizvodnja hrane za goveda osnova je ratarske proizvodnje, ali uzgajaju i žitarice za kruh, koji peku na gospodarstvu. U voćarskoj proizvodnji na 20 ha uzgajaju kivi.

Falzarano je u Sevnici održao niz predavanja na temu plodnosti tla, plodoreda, pripreme komposta, obrade tla, zelene gnojidbe, upotrebe biološko dinamičkih pripravaka i kvalitete uzgojene hrane. Tijekom predavanja je prikazao primjere iz proizvodnje i detalje iz povijesti svoga gospodarstva.

Gospodarstvo „Agrilatina“ je tijekom 1997. prešlo iz integrirane u ekološku poljoprivrednu proizvodnju, a nekoliko godina kasnije u biološko dinamičku. Pod kontrolom je Demeter organizacije.

Na poljoprivrednom gospodarstvu „Agrilatina“ specifično je postupanje sa stajskim gnojem od gnojišta do pripreme komposta. Stajski gnoj se na gnojištu jedan puta tjedno tretira s prepariranim pripravkom BD 500-P. Na taj se način gnoj obogaćuje mikroorganizmima i pospješuju se procesi razgradnje. Uz pomoć djelovanja mikroorganizama, dušik iz gnoja upotrijebi se za razgradnju organske tvari i ne hlapi u obliku amonijaka.

Kasnije se taj isti gnoj kompostira i preparira biološko dinamičkim preparatima BD 502-BD 507 (stolisnik, kamilica, kopriva, hrastova kora, maslačak i valerijana).

Uključivanje zelene gnojidbe u plodored od osobite je važnosti na poljoprivrednom gospodarstvu, gdje za sjetvu prakticiraju uporabu mješavine od 2-3 biljne vrste. Zelena masa usjeva za zelenu gnojidbu malčira se, tretira s prepariranim pripravkom BD 500-P i unosi u tlo.

Na „Agrilatini“ je sastav biljaka u plodoredu približno sljedeći: 50% mahunarki, 20-25% žitarica i trava, 20-25% povrća. U manjem postotku u plodored je uključeno i ljekovito bilje.

Tijekom šest godina biološko dinamičkog gospodarenja i uporabe biološko dinamičkih preparata, razina humusa na njihovim pjeskovitim tlima porasla je s 0,5% na 4,2%.

Ovim putem prenosimo pozitivna iskustva poljoprivrednog gospodarstva „Agrilatina“ koje se dugi niz godina bavi različitim vrstama poljoprivredne proizvodnje. Svoja iskustva (a svako iskustvo ima svoju cijenu) rado prenose zainteresiranima koji iz toga mogu puno naučiti.

Ostaje stvarna činjenica da je većina poljoprivrednih tala Europe degradirana, a jedna od posljedica ovoga stanja su klimatske promjene i intenzivna poljoprivredna proizvodnja. Zbog toga je važno povećati plodnost tla uporabom komposta i organskih gnojiva. Time će se povećati sadržaj humusa u tlu.

Biološko dinamičkom metodom u poljoprivrednoj proizvodnji, primjenjenoj u cijelosti ili djelomično, možemo značajno smanjiti degradaciju tla, doprinijeti odgovornijem odnosu prema tlu što doprinosi proizvodnji kvalitetnih namirnica, zdravlju ljudi i životinja.

Natalija Peter-Hunjadi, dipl. ing.,
stručni savjetnik za ekološku poljoprivredu

mr. sc. Marija Ševar,
viša koordinatorica za ekološku poljoprivredu

 

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje