Proljetna sjetva travnjaka

Zašto sijati novi travnjak?

Agrosavjeti
Zašto sijati novi travnjak? Fotografija: Agronomski fakultet Pogledajte galeriju
Republika Hrvatska obiluje travnjačkim površinama. Većinom su antropogenog podrijetla, nastali krčenjem i/ili paljenjem šuma. Uglavnom daju niske prinose krme slabe kvalitete. Glavni uzrok je nepovoljan botanički sastav, nastao kao posljedica velikog broja čimbenika. Većina najkvalitetnijih livada pretvorena je u oranične površine, a pod travnjacima su ostale površine koje zbog otežavajućih čimbenika nije bilo moguće pretvoriti u oranice (previše vlažna/suha tla, kamenita tla, udaljene parcele)

Prvi znakovi koji proizvođača upozoravaju da je vrijeme za potpunu obnovu postojećeg travnjaka je pad prinosa krme iz godine u godinu ili kad ga životinje nerado pasu i ostavljaju velike nepopašene površine.

Primjer travnjaka kojeg bi trebalo potpuno obnoviti

Zašto sijati novi travnjak?

Glavne komponente travnjaka tada postaju trave loše hranidbene vrijednosti i korovne vrste koje domaće životinje nerado pasu ili potpuno izbjegavaju (npr. trnovite vrste, mlječike itd.).

Nepoželjne vrste na travnjaku

Zašto sijati novi travnjak?
U vlažnijim klimatima do pogoršanja botaničkog sastava travnjaka dolazi zbog slabe dreniranost (prozračnost) travnjaka, pa se kvalitetne travne vrste, koje ne vole prevlažna tla, povlače i ustupaju mjesto, često puta bezvrijednim, biljnim vrstama kojima takva tla odgovaraju. Ove vrste daju veliku količinu biomase, loše hranjive vrijednosti za preživače, a često puta ta je biljna masa i štetna, jer sadrži silicijeve spojeve koji mogu oštetiti unutarnje organe životinje.

Močvarni travnjak

Nepravilnim gospodarenjem također možemo znatno smanjiti kvalitetu travnjaka. Preveliki broj životinja ili preteška mehanizacija na vlažnom tlu, izostanak njege (npr. sanitarna košnja), gnojidbe ili pravovremene košnje ubrzavaju procese snižavanja kvalitete travnjaka.

Obnavljanje travnjaka je opravdano kad su troškovi obnavljanja nadoknađeni višim prinosima, kvalitetnijom krmom ili eventualno lakše izvodivim operacijama u kasnijem korištenju travnjaka (ravniji teren kod košnje i spremanja krme).

Obnovi travnjaka se pristupa kad u njemu dominiraju nekvalitetne biljne vrste, kad postane vrlo neravan (džombast) pa košnja i ostale operacije nisu više lako izvedive, kad je tratina ozbiljno uništena djelovanjem prirode ili čovjeka ili kad ga treba drenirati, da se na njemu voda dugo ne zadržava.

Ukoliko je travnjak osrednje kvalitete možemo ga poboljšati pravilnim gospodarenjem i korištenjem (pravilna gnojidba, pravovremena košnja/napasivanje, njega). Međutim, takav način popravljanja travnjaka traje nekoliko godina.  

Kako posijati travnjak?

Zašto sijati novi travnjak?

Tri su najčešća načina sjetve travnjaka:

Klasičnom sjetvom

Primjenom herbicida i površinske obrade tla

Primjenom herbicida i izravnom sjetvom bez obrade tla

Klasična sjetva travnjaka u obrađeno tlo najčešći je i najbolji način zasnivanja travnjaka. Obradom tla stvaraju se najpovoljniji uvjeti za sjetvu i nicanje trava i mahunarki te njihov daljnji razvoj. Ovaj način se najčešće koristi za zasnivanje travnjaka na ravnijim i manje nagnutim terenima i kad tlo nije suviše plitko. Ako travnjak sijemo u proljeće primjenjujemo sustav obrade tla za jarine. Agrotehnički zadatak sustava obrade tla za jarine u svojoj osnovi istovjetan je onom za ozimine, tj. da se stvori povoljan supstrat do optimalnog termina sjetve travnjaka. Ali sustav obrade tla za jarine kad počne još u razdoblju ljeto-jesen ima u našim proizvodnim uvjetima poseban zadatak: sakupiti vlagu u hladnom i vlažnom razdoblju jeseni i zime i čuvati je u toplom dijelu godine. U sustavu obrade tla za jarine javljaju se tri glavne operacije obrade: duboko oranje, proljetno oranje za sjetvu (ako nije obavljeno jesensko duboko oranje) i površinska obrada tla nakon zime na duboko oranim površinama prije zime ili na proljetnoj osnovnoj obradi. Ostali su zahvati po načinu i vremenu izvođenja te agrotehničkoj namjeni isti kao i kod sustava obrade tla za ozimine.

Odmah nakon skidanja prekulture (najčešće neke od žitarica) bilo bi dobro obaviti prašenje strništa. Po dubini zahvata to je najpliće oranje - do 10 cm. Negdje je dovoljna dubina prašenja strništa na približno 5 cm, jer je glavna svrha ovog zahvata aktiviranje klijanja korova. No prašenje strništa nema samo svrhu »provociranja« korova na nicanje, već i sprječavanje gubitka vlage iz tla, te biološku aktivaciju tla mikroorganizmima.

 Prašenje strništa

Duboko oranje, kojem prethodi 2/3 osnovne gnojidbe, izvodi se na dubinu 25-30 cm, traktorskim plugom. Ako je tlo plitko, dubina osnovne obrade se smanjuje na 15-20 cm primjenom plitkog oranja, tanjuranja ili frezanja. Dubokim oranjem okreće se veća masa tla i izvrgava utjecaju atmosferilija. Niže zone oranog tla u koje su migrirala i dijelom se inaktivirala biljna hraniva izbacuju se na površinu, gdje se ponovno aktiviraju. Površina tla zimi se navlažuje i smrzava pri negativnim temperaturama, u našim uvjetima i po nekoliko puta, zbog izmjene hladnih i toplih razdoblja. To je vrlo korisno jer dolazi do stanja »ugorenosti od mraza«, koje će se iskoristiti nakon zime za brzu i kvalitetnu površinsku pripremu tla za sjetvu bez ponovnog oranja. Izvrgavanjem dubokog oranja negativnim temperaturama postiže se djelomično ugibanje biljnih štetnika i korova. Napokon - ali ne manje važno - dubokom je oranju svrha i akumulacija tzv. »zimske vlage«; kojom će se koristiti jarine u toplom dijelu godine, u vrijeme kad nema dovoljno oborina.

Kada obaviti duboko oranje? Duboko uzorati treba prije očekivanog nastupa jesenskog kišnog maksimuma, bez obzira hoće li se te godine javiti u uobičajeno vrijeme ili ne.

 Duboko oranje

Zašto sijati novi travnjak?
Za sjetvu jarina ore se u proljeće samo ako u jesenskom razdoblju iz nekog opravdanog razloga nije obavljeno duboko oranje (npr. pretkultura do kasno ostala na oranici).

Odmah nakon prestanka zime, a pogotovo ako se tlo nalazi u ugorenosti od mraza, može se »zatvoriti« brazda i obaviti rana sjetva. To je plitak, površinski zahvat koji počinje s blanjanjem i samo se u izuzetno povoljnim prilikama sjetva odmah obavlja. Ovdje je osobito važno da jesensko oranje nije bilo grebenasto. U pravilu, pak, blanjanje se dopunjuje drljanjem i obrada je do sjetve završena. Vrlo dobar učinak imaju i kombinirane sitnilice, pogotovu na lakšim tlima.

 Blanjanje zimske brazde

 

Ako tlo nije bilo u povoljnu stanju i slijedi kasnija sjetva, blanjanje neće biti dovoljno, niti će drljanjem finalna obrada biti završena. Tada se mora uključiti tanjuranje i eventualno kultiviranje ili kombinirana oruđa.

 Predsjetvena priprema tla

Tlo pripremljeno za sjetvu travnjaka treba biti dovoljno zbijeno, dobro poravnano, a površinski sloj (maksimalno 2-3 cm) fino pripremljen i rastresit, jer je sjeme trava i sitnozrnih mahunarka (djetelina) sitno, a klica nježna i slabije moći prodiranja kroz loše obrađeno tlo.

Idealno pripremljeno tlo za sjetvu travnjaka

Na svježe obrađenom, rastresenom, neslegnutom tlu sjeme se sjetvom unosi na veću dubinu, pa biljke teže i slabije niču, pa dobijemo neujednačen travnjak. Ukoliko nema dovoljno vremena za prirodno slijeganje tla, potrebno je površinu prije sjetve povaljati, ali po mogućnosti rebrastim valjcima.

 Rebrasti valjci

Sjetva se obavlja: specijaliziranim sijačicama za sjetvu trava i djetelina, prilagođenim žitnim sijačicama na dubinu 1-2 cm ili kao najlošija metoda ručno (omaške). Poslije sjetve površinu obvezno povaljati, da sjeme dođe u kontakt s tlom i upije vlagu potrebnu za aktivaciju klijanja.

 Valjanje travnjaka

Zasnivanje travnjaka primjenom herbicida i površinske obrade tla počeo se širiti pojavom djelotvornijih, jeftinijih i tehnički lako primjenjivih herbicida, korištenjem pogodnih strojeva za površinsku obradu tla i specijaliziranih sijačica za sjetvu trava i sitnozrnih mahunarki. Ovakav način zasnivanja travnjaka osobito dolazi do izražaja na slabijim, erozivnim, plićim i uopće lošijim tlima, na većim ili manjim nagibima, posebno u brdsko-planinskom području, te na teškim, glinovitim tzv. minutnim tlima, gdje je teško osigurati dobru sjetvu u kratkom roku. Pored intenziviranja proizvodnje krme u manje povoljnim agroekološkim uvjetima, ovim načinom zasnovan travnjak štiti tlo od erozije, poboljšava svojstva tla akumuliranjem većih količina organske tvari, utječe povoljno na vodozračne odnose u tlu.

Za uništavanje postojećeg biljnog pokrova koriste se različiti totalni kontaktni ili translokacijski herbicidi, npr. herbicidi s aktivnom tvari glifosat ili parakvat. Količina herbicida i vode navedena je u uputama svakog preparata, kao i dužina karence. Tretiranje se najčešće vrši ranije u proljeće u početku vegetacije.  Prskanje travnjaka herbicidom

Prolaskom karence, pristupa se osnovnoj gnojidbi i površinskoj obradi tla (do 5 cm dubine) kombinacijama tanjuranja, frezanja i drljanja. Koji će se način površinske obrade tla primijeniti poslije uporabe herbicida, ovisi o osobinama tla i njegovom općem stanju nakon primjene herbicida, kao i o raspoloživoj mehanizaciji. Poslije primjene herbicida, gnojidbe i površinske obrade tla izvodi se strojna ili u gorem slučaju, ručna sjetva i valjanje.

Zasnivanje travnjaka primjenom herbicida i površinske obrade tla

Zašto sijati novi travnjak?
Zasnivanje travnjaka primjenom herbicida bez obrade tla (izravna sjetva) se najviše primjenjuje na slabim, plitkim, erozivnim, kamenitim tlima i na nagnutim terenima. Tehnologija zasnivanja sijanih travnjaka je sljedeća: za uništavanje postojeće vegetacije primjenom herbicida, kao i kod prethodnog načina, koriste se isti herbicidi i na isti način. Poslije primjene herbicida (ovisno o karenci) i osnovne gnojidbe sjetva se obavlja izravnim unošenjem sjemena u tlo specijaliziranim sijačicama za sjetvu trava i djetelina. Vrijeme i način sjetve je sličan kao i kod ostalih postupaka zasnivanja travnjaka. Izravnom sjetvom možemo uspješno zasnovati travnjak i na strništu ili kukuruzištu.

 

Sijačice za izravnu sjetvu travnjaka

 

Talijanski ljulj izravno posijan u kukuruzište

Izravna sjetva ima dosta prednosti pred klasičnom sjetvom u orano tlo, jer smanjuje vrijeme u kojem travnjak nije u upotrebi, smanjuje potrošnju nafte, štedi vrijeme, nema erozije. Međutim, u ovakvoj sjetvi postoji veći rizik od propadanja klijanaca kao rezultat kompeticije s postojećom vegetacijom, potrebni su jači traktori (min. 75 KS) i sijačice za izravnu sjetvu itd. Treba reći i da neke vrste slabo rastu ako su posijane izravnom sjetvom, npr. lucerna. Izravna sjetva se najčešće koristi kod usijavanja kvalitetnih trava i djetelina u travnjak osrednje do dobre kvalitete, zatim kod popravljanja šteta od izmrzavanja, vađenja kamena, grmlja, drveća, kao i u na tlima podložnim eroziji (brdsko-planinska područja).

Kada sijati?

Najpogodnije vrijeme za sjetvu travnjaka u nizinskom i nižem brdskom području je rano proljeće, u drugoj polovici ožujka i prvoj polovici travnja. Nedostatak sjetve u proljeće je spor razvoj travnjaka u godini sjetve, što rezultira nižim prinosima, a i konkurentnost korova je veća nego u jesen. Zasnivanje travnjaka u višem brdskom području može se obaviti tijekom travnja, u nuždi i početkom svibnja. Sjetva travnjaka u planinskom području najuspješnija je u tijekom svibnja, a zatim u drugoj polovici ljeta ako ima dovoljno vlage za nicanje trava. U priobalnom području rokovi sjetve se pomiču ranije u proljeće, odnosno u kasnu zimu (veljača).

Ukoliko se travnjak zasniva žitnim sijačicama i posebnim sijačicama za sjetvu trava i djetelina koje nemaju odvojena spremišta za trave i mahunarke, onda treba napraviti određene zahvate prije sjetve. Žitne sijačice treba podesiti za sjetvu trava, lule i diskove namjestiti da siju plitko 1-2 cm, aparat za reguliranje količine sjemena namjestiti za sjetvu manjih količina sitnog sjemena. Dobro je prvo posijati trave, a onda okomito na posijanu površinu djeteline i mačji repak koji ima okruglasto i sitno sjeme, pa lako i brzo iscuri kroz lule kao i sjeme djetelina. Ukoliko je površina koju sijemo duga i uska, pa okomito sijanje ne dolazi u obzir, tada djeteline i mačji repak sijemo u paralelne redove s već posijanim redovima trava. 

Valjanje je obavezna mjera

Bez obzira na koji se način zasniva travnjak, odmah poslije sjetve posijanu površinu moramo povaljati srednje teškim valjkom, najbolje u istom danu. Na povaljanoj površini sjeme brže klija, travnjak ujednačenije i brže niče, veći je broj izniklih biljaka, formira se bolji i produktivniji travnjak. Valjanjem se uspostavlja bolji kontakt sitnog sjemena trava i sitnozrnih mahunarki i tla, sjeme brže prima vlagu iz tla i bubri, brže klija i niče. Valjanjem se znatne količine sjemena koje ostaju na površini unose, utiskuju u tlo. Povaljana površina je ravnija, pa je njeno korištenje u kasnijoj eksploataciji lakše i sigurnije za mehanizaciju.

 

 

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje