PODUZMITE KORAKE ZAŠTITE

Zimsko razdoblje pogoduje razvoju plamenjače salate

Agrosavjeti
Fotografija:
Tijekom zimskih mjeseci zabilježeno je čak 47 dana pogodnih za razvoj plamenjače salate, bolesti koja najviše pogađa proizvođače

Od svih vrsta lisnatog povrća gotovo 60 % u našoj zemlji čini uzgoj salate. Tijekom listopada tržni proizvođači najčešće sade zimsku salatu u negrijane zaštićene prostore (plastenike). Premda su u nekim područjima kontinentalne Hrvatske tijekom zimskog razdoblja pri uzgoju salate u zaštićenim prostorima zabilježene ekonomske štete od uzročnika sive plijesni (Botrytis) i bijele truleži (Sclerotinia), višegodišnja iskustva na području Međimurske županije potvrđuju da je plamenjača (Bremia lactucae) najčešći zdravstveni problem pri uzgoju ove dominantne lisnate povrtne kulture tijekom zimskog razdoblja, ističe mr.sc. Milorad Šubić iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva. Prema nekim podacima iz razvijenih država, gdje se salata uzgaja na više od stotinu tisuća hektara, čak 90 % svih korištenih sredstva za zaštitu bilja su pripravci za suzbijanje plamenjače salate (Bremia).

Razvoj plamenjače

Višegodišnjim praćenjem pomoću “Mikro Metos” uređaja specifičnih vremenskih uvjeta u manjim plastenicima (350-450 m²) tijekom zimskog razdoblja (studeni, prosinac, siječanj) u središnjem dijelu Međimurja (okolica Čakovca) pojedinih je sezona registrirano čak 47 dana povoljnih za razvoj plamenjače salate (pritom su skupljani podaci u usjevu salate o temperaturi, relativnoj vlazi i zadržavanju vlage na lišću povoljni za razvoj plamenjače salate: visoka noćna vlažnost zraka >90 % i zadržavanje vlage u jutarnjim satima barem 3-4 sata uz minimalnu temperaturu 5°C). Tijekom zimskih mjeseci u Međimurju je od presudnog značaja broj maglovitih dana tijekom kritičnog tromjesečnog razdoblja studeni-prosinac-siječanj (blizina rijeka Mure i Drave sa akumulacionim jezerima), naročito tijekom jutarnjih sati uz minimalnu temperaturu 5°C. Konstrukcija plastenika (dužina x širina x visina), uz kvalitetu plastične folije, značajno utječe na kondenzaciju vlage s unutrašnje stjenke i kapanje vode, te na samu brzinu rasta i razvoja biljka. Na taj način objekti posredno više ili manje pogoduju pojavi i razvoju plamenjače zimske salate.

U proteklom je razdoblju tijekom prve dvije dekade mjeseca listopada u središnjem dijelu Međimurske županije uz riječnu dolinu prosječna temperatura iznosila 11,0°C (+1,1°C) a pritom je zabilježeno čak 122,8 mm oborina (+33,8 mm) uz prosječnu vlažnost zraka 90,4 % (iznadprosječno je toplo, sa značajno više kiše od očekivanog prosjeka, uz povišenu vlažnost zraka zbog jutarnje magle). Uz navodnjavanje u takvim uvjetima bilježimo dobar početni rast i razvoj zimske salate.

U narednim danima očekuje se značajna promjena vremena, uz južni vjetar temperature zraka će porasti na dnevne vrijednosti od 20°C, a sredinom i krajem tjedna očekujemo moguće nove oborine.

Pri ranije navedenim optimalnim uvjetima plamenjača u relativno kratkom razdoblju može potpuno uništiti osjetljive usjeve salate, pa se u svim regijama intenzivnog uzgoja provode mjere zaštite. Ako se uzgajaju tipovi zimske salate koji su prema iskustvima proizvođača ranijih sezona bili napadnuti plamenjačom svakako treba poduzeti usmjerene mjere zaštite već u početnim stadijima rasta i razvoja: preventivna tretiranja registriranim pripravcima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) provode od presađivanja do stadija razvoja 11-13 listova.

Lisnato povrće ima uglavnom kratku vegetaciju, tijekom koje su cilj uzgoja listovi koji formiraju rozetu ili glavicu, a uglavnom su namijenjeni svježoj potrošnji. Iz tih razloga sredstva za zaštitu bilja na lisnatom povrću osim učinkovitosti na najvažnije kategorije neželjenih organizama i selektivnosti za kulturnu biljku, moraju osigurati stroge toksikološke zahtjeve prema maksimalno dopuštenim ostacima (MDK) u vrijeme berbe i stavljanja na tržište (rezidui).

Najbolji rezultati

U našoj zemlji tržni proizvođači salate imaju dovoljan broj fungicida registriranih za suzbijanje plamenjače salate, a moguće je u istu svrhu koristiti i mikrobiološke pripravke. Najbolji rezultati pri suzbijanju plamenjače salate (Bremia) dobiveni su proizvodnjom zdravih presadnica i provođenjem preventivne zaštite u prvih 40-tak dana nakon presađivanja biljaka.

Kod izbora registriranih pripravaka voditi računa o dopuštenjima i ograničenjima pri uzgoju salate u zaštićenim prostorima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Ako su ranijih sezona odabrani tipovi zimske salate bili napadnuti i drugim uzročnicima bolesti, npr. sivom plijesni (Botrytis) i/ili bijelom truleži (Sclerotinia), potrebno je poduzeti preventivne mjere zaštite i protiv navedenih neželjenih poremećaja primjenom dopuštenih pripravaka.

Zbog iznadprosječno toplog i vlažnog razdoblja tijekom listopada potrebno je redovito pregledavati zdravstveno stanje zimske salate zbog moguće ranije pojave štetnih organizama životinjskog podrijetla, među kojima su često pronađene lisne uši (Aphidoidae) i štetne gusjenice (npr. lisne sovice – Noctuidae).

Vješanjem žutih ljepljivih ploča može se pratiti samo populacija krilatih oblika lisnih uši, dok redovitim vizualnim pregledima biljaka pratimo moguću pojavu jedinki bez krila (lisne uši tražimo na naličju lista). Svim “ne-kemijskim” mjerama smanjujemo populaciju lisnih uši na povrću (plodored, optimalan sklop, uravnotežena gnojidba, skupljanje jedinki lisnih uši). Vrlo učinkoviti prirodni neprijatelji lisnih uši su božje ovčice (Coccinella) i zlatooke (Chrysopidae). Prema potrebi je moguće koristiti i dopuštene kemijske insekticide registrirane u našoj zemlji za suzbijanje lisnih uši na lisnatom povrću s ograničenjima. Toksikološki su prihvatljiviji botaničkih ili biljnih pripravci, a od komercijalno dostupnih na našem tržištu mogu se za suzbijanje lisnih uši na lisnatom povrću koristiti biološki insekticidi koji sadrže ekstrakt sjemena biljke neem (azadiraktin) i prirodni piretrin na osnovi ekstrakta biljke dalmatinskog buhača. Djelotvorni su i na neke vrste štetnih gusjenica.