Voćarstvo

Upoznajte vrste jagoda

Agrosavjeti
Jagode Fotografija: Pixabay
Zamamni miris domaćih jagoda počeo se širiti našim tržnicama, trgovima, ulicama i trgovinama. Upoznajte najčešće vrste jagoda i naučite nešto ukoliko ih želite saditi.

Premda jagode možemo saditi tijekom godine u više navrata, jedan od idealnijih je ljetna sadnja jagoda, od kraja lipnja do polovice kolovoza. Međutim, prije sadnje moramo se odlučiti kakve jagode želimo saditi, jednorotke ili mjesečarke. Jednorotke mogu ovisno o vrsti i sorti biti rane, srednje ili kasne u plodonošenju. Ni kod jednorodnih ni kod mjesečarki vrste ne utječu na kvalitetu ploda. Mjesečarke nam donose plod već od svibnja pa sve do rujna te su stoga traženije od jednorotki. Dakako, postoje i jagode penjačice ili, ovisno o formiranju, viseće jagode. Sadnja tijekom ljeta možda ima prednosti jer se do zime biljka potpuno razvije i sljedeću godinu normalno nam plodonosi. Za jagode penjačice neophodna nam je potpora za njihov rast. Tu najčešće rabimo armirne mreže koje su dugotrajne i čvrste pa ih vjetar, ako su dobro postavljene, neusporedivo manje njiše od plastičnih mreža koje služe kao potporanj za rast jagoda te se tako jagode manje oštećuju.

Zemljište za jagode mora biti dobro pripremljeno. Prekopana ili preorana površina ovisi o veličini parcele i količini sadnje, a treba biti pripremljena na dubini od 30 do 35 cm. Prije pripreme tlo pokrijemo stajskim gnojem i tada započnemo s oranjem ili kopanjem za pripremu sadnje. Najbolji je način sadnja na uzvišene gredice. Gredice bi nam trebale biti visine 20-25 cm. Pri dnu su gredice normalno širine 70-80 cm, dok su pri visini široke 40-50 cm. Na tako pripremljene gredice postavljamo sustav za navodnjavanje i gredice prekrivamo crno-bijelom folijom, s time da nam bijela strana folije bude okrenuta prema nebu, a crna prema zemlji. Time izbjegavamo prženje listova za jakih vrućina. Foliju možemo kupiti već perforiranu, dakle pravilno izbušenu za sadnju jagoda ili možemo sami oštrim nožem ili skalpelom raditi križiće na mjestu sadnje na foliji ili pak rezanjem napraviti malene krugove. Kad smo razvukli foliju, obavezno ju nategnemo da bi bila glatka i da ju vjetar ne bi drmao. Bočno ju strojno ili ručno ukopamo ili prekrijemo zemljom te će nam tako folija ostati čvrsto postavljena. Na tako pripremljenu gredicu obično sadimo jagode u dva ili tri reda, sustavom cic-cak sadnje na razmak od 30 cm. Dakako, gredice mogu biti i nešto šire, samo u tom slučaju moramo gledati kako ćemo kasnije brati jagode, a da ne gazimo po gredici budući da jagode ostavljamo najčešće tri godine na istom mjestu. Zato pri postavljanju moramo postaviti i sustav za unošenje hranjiva u sustav za navodnjavanje. Time ćemo postići redovno i neophodno potrebno unošenje hranidbenih tvari, ali i zaštitnih sredstava u jagode, čime ćemo biljkama osigurati izuzetno kvalitetno održavanje.

Dobro je znati da ukoliko želimo dobiti čvrstu, jaku i zdravu biljku te dobro ukorijenjenu za koju želimo da sljedeće godine bude u punoj rodnosti, moramo bez ustezanja odstranjivati sve izdanke/vriježe i cvjetove koji će se eventualno pojaviti poslije sadnje. Ne uradimo li to, vriježe i cvjetovi ili poneki plod jako će iscrpiti biljku te nam takva biljka više neće ni uz najbolju njegu biti sposobna pružiti maksimum. Za pune rodnosti jagode će nam dati prinos od oko 2 kg/m2 premda taj urod može biti i veći, poglavito kod mjesečarki.

Vrste jagoda

Alba jagode

Alba

Sorta selekcionirana 1995. u Italiji, u istraživačkom centru New Fruits u Ceseni.
Snažnog vigora, srednje uzdignutog, uspravnog rasta, vrlo visoke produktivnosti.
List srednje veličine, tamno zelene boje.
Cvijet vrlo velik, u razini lišća. Cvatnja je obilna.
Vrijeme cvatnje: Rano, kao i Miss (cvate 6 dana prije Marmolade).
Plod: Krupan i ujednačen, vrlo pravilnog izduženo-konusnog oblika, sjajne crvene boje. Meso ploda je crveno, vrlo čvrsto, izvrsnih organoleptičkih karakteristika, vrlo aromatično. Oraščići su u razini površine ploda. Čaška je nešto sitnija i lako se odvaja od ploda. Vrijeme dozrijevanja:Vrlo rano, kao Miss.
Opća ocjena: Sorta kratkog dana, vrlo zanimljiva zbog izuzetno lijepog izgleda i odlične kvalitete plodova. Rano dozrijevanje, izuzetno visoka rodnost i visoka prosječna težina ploda ostale su važne značajke ove sorte. Izduženo konusni oblik ploda vrlo je privlačan i zanimljiv na tržištu. Biljka je tolerantna na većinu uobičajenih bolesti jagode.

Arosa jagode

Arosa

Biljka: Sorta jagode koja zahtijeva hladnija podneblja, pogodna za kontinentalnu Europu. Biljka je srednjeg vigora, uspravnog rasta i srednje gustoće. Lišće je srednjeg intenziteta zelene boje, svijetlo. Produktivnost je visoka.
Vrijeme cvatnje: Srednje rano.
Cvijet: U visini je sa lišćem, srednje veličine, vrlo bogat polenom. Cvatnja je kontinuirana. Sorta nije višerađajuća, ali postoji mogućnost da dođe do jake druge cvatnje u proljeće.
Vrijeme dozrijevanja: 1-2 dana nakon Marmolade.
Plod: Plod jagode je pravilno konusan, a površina ploda je i na dozrelim plodovima svijetlo crvena. Prvi plodovi mogu se odlikovati izduženim oblikom. Plod je srednje velik, a veličina ploda je konstantna zahvaljujući postupnoj cvatnji. Izuzetna čvrstoća mesa dozvoljava berbu plodova i u najboljem stadiju dozrelosti za konzumaciju ploda. Potpuno dozreli plodovi jagode dobrog su izgleda i organoleptičkih svojstava sa uravnoteženom količinom slatkoće i kiselina, te intenzivnim mirisom.
Opća ocjena: Sorta jagode koja je pogodna za područje kontinentalne Europe, s odličnom kombinacijom produktivnih i komercijalnih karakteristika. Čvrstoća mesa i otpornost površinskog sloja ploda zajedno sa stabilitetom boje omogućuju višetjednu berbu. Sorta se dobro uzgaja u tresetu, pri čemu dolazi do jake druge cvatnje i izuzetno kvalitetnih plodova.

Clery jagode

Clery

Biljka: Sorta zahtijeva hladnija podneblja i pogodna je za područje kontinentalne Europe. Biljka je srednje jakog vigora i srednje jake gustoće. Lišće je srednje intenzivno zeleno i jako svijetlo. Produktivnost je velika.
Vrijeme cvatnje: Rano.
Cvijet: U visini je sa lišćem ili malo niži, srednje velik i bogat je polenom.
Vrijeme dozrijevanja: 5 dana prije Marmolade.
Plod: Izduženo konusnog oblika, jarko crvene boje i osobito otporan na rukovanje i transport. Plodovi su veliki i ujednačenog oblika, sa odličnim organoleptičkim svojstvima, te su slatkog mirisa i okusa.
Opća ocjena: Jako rana sorta, pogodna za klimu kontinentalne Europe, a predstavlja odličnu kombinaciju produktivnih i komercijalnih značajki. Odlikuje se dobrim vigorom i pokazuje izuzetnu toleranciju na bolesti lišća i korijena. Zahvaljujući ujednačenosti ploda i svjetloći epiderme, plodove ove sorte je i jako lijepo vidjeti, osim što imaju izuzetno kvalitetan okus i intenzivnu aromu.

Dora jagode

Dora

Talijanska sorta jagode, zahvalna za uzgoj na zaštićenim kao i na otvorenim površinama. Biljka je snažna, plodovi su krupni i konusnog oblika, a meso plodova je čvrsto. Zahvalna je za skladištenje ili drugim riječima: ima dug rok trajanja na policama.

Diamante jagode

Diamante

Visoka i kompaktna jagoda mjesečarka uspravnog rasta, relativno otporna na pepelnicu. Vrlo produktivna ali osjetljiva na antraknozu. Plodovi su veliki, pravilni i izduženi. Boja je narančasto crvenkasta, meso ploda je čvrsto i izrazito dobrog okusa. Ova sorta jagode je posebna i po svojoj produktivnosti , posebno u periodu između kraja ljeta i jeseni. Kako bi se dobio visoko kvalitetan plod, potrebno ga je ostaviti da do kraja dozrije na biljci.

Elsanta jagode

Elsanta

Biljka: Vrlo bujna i čvrsta, uspravnog rasta sa visokom produktivnošću. Otpornost na botritis i pepelnicu je dobra, ali je osjetljiva na Verticilium i Fitoftoru. Također je osjetljiva na mraz.
Vrijeme cvatnje: Srednje rano.
Cvijet: Velik, sa dobro razvijenim anterama bogatim polenom. Samo su antere prvih cvjetova siromašnije. Cvijet se formira ispod listova.
Vrijeme dozrijevanja: Srednje rano (u području Dalmacije 5.-10. svibnja, a u kontinentu 10-15 dana kasnije).
Plod: Velik, stožasto okrugli, pravilnog oblika. Vrh ploda je zelenkast do svijetlo crven i tvrd. Peteljke su duge i lagano se kidaju pri berbi. Meso ploda je tvrdo i sočno, slatko kiselog okusa (vrlo ukusna sorta).
Opća ocjena: Ova sorta ima visoku tržišnu vrijednost, no teže ju je uzgajati. S obzirom da je osjetljiva na bolesti korijena zahtijeva zdravo ili sterilizirano tlo, lagane strukture, a nikako ne podnosi vlažna i teška tla.

Madeline jagode

Madeleine

Biljka: Vrlo snažnog vigora, odlično podnosi siromašna i teža tla. Rast je poluuspravan, srednje gustoće. Lišće je intenzivno zelene boje. Izuzetno visoka produktivnost.
Vrijeme cvatnje: Srednje rano.
Cvijet: Uzdignut iznad lišća, srednje velik, bogat polenom.
Vrijeme dozrijevanja: Vrlo rano, 6 dana prije Elsante.
Plod: Vrlo krupan i ujednačen, pravilan, izduženo konusan, vrlo privlačnog izgleda. Površina ploda je intenzivno crvena i vrlo sjajna, a oraščići su blago utisnuti ili u ravnini površine. Meso ploda je jarko crveno i vrlo čvrsto, čak i kod potpune zrelosti ploda, odličnih organoleptičkih svojstava.
Opća ocjena: Vrlo bujna sorta, prikladna i za uzgoj na iscrpljenim i siromašnim tlima. Zbog toga se na terenima normalne plodnosti preporučuje prije sadnje obaviti samo organsku gnojidbu, a fertirigacija se ograničava na proljeće, malim dozama. Dobri rezultati su postignuti i frigo i zelenim sadnicama. Vrlo zanimljiva za tržište zbog izvrsnog okusa i mirisa.

Marmolada jagode

Marmolada

Biljka: Kompaktna, srednje gustoće, uspravnog rasta. Lišće tamno zeleno i nikad klorotično. Cvatnja je obilna i dugotrajna, sa uzdignutim cvijetovima. Sorta visoke rodnosti, otporna na niske temperature, slabo osjetljiva na Oidium, a kruna cvijeta je nešto osjetljivija na Botritis.
Vrijeme cvatnje: Srednje rano.
Cvijet: Uzdignut iznad lišća, velik, bogat polenom.
Vrijeme dozrijevanja: 3 dana nakon Elsante (u području Dalmacije 8.-12. svibnja, a u kontinentalnom području 23.-27. svibnja).
Plod: Srednje velik, pravilno konusan, sa ponekad blago nepravilnim prvim plodovima. Vrh ploda je šiljast, a u sredini je malo spljošten. Čaška je srednje veličine i ne odvaja se lako od ploda. Meso ploda je intenzivno crveno, čvrsto, srednje slatkoće i kiseline, aromatično. Unutrašnja šupljina je mala. Plodovi odlično podnose manipulaciju i transport.
Opća ocjena: Sorta pogodna za kontinentalna područja, jer dobro podnosi niske temperature. Vrlo produktivna, s velikim i ujednačenim plodovima. Pokazala se vrlo pogodnom za različite uvjete uzgoja, uz mogućnost dobijanja druge berbe u ljeto. Sadnice tipa A+ i “Waiting bed” daju u proizvodnji odlične rezultate van sezone (jesenska proizvodnja u plastenicima, uzgoj jagoda u supstratu). Najveća mana sorte su ponekad deformirani plodovi i osjetljivost na antraknoze.

Maya jagode

Maya

Porijeklo: Sorta selekcionirana u Italiji 1992. godine, u istraživačkom centru New Fruits u Ceseni. U komercijalnoj primjeni od 1998. godine.
Biljka: Sorta kratkog dana, snažnog vigora, pomalo raširenog rasta, visoke produktivnosti.
Cvijet: Srednje velik, u razini s lišćem. Cvatnja je obilna.
Vrijeme cvatnje: Rano.
Plod: Vrlo krupan, izduženog oblika, pravilan. Čaška je srednje veličine, lako se odvaja od ploda. Površina ploda donekle je osjetljiva na manipulaciju, žive jednolične, sjajne crvene boje. Oraščići su žućkasti, srednje veliki, blago utisnuti ili u ravnini s površinom ploda. Meso ploda srednje je čvrstoće, crveno, dobrog okusa.
Vrijeme dozrijevanja: Rano, 3 dana nakon Missa.
Ocjena: Sorta pogodna za različita područja uzgoja, zanimljiva zbog visoke produktivnosti i privlačne, izdužene forme plodova. Vrlo rano cvate, a prvi cvjetovi znaju biti siromašni polenom, pa daju deformirane plodove. Osnovni nedostatak vezan je uz konzistenciju ploda, koja u uvjetima povišenih temperatura može biti nešto slabija. Biljka je tolerantna na antraknoze, a osjetljiva na alternarioze.

Miss jagode

Miss

Porijeklo: Sorta dobivena križanjem sorti (Honeoye x Comet) x Dana.
Biljka: Sorta srednje bujnog rasta i srednje brzine porasta. Lišće je veliko, okruglastoga ili eliptičnoga oblika, svjetlozelene boje.
Cvijet: Cvijet je hermafroditan. U cvatu dolazi 6-8 cvjetova. Cvat je srednje dug. Vjenčić je srednje veličine, a sastoji se od 5-8 širokih i duguljastih latica. Čaška je mala i manja od vjenčića.
Plod: Plod je velik tijekom svih berbi, stožasto-izduženog do jajolikog oblika. Ne odvaja se lagano od čašičnih listića odnosno lapova. Površina ploda je jednolično crvene boje i vrlo sjajna, a takva ostaje i poslije čuvanja u hladnjači. Meso je svijetlo-crvene boje, a bijelo u sredini ploda. Dosta je konzistentno i slatkoga okusa, s laganom ugodnom aromom. Srce ploda je dobro razvijeno.
Vrijeme cvatnje: Cvate i dozrijeva rano, odnosno istovremeno sa sortom Addie (zamjena je za sortu Addie).
Opća ocjena: Traži nova - svježa zdrava tla. Ova se sorta odlikuje ranim dozrijevanjem, obilnim prinosima i krupnim plodovima. Jedina joj je mana što joj korijenov sustav napadaju različite bolesti. Na otvorenom polju plodove napadaju različite gljivice, pa je potreban poseban oprez pri zaštiti.

Queen Elisa jagode

Queen Elisa

Porijeklo: Sorta selekcionirana u Italiji 1996 na Istituto Sperimentale per la Frutticoltura-Sezione di Forli križanjem sorti Miss i USB35.
Sadnica: Srednje bujnog rasta s dosta listova, ujednačenog oblika grma, list je srednje velik do velik, svjetlije zelene boje izraženijeg sjaja. Listovi su nazubljeni.
Cvijet: Nalazi se na istoj razini s listovima ili neposredno ispod. Na stapki se nalazi 5-8 cvjetova srednje veličine.
Vrijeme cvatnje: Rano, kao i Miss cvate 6 dana prije Marmolade .
Plod: Srednje veličine (nešto manji nego plod Missa), stožastog do tupostožastog oblika, ukusan, sjajno crvene boje. Ujednačene veličine do konca berbe.
Vrijeme dozrijevanja: Isto ili dan, dva poslije Missa (5-8 dana prije Elsante ) .
Ocjena: Rana sorta za kontinentalna područja. U odnosu na Miss , dosta je boljih organoleptičkih svojstava, manjeg ploda (20-25g), ali zato rodnija.

Raurica jagode

Raurica

Biljka: Snažna i jakog vigora, otporna na hladnoću i nije osjetljiva na bolesti lišća.
Vrijeme cvatnje: Kasno i dugo.
Cvijet: Razvija se u istoj visini sa lišćem, bogat je polenom, sa snažnim korolama.
Vrijeme dozrijevanja: Kasno, osam do deset dana nakon Elsante.
Plod: Velik, konusan, svijetlo crvene boje. Meso je svijetlo crveno sa srednjom količinom kiseline i šećera.
Opća ocjena: Ova sorta testirana je na različitim područjima i na svima je postigla vrlo visoke prinose sa izuzetno velikim plodovima. Među kasnijim sortama Raurica je jedna od najboljih alternativa za proizvođače.

Izvor: Glas Slavonije i Fragaria

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje