KRITIČNO VRIJEME

Zaštitite kupusnjače od mnogobrojnih štetnika i bolesti

Agrosavjeti
Fotografija:
Toplo, sparno i vlažno vrijeme pogoduje množenju cijelog niza štetnika koji napadaju kupusnjače, kao i razvoju različitih uzroka njihovih bolesti

U uvjetima toplog, sparnog i vlažnog razdoblja kod povrtnih kupusnjača bilježi se ubrzano množenje populacije štetnih organizama životinjskog podrijetla, upozorava Savjetodavna.

Među štetnicima se gotovo svake sezone pojavljuju kupusni buhači (Phyllotreta spp.), kupusna brašnena lisna uš (Brevicoryne brassicae), kupusne stjenice ili ciganke (Eurydema spp.), duhanov trips (Thrips tabaci) i više vrsta štetnih gusjenica: veliki kupusni bijelac (Pieris brassicae), kupusni moljac (Plutella xylostella) i gusjenice povrtnih i kupusnih lisnih sovica (Mamestra, Autographa). Lokalno se pojavljuju i štete od poljskih glodavaca, kao što su hrčak i divlji zec, kao i štete od puževa.

'Bijela mušica' zahtijeva poseban pristup

Posljednjih desetak godina sve veće ekonomske štete u proizvodnji poznatog Varaždinskog zelja pričinjava kupusni štitasti moljac ili “bijela mušica” (Aleyrodes proletella), koja zahtijeva poseban pristup u kemijskom suzbijanju.

Zelje je osjetljivije na bijelu mušicu od crvenog kupusa, a otpornost hibridne (F1) generacije kupusa nastalog križanjem otpornih i osjetljivih linija roditelja nije značajno izražena. Istraživanja provedena na brokulama pri izlaganju stalnoj temperaturi od 16º do 30ºC dokazala su da se ličinke ovog štetnika najbrže razvijaju pri vrijednostima 28° do 29ºC. Pri stalnoj temperaturi 16ºC razvoj jedne generacije traje čak 46-47 dana, a pri temperaturi 28ºC razvoj jednog pokoljenja od jaja do odraslih kukaca traje samo 19 dana. 

Razvoju štitastih moljaca također pogoduje i visoka vlažnost zraka, pa se u optimalnim uvjetima vrlo brojna populacija razvija za svega tri tjedna. Na donjoj strani lišća se istovremeno nalaze svi razvojni stadiji (odrasli moljci, jaja, ličinke i kukuljice), pa ova spoznaja jako otežava kemijsko suzbijanje, jer ne postoji dovoljno djelotvornih pripravaka na sve razvojne stadije kukaca.

U komercijalnoj proizvodnji kupusnjača važno je bijelu mušicu pravovremeno otkriti i započeti mjerama zaštite, upozorava dipl.inž.agr. Milorad Šubić iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva.

Kako ističe, obavezno iznad biljaka treba vješati žute ljepljive ploče. Njima se mogu odrediti početna žarišta štetnika i na vrijeme provesti kemijsko suzbijanje dopuštenim insekticidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

“Bijelu mušicu" kupušnjača potrebno je u usjevima usmjereno suzbijati barem 2-3 puta tijekom prvih 40-tak dana vegetacije.

Dopuštene insekticide treba primijeniti u doba dana kada pčele ne lete, npr. u kasnim večernjim ili ranim jutarnjim satima. Neki od insekticida vrlo brzo gube djelotvornost na visokim temperaturama, upozorava Šubić. Kombinaciju insekticida potrebno je koristiti u nižim ili smanjenim propisanim količinama.

Toplo, vlažno i sparno razdoblje također pogoduje i brzom množenju drugih štetnika kupusnjača, među kojima dominiraju kupusni buhači, lisne uši, stjenice i različite vrste gusjenica (Pieris, Plutella, Mamestra, Autographa). Posljednjih desetak dana ponovno je zabilježen jači let leptira sovica (Noctuidae), čije će se gusjenice masovnije pojaviti u narednom razdoblju.

Pjegavost, mumifikacija i trulež

Hibridi kupusnjača i lokalna sorta varaždinsko zemlje tijekom druge polovice ljeta su često napadnuti i različitim uzročnicima bolesti, među kojima dominiraju više vrsta pjegavosti lišća (Alternaria, Mycospherella, Leptosphaeria), suha trulež (Phoma), mumifikacija glava (Sclerotinia) i vrlo opasna bakterijska tamna trulež žila (Xanthomonas). Tome naročito pogoduju vrlo povoljni meteorološki uvjeti: učestale kiše, visoke temperature sa jutarnjom rosom, zalijevanje usjeva kišenjem (orošavanjem), česti uzgoj kupusnjača u ponovljenom uzgoju na istim poljima unutar 2-3 godine, te vlastita proizvodnja sjemena Varaždinskog zelja dvogodišnjom “uzdržnom” selekcijom bez stručnog nadzora i tretiranja sjemena protiv uzročnika bolesti koje se prenose sjemenom.

Također, budući da kupus ubrajamo u porodicu krstašica, u područjima gdje se uzgajaju uljarice (npr. uljana repica) i drugo korjenasto povrće roda Brassica (npr. postrna repa), neke se “zajedničke” bolesti prenose s jednog usjeva na drugi (npr. pjegavosti lišća, suha trulež), pa se u tom slučaju ekonomske štete povećavaju.

Dopušteni fungicidi u kupusu ne suzbijaju bakterijsku tamnu trulež žila (Xanthomonas). U novije vrijeme preporučuje je preventivna primjena mikro-bioloških pripravaka koji sadrže Bacillus subtilis i druge korisne mikroorganizme. Moguće je u program zaštite od uzročnika bolesti na poljima kasnih kupusnjača, uz poštivanje ograničenja dodavati manje količine dopuštenih bakarnih pripravaka ili folijarnih hranjiva s naglašenim sadržajem bakra.

Pripravcima za suzbijanje biljnih bolesti u kupusnjačama potrebno je dodavati ranije navedene insekticide protiv različitih kategorija štetnika. Preporučuje se dodati i kvalitetnija sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja u propisanim količinama.

Na smanjenje negativnog utjecaja visokih temperatura na gotovo svim povrtnim kulturama utječe primjena različitih organskih biostimulatora u kombinaciji s folijarnim hranjivima s naglašenim sadržajem fosfora, kalija i mikro-elemenata. Dobro je folijarna (bio)gnojiva koristiti preventivno, u više navrata sa smanjenim količinama, a moguće ih je miješati sa svim preporučenim fungicidima (izuzev bakarnih pripravaka) i insekticidima za zaštitu povrtnih kupusnjača. 

Svi poljoprivredni proizvođači upućuju se na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede, svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).