Kako piše Večernji list, tko nema običaj odijevati se na sezonskim ljetnim rasprodajama, vjerojatno će s negodovanjem primiti jučerašnju objavu statističkog zavoda da su u srpnju u odnosu na lipanj potrošačke cijene pale gotovo jedan posto. Odjeća i obuća kupovali su se 9 do 12 posto jeftinije nego u lipnju, četiri posto bile su niže cijene goriva, a jedan do dva voća i povrća. Ljetni, i zapravo sezonski pad cijena, spustio je i godišnju stopu inflacije na 0,8 posto, no prema harmoniziranom indeksu cijena, kakav se primjenjuje u Eurostatu, godišnja stopa inflacije u srpnju bila je 1,2 posto te je neznatno niža od prosječne stope inflacije u eurozoni (1,3 posto), odnosno EU-28 (1,5 posto).
Zabrinjava uvoz mesa
Razgrnu li se prosjeci, neovisno o metodologiji izračuna, jasno se vidi da po poskupljenju prednjači hrana. U godini dana tako su mlijeko, sir i jaja poskupjeli više od 6 posto, a meso i razna ulja između 4 i 5 posto. – U obje kategorije vjerojatno se radi o povećanoj potražnji uz istovremeno smanjenje ponude, ali i prelijevanju utjecaja s inozemnih tržišta – prokomentirali su analitičari RBA. Hrvatska gospodarska komora navodi da su svinjsko svježe meso, čokolada, kruh, peciva i kolači te stočna hrana najznačajniji uvozni proizvodi. Prva četiri ovogodišnja mjeseca uvoz mesa rastao je za 13 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine (uvezeno ga je za 102 milijuna eura), za četvrtinu je skočio uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda (64 milijuna eura), dok je uvoz proizvoda na bazi žitarica i škroba vrijedan 59 milijuna eura zadržao istu razinu.

Inflacija pod kontrolom
– Povratak inflacije pozitivnim vrijednostima posljedica je ponajprije rasta cijena prehrane, pića, prijevoza te cijena u restoranima i hotelima. Osim većeg PDV-a na ugostiteljske usluge, dijelu rasta u posljednjoj kategoriji zasigurno je doprinijela i rastuća potražnja u turizmu. S druge strane, rastu cijena prijevoza i prehrambenih proizvoda zasigurno pridonose kretanja na svjetskim robnim tržištima.
U drugoj polovici godine očekujemo da bi se stope inflacije mjerene indeksom potrošačkih cijena mogle zadržavati u pozitivnom teritoriju, ali još uvijek ispod relativno niskih 1% – navodi analitičare RBA Zrinka Živković Matijević. Koliko god svako povećanje cijena predstavlja problem za ljude koji ne rade ili imaju skromne prihode, Hrvatska se još uvijek nalazi u skupini članica EU s nižom inflacijom. Europski su rekorderi po rastu cijena s oko 4 posto baltičke zemlje, ali Brexit je donio i dvostruko veće povećanje cijena u Velikoj Britaniji (2,6 posto) u odnosu na EU. Ima i dobrih primjera. Hrvatski građani danas plaćaju desetak posto niže račune za struju nego što su plaćali prošle godine, a konkurencija je očito srezala cijene odjeće koja je danas oko 7 posto jeftinija nego što je bila 2015 godine. Jedini segment gdje je evidentan skok cijena od čak 11 posto u odnosu na cijene iz 2015. godine su restorani, kafići i hoteli pa se sad vidi da su oni gubitak povlaštene stope PDV-a u cijelosti prebacili na potrošače.
Gledano makroekonomski, inflacija se i dalje nalazi u prihvatljivim okvirima, a kad bi se pitalo centralne bankare, idealno bi bilo da se stabilizira na prihvatljivih dva posto. Hrvatska je Vlada u trogodišnjim smjernicama ekonomske politike predvidjela da će se godišnja stopa inflacije kretati od 1,1 do najviše 1,4 posto, a i kretanja na europskim i svjetskim robnim burzama sugeriraju da ne bi trebalo biti većih odstupanja.
Cijena nafte stabilizirala se na oko 50 dolara za barel, dok uvoz može supstituirati sve eventualne domaće poremećaje u proizvodnji hrane. Drugo je pitanje koliko je za zemlju dugoročno dobro i pametno oslanjati se na uvoz hrane. Polovica potrošenog mlijeka i mliječnih proizvoda dolazi iz uvoza i stalno se povećava jer domaći proizvođači ne mogu ili ne znaju pratiti konkurentske zemlje. Tako farmeri kažu kako im se mlijeko plaća 1,8 kuna, proizvođačka cijena mu je 3 kune, a ima trgovaca kod kojih je litra uvoznog trajnog mlijeka jeftinija od četiri kune.
Trećina plaće za hranu
