Maloprodaja

73 mjeseca kontinuiranoga rasta maloprodajnoga prometa EU

Agrovijesti
Trgovina Fotografija: Thinkstock
U srpnju ove godine maloprodajni je promet u Hrvatskoj realno bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 3,5 posto veći u odnosu na isti mjesec prošle godine. Postotak povećanja za EU iznosio je 2,6 posto (statistika obuhvaća poduzetnike kojima je pretežita djelatnost trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima), stoji u priopćenju Hrvatske gospodarske komore.

U srpnju ove godine maloprodajni je promet u Hrvatskoj realno bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 3,5 posto veći u odnosu na isti mjesec prošle godine. Postotak povećanja za EU iznosio je 2,6 posto (statistika obuhvaća poduzetnike kojima je pretežita djelatnost trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima), stoji u priopćenju Hrvatske gospodarske komore.

Time je nastavljen uzlazni trend prometa na razini EU koji kontinuirano raste od 2013. godine. U Hrvatskoj se od rujna 2014. godine bilježi diskontinuirani trend realnoga rasta prometa u trgovini na malo, tj. otad su zabilježena četiri pada i jedna stagnacija prometa. Pritom su tri od spomenuta četiri godišnja pada (ožujak 2015. -0,7%, lipanj 2016. -0,5%, studeni 2016. -0,2% i svibanj 2019. -1,4%) bili vrlo spore dinamike, navode u HGK.

Strukturno, godišnji je rast prometa u ovogodišnjem srpnju na razini EU rezultat povećanja u gotovo svim zemalja EU (podaci nisu dostupni za Grčku, Cipar i Nizozemsku) izuzev u Slovačkoj (-0,8%), gdje je zabilježen pad.

U prvih je sedam mjeseci 2019. godine maloprodajni promet EU u prosjeku bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, realno 2,8% veći u odnosu na isto razdoblje 2018. godine, odnosno 10,9% veći u odnosu na isto razdoblje 2008. godine.

Povoljnija kretanja maloprodajnoga prometa bilježe i hrvatski poduzetnici kojima je trgovina na malo pretežita djelatnost. Tako je u Hrvatskoj u prvih sedam mjeseci 2019. godine realan maloprodajni promet u prosjeku bio, prema kalendarski prilagođenim podatcima, 5,7% veći u odnosu na isto razdoblje lani.

Razina tog prometa u prosjeku je 2,4% veća u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. Da bi ova godina završila većom razinom prometa od one iz 2008. godine, dinamika rasta realnoga prometa na razini cijele godine mora iznositi najmanje 1,5%, a s obzirom na to da trenutna dinamika kumulativnoga rasta iznosi 5,7%, vrlo je izvjesno da će ovo biti prva godina koja će razinom realnoga prometa poduzetnika kojima je trgovina na malo pretežita djelatnost biti veća od one iz 2008. godine.

Spomenuta višegodišnja uzlazna kretanja maloprodajnoga prometa EU djelomično su rezultat povoljnijega trenda na tržištu rada te kretanja pouzdanja potrošača. Naime, promatrano prema tromjesečjima, od četvrtoga se tromjesečja 2013. godine bilježi kontinuirani godišnji rast zaposlenosti.

Pouzdanje potrošača na razini EU negativnoga je predznaka, što je uobičajen slučaj, odnosno nijednom nije bilo pozitivnoga predznaka (prema podatcima koji su dostupni od 1985. godine). Ovogodišnja je razina toga pokazatelja (u prvih sedam mjeseci -6,3 boda) u prosjeku nešto bolja u odnosu na prosjek pretkrizne 2017. godine (-7,2 boda). Ipak, od kolovoza 2018. godine bilježi se kontinuirano godišnje smanjenje pouzdanja potrošača, pri čemu se najizraženija smanjenja bilježe kod ocjene potrošača kada je u pitanju općenita gospodarska situacija u posljednjih i budućih 12 mjeseci, što očito nije imalo toliki utjecaj na potrošnju da bi zaustavilo spomenuti uzlazni trend potrošnje u maloprodaji.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje