MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

Vinogradari trebaju paziti na štete od gusjenica i lozinih grinja

Agrosavjeti
Fotografija:
Prve zaraze moguće su dugotrajnim vlaženjem biljnih organa, a nakon otvaranja zimskih pupova loze i pojave zelenog vršnog tkiva

Prije tri tjedna (11. ožujka) vinogradarima je upućena preporuka za suzbijanje važnijih uzročnika bolesti drva i nekih prezimljujućih kategorija štetnih organizama životinjskog podrijetla (npr. štitaste uši, štetne gusjenice). 

Od početka kalendarske 2020. do početka mjeseca travnja zbroj prosječnih pozitivnih dnevnih temperatura na području središnjeg dijela Međimurske županije iznosio je 455,4°C!

U takvim uvjetima bilježimo početak bubrenja i razvoj “vunastog pupa”, poglavito na vinskim sortama Chardonnay i Rizvanac, Muškat žuti, Rajnski rizling, Šipon ili Moslavac bijeli, Pinot i slično (naročito na lakšim tlima i južnim ekspozicijama – na pojedinom je trsju vidljiv razvoj prvih listića). Ipak, na nekim vinskim sortama razvoj pupova još nije tako naglašen: npr. u dominantnoj vinskoj sorti Graševina, zatim Sauvignonu, Sauvignonu Cabernet i sličnima. U narednih nekoliko dana očekuje nas stabilno razdoblje sa svježim jutrima (mraz) i rasponom dnevnih temperatura 14° do 17°C. Naglašeni sjeverni vjetar moguć je u subotu (4. travnja), a značajnije oborine se ne očekuju.

Zbog povijesnog rekorda oborina u svibnju protekle 2019. (na području vinorodne općine Štrigova tada je zabilježeno 264 mm!) vidljiv je značajni prezimljujući potencijal crne pjegavosti (Phomopsis viticola) u vinogorju na svim lokalitetima, a naročito na osjetljivim vinskim sortama Graševina, Moslavac ili Šipon, Rajnski rizling i sličnima. Savjetodavna.hr stoga vinogradare upozorava da su prve zaraze moguće dugotrajnim vlaženjem biljnih organa a nakon otvaranja zimskih pupova loze i pojave zelenog vršnog tkiva (naročito u nasadima s vidljivom promjenom boje u srebrno-bijelu uz sitne crne točkice na uzgojnoj rozgvi).

Neposredno prije i nakon pojave prvih listića mjere zaštite protiv crne pjegavosti (Phomopsis viticola) temelje se na preventivnoj primjeni dopuštenih organskih fungicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Najbolje je zaštitu protiv crne pjegavosti obavljati dan ili dva prije najavljenih oborina, jer s dugotrajnim vlaženjem mladih zelenih organa očekuju se optimalni uvjeti za razvoj ove bolesti. Važno je preventivno spriječiti primarne zaraze uzročnikom crne pjegavosti od stadija pojave prvih listića pa dok mladice dosegnu dužinu 3-10 cm, naglašava mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

Vinogradarima se preporučuje u narednom razdoblju da redovito pregledavaju nasade radi mogućih šteta od gusjenica izgrizanjem pupova (Boarmia, Noctuidae), a nakon razvoja vunastog pupa i pojave prvih zelenih listića loze očekuju se i pojačane štete od lozinih grinja – uzročnika akarinoze (Calepitrimerus vitis), naročito na sortama Graševina, Sauvignon, Sauvignon cabernet, Silvanac zeleni i Moslavac ili šipon. Zadnjih se godina širi i erinoza loze (Eriophyes vitis), naročito na sortama Rajnski rizling i Moslavac (Šipon).

Neki od važnijih razloga povećanja populacije i štetnosti grinja šiškarica zadnjih desetak godina u hortikulturnoj proizvodnji:

  1. Sve manje hladne zime pogoduju znatno brojnijem prezimljenju “odraslih eriofidnih jedinki” u napadnutim pupovima.
  2. Vrlo visoke ljetne temperature i negativno UV zračenje nepovoljno utječu na brojnost njihovih prirodnih neprijatelja (Typhlodromus, Amblyseius).
  3. Razvoj sve većeg broja pokoljenja tijekom sezone: početkom 1980tih godina smatralo se da u našim uvjetima grinje šiškarice formiraju 3-4 generacije, a novija istraživanja potvrđuju da pri optimalnoj temperaturi 26,9°C mogu godišnje razvijati do 14 pokoljenja!
  4. Smanjio se broj učinkovitih pripravaka za njihovo suzbijanje. U razdoblju od 2001. do 2010. u našoj su zemlji povučeni iz primjene nekad na grinje šiškarice vrlo učinkoviti uljni organo-fosforni pripravci, brompropilat (Neoron, Pinoron), endosulfan (Thiodan i sl.) i ciheksatin (Acarstin). Nakon 2014. u prodaji više nema niti fenpiroksimata (Ortus SC), dok je fenazakvin (Demitan SC) od 2016. dopušten samo za primjenu u ukrasnom bilju!
  5. U voćarsko-vinogradarskoj proizvodnji šire se na grinje šiškarice vrlo osjetljive sorte i njihovi klonovi.

Prema iskustvima o pojavi simptoma zaraze lozinim grinjama šiškaricama (Calepitrimerus, Eriophyes) iz prethodnih sezona, preporučuje se na osjetljivim vinskim sortama od stadija bubrenja pupova (“vunasti pup”) do pojave prvih listića provesti barem dvije usmjerene aplikacije njihova suzbijanja primjenom dopuštenih sumpornih pripravaka u povišenoj koncentraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Ukoliko se na nekim lokalitetima pojavljuju štetne gusjenice koje izgrizaju pupove u bubrenju, naročito u sorata koje ranije kreću vegetacijom (npr. Chardonnay, Muškat), također se preporučuje primijeniti neki od registriranih insekticida za njihovo suzbijanje u vinogradarstvu (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Također, sve poljoprivredne proizvođače upućuje se na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Nadalje, prve mjere usmjerene kemijske zaštite vinograda ne preporučuje se provoditi metodom raspršivanja, već metodom prskanja (bez zračne struje ventilatora)!

Fotografije uzorke vinove loze sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite, vinogradari mogu potražiti u Čakovcu, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje