RATARSTVO

Stanje ratarskih usjeva u zimskom periodu

Agrosavjeti
Ledena kora na ozimoj pšenici Fotografija: mr.sc. Tatjana Međimurec, Savjetodavna služba Pogledajte galeriju
Stanje usjeva ozimih žitarica i uljane repice na oranicama jako je različito s obzirom na fazu razvoja i kondiciju usjeva, ovisno o rokovima sjetve i primijenjenoj agrotehnici na svakoj pojedinoj parceli

Stanje usjeva ozimih žitarica i uljane repice na oranicama jako je različito s obzirom na fazu razvoja i kondiciju usjeva, ovisno o rokovima sjetve i primijenjenoj agrotehnici na svakoj pojedinoj parceli.

Ozime strne žitarice

Vremenske prilike u vrijeme sjetve ozimih strnih žitarica nisu bile naklonjene poljoprivrednim proizvođačima. U mjesecu listopadu, koji je optimalan za sjetvu ozimih strnih žitarica, ukupna količina oborina bila je značajno veća u odnosu na višegodišnji prosjek. Ovisno u pretkulturi i stanju tla, sjetva se na pojedinim područjima nije mogla obaviti u optimalnom roku pa je dio površina zasijanih ozimim žitaricama posijan tijekom mjeseca studenog. Usjevi posijani u optimalnom roku ušli su u zimski period u fazi busanja i uglavnom su u dobroj kondiciji. Međutim, usjevi sijani u zakašnjelom roku nalaze se sada u fazi 1-2 razvijena lista. Vrijeme sjetve ozime strnih žitarica ima veliku ulogu u njezinoj otpornosti prema niskim temperaturama tijekom zime, a naročito kod pojave golomrazica. Zato treba izbjegavati vrlo ranu i vrlo kasnu sjetvu. Ozime ratarske kulture za svoj normalni rast i razvoj, odnosno prelazak iz vegetativne u generativnu fazu moraju biti određen broj dana izložene niskim temperaturama. Postoje razlike među vrstama, ali i među sortama iste vrste. Za prelazak iz vegetativne u generativnu fazu (pojava cvjetova, a kasnije plodova) ozime poljoprivredne vrste moraju određen broj dana biti izložene niskim temperaturama. Ta se fiziološka pojava naziva vernalizacija, odnosno jarovizacija. Da bi dobro prezimile, ozime strne žitarice trebaju proći kaljenje. Kaljenje je složen fiziološko-biokemijski proces kojim se biljke pripremaju za zimu. Odvija se u periodu mirovanja kad je smanjen intenzitet rasta. Biljke se prilagođavaju na hladnoću postupnim snižavanjem temperature tijekom razdoblja od nekoliko dana. Kaljenjem se postiže otpornost na niske temperature. Prva faza kaljenja ozime pšenice odvija se temperaturama od 0 do 5º C. Nakon što završi ova faza, pšenica može izdržati negativne temperature -10 do -12º C. Druga faza kaljenja odvija se na temperaturama između -2 i -7º C. Nakon toga ozima pšenica može podnijeti temperature i do -20º C. Nakon kaljenja ozimi ječam može izdržati temperature -10 do -12º C, a ozima raž čak -25º C.

Uljana repica

Optimalan rok sjetve uljane repice u našem je proizvodnom području kraj kolovoza i prva dekada rujna. Zbog bržeg početnog porasta i snažnijeg habitusa biljke, hibridi uljane repice mogu se sijati na kraju optimalnog roka sjetve. Sjetva nakon ovih rokova dovodi do sniženja prinosa. Nekoliko posljednjih godina česta je pojava sušnih razdoblja tijekom kolovoza i rujna i sjetva se obavlja u suho tlo, u kasnijim rokovima. Ako je sjetva prekasna, mlade, nedovoljno razvijene i slabo ishranjene biljčice ulaze u zimu. Takve biljke često propadaju u zimsko-proljetnom razdoblju. Proljetni mrazovi i nagle promjene temperatura mogu oštetiti i lišće i korijen uljane repice. Za visinu prinosa vrlo je važno u kojoj fazi razvoja uljana repica uđe u zimu. Da bi dobro prezimila, repica bi prije ulaska u zimu trebala razviti 8-10 (12) listova. Ako je repica razvila 8-10 listova, može podnijeti temperature do -14º C, a u tlu koje nije prezasićeno vodom i do -20º C. Kao i ozime žitarice, i uljana repica prije zime mora proći proces kaljenja. Biljke uljane repice koje su prošle proces kaljenja imaju jako dobru sposobnost regeneracije nakon zimskih oštećenja. Niske temperature najbolje podnose biljke koje su tijekom jeseni formirale snažnu lisnu rozetu s kratkim i debelim hipokotilom (oko 10 mm) i debelim, što manje izduženim epikotilom. (Hipokotil je donji dio biljke između koljenca na kojem su listovi i vrata korijena. Epikotil je vršni dio biljke na kojem sjede listovi.) Ako je jesen topla, rast repice ujesen je intenzivan i postoji mogućnost da repica u zimu uđe previše razvijena. Upravo je takva bila prošla jesen. U takvim se uvjetima preporučuje korištenje fungicida - regulatora rasta na bazi metkonazola i tebukonazola.

Snijeg - pozitivni učinci

Tijekom zimskog perioda snijeg je dobrodošao. Osim što je odličan termoizolator, nakon otapanja snijeg je izvor vode, u omjeru 1:10 (otapanjem 10 kubičnih centimetara snijega dobije se otprilike jedan kubični centimetar vode). Omjer je toliko širok jer snijeg sadrži puno zraka, koji je zarobljen među kristalima. Zbog velikog sadržaja zraka snijeg slabo provodi toplinu. Takav rahli snijeg dobro štiti tlo i biljke. Zbog loše vodljivosti rashlađivanje se očituje na samoj površini snijega, a donji dijelovi snježnoga pokrivača i tlo ispod snijega su pod neznatnim utjecajem vanjske hladnoće. Rahli snijeg istovremeno čuva toplinu, jer značajno utječe na smanjenje gubitka topline iz tla. Na taj način održava temperaturu na površini tla ujednačenom. Na tlu prekrivenom snježnim pokrivačem visine 30 cm temperatura na površini tla je oko 2° C. Ako je snijeg rastresit i ravnomjerno raspoređen po polju, već je i 10 cm visok snježni pokrivač dovoljna zaštita ozimih usjeva od jakih mrazova.

Snijeg - negativni učinci

Ako se snijeg predugo zadrži na usjevima, ili je na snijegu nastala ledena kora, na usjevima ispod snijega mogu se razviti biljne bolesti. Zbog pomanjkanja kisika može doći do gušenja biljaka, što je naročito izraženo kod dugotrajne ledene kore. Ledena kora može se formirati u snijegu ili na snijegu. Posljedica je povremenog otapanja snijega i njegova ponovnog smrzavanja ili nastaje zbog padanja kiše po snijegu. Posebno je štetna ledena kora na tlu, odnosno na usjevu jer onemogućuje cirkulaciju zraka, odnosno cirkulaciju kisika i ugljičnog dioksida. Također, snijeg u proljeće usporava zagrijavanje tla jer reflektira 80-90% sunčeve svjetlosti. Time ujedno usporava obavljanje proljetnih radova na oranicama koje su dugo prekrivene snijegom. Snijeg koji ponekad padne kasno, već tijekom proljeća, može izazvati polijeganje ozimih usjeva (npr. snijeg tijekom travnja ili svibnja). Budući da je dobar izolator, pod snježnim su pokrivačem zaštićene i biljne štetočine (glodavci, kukci, biljne bolesti i korovi).

Golomrazica - negativni učinci

Jaka i dugotrajnija golomrazica može prouzročiti pojavu sriježi. Jače stradavaju kasno i nekvalitetno posijani usjevi. Tijekom zime čestim, ponovljenim smrzavanjem i odmrzavanjem nekoliko površinskih centimetara tla dolazi do dizanja gornjeg sloja tla koji za sobom povlači biljke i izvlači njihovo korijenje. Uzrok tome je karakteristika vode da mijenja volumen prilikom smrzavanja. Mlade biljčice zbog pojave sriježi „vise u zraku“. U proljeće, kad krene vegetacija, biljčice čiji je korijen u zraku propadaju.

Djelovanje niskih temperatura - pozitivni učinci

Izmrzavanje tla, posebice težih, glinastih tala povoljno djeluje na obradu. U proljeće se tla koja su tijekom zime bila izložena smrzavanju kvalitetnije mogu pripremiti za sjetvu. Štetni organizmi poljoprivrednih kultura više stradavaju tijekom jačih zima. Brojnost štetnika, naročito kukaca koji prezimljavaju u različitim razvojnim stadijima (npr. kao jajašca, kao odrasli oblici, ili kukuljice), zatim glodavaca, ali i biljnih bolesti i korova manja je nakon oštrih zima u odnosu na njihovu brojnost nakon toplih zima.

Pripreme za proljetne radove na oranicama

Zima je pri kraju. Prekid zimskog mirovanja vegetacije ne određuje datum kalendara nego agrookolišni uvjeti. Jedna od prvih mjera koju će trebati provesti na zasijanim ozimim ratarskim usjevima svakako je prihrana. Stanje usjeva (razvijenost, kondicija), ali i plodnost tla bit će čimbenici koji će odrediti datum i količinu gnojiva za prvu prihranu. Ostvaren prinos ovisi o mnogobrojnim čimbenicima. Osim vanjskih (toplina, vlaga, svjetlost, plodnost tla), ovisi i o biološkom potencijalu rodnosti i adaptabilnosti izabranog kultivara na agrookolišne uvjete, ali u konačnici i o samom poljoprivrednom proizvođaču, odnosno o razini provedene agrotehnike. Dosadašnje vremenske prilike u jesensko-zimskom periodu nakon sjetve ozimih oraničnih kultura odlikuju se sušnim mjesecima (i studeni i prosinac). Snijega je u mjesecu siječnju bilo malo i svega je nekoliko dana prekrio oranice. Dakle već sada su rezerve vode u tlu ograničene.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje