Sjetva

Proizvodnja suncokreta

Agrosavjeti
Polje suncokreta Fotografija: Morana Begač, Agrobiz
Suncokret u cvatnji poznata je inspiracija i tema iz povijesti slikarstva. Sklad ljepote i izražajnost živih boja, zelene i žute, baš u vrijeme pune cvatnje suncokret doista čine dominantno prekrasnim u odnosu na ostale kulturne biljke.

Iako se danas nevjerojatno puno ulaže u oplemenjivanje ove vrste u grani cvjećarstva, još uvijek proizvodnu odluku uvjetuju dva glavna razloga:

  • sjetva specijalno namijenjenih proteinskih formi suncokreta za potrebe ishrane stoke (čitave glave, silirane cijele biljke same ili u kombinaciji sa kukuruzom) i
  • apsolutno dominantni razlog njegova uzgoja radi proizvodnje ulja čijom se preradom dobiju i korisni nusproizvodi: pogača i sačma.

U ovome prilogu obraditi ćemo konvencionalnu proizvodnju uljnog suncokreta i prikazati njegovu trenutačnu i potencijalnu proizvodnu ekonomičnost.

Istaknuti treba da se prinosi mjere u kg, međutim u konačnici cijenu određuje postotna uljnost sjemena koja teoretski i praktično ovisi o omjeru ljuske i jezgre, stoga se prinos sve češće izražava i u količini potencijalno dobivenog ulja u l/ha. Jedan od glavnih faktora, na koji čovjek može utjecati i sačuvati genetski potenciranu uljnost je agrotehnika.

Suncokret

Suncokret je biljka kratkog dana, kroz rast i razvoj traži puno svjetla i topline. U zadnjih nekoliko godina  oplemenjivanjem i uvođenjem ranijih hibrida, areal uzgoja značajno je proširen. Ima znatne potrebe za vodom, međutim ima jak korijenov sustav i na račun te superiornosti vrlo dobro podnosi sušu.  Suncokret je stranooplodan, radi toga veliku ulogu u oprašivanju imaju insekti. Kišovito, hladnije ili vjetrovito vrijeme tijekom cvatnje smanjuje let insekata pa se značajno može smanjiti i oplodnja. U proizvodnji suncokret ne podnosi monokulturu,  na istu površinu može se sijati tek nakon 4-5 godina. Najbolji predusjevi za suncokret su strne žitarice i mahunjače, dok je on vrlo dobar predusjev za većinu ratarskih kultura, pogotovo za strne žitarice.

Sustav obrade tla započinje najčešće zimskim oranjem sa kojime bi trebalo izvršiti unos planiranih fosfornih i kalijevih gnojiva, te manji dio dušičnih. Sljedeća mjera obrade tla koja se nameće je zatvaranje zimske brazde (ovisno o klimatskim prilikama u proljeće) te sjetvena priprema. Svaka sjetvena priprema ima za zadatak provođenje dubine obrade do dubine sjetve. U ovome slučaju to je obično između 4-6 cm. U konvencionalnoj proizvodnji suncokret se može sijati nešto prije kukuruza ili soje. Čim se temperature tla ustale na nešto više od 8 0C može se započeti sa sjetvom. Obzirom da se suncokret sije na međuredni razmak od 70 cm, a sjemenske kuće preporučuju sklopove od 55.000 – 65.000 biljaka u sjetvi, sjetveni razmak u redu treba iznositi cca 21 – 25 cm. Preporučuje se da se u sjetvu krene sa hibridima duže vegetacije a završi sa hibridima ranije vegetacije.

Suncokret

Prije nego se krene u sjetvu suncokretu treba osigurati dobru podlogu za ishranu. Suncokret je tako zvana kaliofilna biljka, što znači da za normalan razvoj traži nešto više kalija u odnosu na druge makro-elemente, a to se vidi iz potreba jer za 100 kg suhe tvari suncokret utroši oko: 3,75 kg dušika, 2,5 kg fosfora i čak oko 11 kg kalija. Točan omjer potreba za dodatnom gnojidbom najtočnije je preračunati ako imamo analizu postojećeg stanja tla gdje se planiranjem potencijalno realnog prinosa gnojidbom dodaje razlika hranjiva koja nedostaju. Obzirom na navedeno kod suncokreta najčešće treba izabrati gnojiva sa naglašenim sadržajem kalija, a kao što je navedeno ispred u obradi tla, i fosforna i kalijeva gnojiva, uz jedan manji dio dušičnih, preporučuje se zaorati ili eventualno jedan manji dio tih gnojiva (fosfor i kalij) rasporediti u predsjetvenoj pripremi ili zajedno sa sjetvom. Dušična gnojiva se raspoređuju u više navrata a zdanja količina koja se dodaje kombinira se sa međurednom kultivacijom kada suncokret razvije 2-3 para pravih listova. Velike količine dušičnih gnojiva nisu poželjne a takva tehnologija može utjecati na veću osjetljivost biljaka u smislu većeg potencijala obolijevanja od bolesti, pojave polijeganja i neravnomjernog sazrijevanja.

Suncokret
Nakon sjetve započinjemo sa obračunom protiv korova. Zadnjih godina kod ove mjere ima dosta specifičnosti. Najstandardnija mjera je upotreba zemljišnih herbicida koji se koriste odmah nakon sjetve a prije nicanja i ti herbicidi za pomoć trebaju oborine, barem 10 mm kiše u kontinuitetu kako bi efikasnost bila zadovoljavajuća. Međutim zadnjih nekoliko godina pojavljuje se sve veći broj hibrida suncokreta koji su tolerantni na određene kontaktne herbicide u smislu suzbijanja širokolisnih korova, jer je suzbijanje uskolisnih korova realno puno manji problem. Konzultacije o kojim je hibridima riječ i koje herbicide podnose, prije tretmana treba izvršiti ili sa sjemenarima – distributerima tih hibrida ili stručnim osobama prisutnim na terenu.

Dominantnog štetnika ili stručno rečeno ekonomskog štetnika suncokret gotovo da i nema. Problem nakon sjetve mogu uvjetovati žičnjaci slično kao i kod drugih kultura rijetkog sklopa i oni se rješavaju metodama zaštite prije sjetve ako se pregledom utvrdi njihova kritična prisutnost. No potencijalni problem i to već pred berbu mogu biti ptice ili jata ptica koje se suncokretom hrane.

Za razliku od štetnika valja istaknuti da kroz rast i razvoj suncokret mogu i napadaju ekonomske značajne bolesti koje isključivo rješavamo zaštitom a djelomično smanjenju pojave istih potpomaže: plodored, racionalna gnojidba dušikom i sjetva otpornih hibrida. Kroz intenzivni dio vegetacije gotovo svake godine, a naročito u kišnim godinama možemo očekivati veću ili manju pojavu tri potencijalno najznačajnije bolesti: sivu pjegavost (lat. Phomopsiss spp.), bijelu trulež (lat. Sclerotinia sclerotiorum) i siva plijesan (lat. Botrytis cinerea). Kako bi se anulirali štetni učinci pojave ovih bolesti tijekom vegetaciju preporučuju se obaviti dvije zaštite: prvu u početku butonizacije (trenutak prve pojave budućih glava suncokreta), a drugu u punoj cvatnji što agrotehnički predstavlja veći problem.

Provedbom svih agrotehničkih mjera za kraj ostaje samo berba, koja se isključivo provodi strojno. Može se provoditi čim nastupi tehnološka zrelost, no u svakom slučaju ako to uvjeti dozvoljavaju, a radi smanjenja troškova sušenja koje uvjetuje berba vlažnijeg zrna, istu treba provoditi kada vlaga padne ispod 10 %, što u praksi nije baš uvijek moguće.

Sjemenke suncokreta

Kalkulacija proizvodnje

Kada su u pitanju ekonomski pokazatelji proizvodnje za suncokret valja istaknuti da otkupna cijena često jako varira, a standardna vrijednost koja se uzima u obzir za obračun je: 9 % vlažnost zrna, 2 % nečistoće i 44 % sadržaj ulja.

Analizom svih parametara, na primjeru jedne od mnoštva mogućih kalkulacija, uzimajući u obzir prosječne vrijednosti i pogodnosti za uzgoj koje suncokret kao takav iziskuje, prikazan je potencijalni ekonomski efekt proizvodnje ostvariv na 1 ha proizvodnje u 2016. godini.

Kalkulacija proizvodnje suncokreta.pdf

Napomenuti treba da je otkupna cijena pretpostavljena i odnosi se na prošlogodišnju kao i svi troškovi koji se tiču otkupa, a cijene inputa (zaštita, sjeme i min. gnojiva) su izdvojene iz ovogodišnjih službenih trgovačkih cjenika bez umanjenja ili uvećanja potencijalno mogućih rabata ili marža. Sve navedene cijene ne sadrže obračunati PDV.

Kalkulacija ne sadrži prikazani potencijalni prihod ostvariv kroz sustav potpora.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje