Tjedni komentar

Afrička svinjska kuga postaje noćna mora: Strah od epidemije diže cijene svinja

Agrovijesti
Svinje Fotografija: Pixabay
Do sada je na razini EU, prema zadnjim podacima, evidentirano 2138 slučaja. Zbog širenja bolesti EU je organizirao brojne sastanke, a iznesena je procjena da je već do sada posljedica bolesti uzrokovala štetu od oko 1,5 milijardi eura u svinjogojskom sektoru. Sve više zemalja, sprema poduzeti radikalne mjere odstrjela dijela populacije divljih svinja. Postoje naznake da će neke zemlje, poput, Češka angažirati čak vojsku da krene u smanjivanje populacije divljih svinja, a slično navodno planira i Mađarska.

Afrička svinjska kuga postaje sve veći problem na globalnom tržištu proizvodnje svinja i svinjskog mesa i već je počela ugrožavati velike svjetske proizvođače na tržištu. Pojava bolesti na granicama država u našem okruženju uvjetovala je velike aktivnost inspekcija i veterinarskih službi. Vjerojatno nije pitanje hoće li se javiti i kod nas, nego kada će se to desiti. Za sada bolest je utvrđena u Rumunjskoj i Bugarskoj, spominjao se i jedan slučaj u Mađarskoj, a prvi put je registrirana i u Belgiji. Strahuju Danci, Nijemci, kao jedni od najvećih proizvođača svinja u EU, a treba podsjetiti kako je Hrvatska jedna od najvećih, ako ne i najveća uvoznica svinjskog mesa. Bilo kakav globalan poremećaj zato bi se kod nas mogao drastično odraziti na cijene, ali i proizvodnju.

Prošli tjedan proizvođače svinja posebno je zabrinula vijesti da je najveći svjetski proizvođač i potrošač svinjetine Kina, koja proizvodi više od 50 milijuna tona godišnje ( pet puta više nego SAD) što čini broj od 500 milijuna komada svinja godišnje, zabilježila pojavu bolesti. Na farmama u Kini je zabilježena bolest afričke svinjske kuge i već je više od 40.000 životinja uništeno. Kako je više od 80% uzgojenih svinja u malim gospodarstvima to je velika opasnost da se bolest brzo proširi. Potražnja za svinjskim mesom u Kini je ogromna i pitanje tko će moći podmiriti potrebe tog velikog tržišta.

Najveći izvoznik svinja u Kinu su upravo zemlje EU, SAD i Kanada. Proizvođači u Danskoj, kao što smo spomenuli, su zabrinuti jer su već ranije imali velike štete zbog bolesti svinja. Oni na više od 5000 farmi uzgajaju 29 milijuna svinja godišnje. Danski farmeri izvoze 90 posto svoje proizvodnje svinja i svinjskog mesa, a problem je što zemlje uzgajivači svinja u Europi teško mogu povećati kapacitete. Kanada je već dostigla maksimum izvoza i dugo bi trajalo da se nova ulaganja ostvare. Ostaje SAD kao veliki proizvođač koji bi mogao opskrbiti tržište Kine. No, uvedene carine za trgovanje s Kinom su velika prepreka, a hoće li velika potražnja u Kini uvjetovati njezino ukidanje ostaje da se vidi. Neki od trgovaca na globalnoj razini već se pokušavaju zaštite od ogromnog skoka cijena kupovinom ogromnih zaliha unaprijed.

Najosjetljivi sektor u Hrvatskoj

Svinje

U trenutku kada se hrvatsko svinjogojstvo malo počelo oporavljati, Europom se krenula širiti ova zarazna bolest koja nije opasna za ljude, no za sobom ostavlja velike ekonomske štete izazvane eutanazijom zaraženih životinja i ograničenjima u prometu. Inkubacija kod svinja traje 5 - 15 dana, a prvi klinički znaci su visoka temperatura, gubitak apetita, teško disanje, iscjedak iz nosa i očiju, a kasnije nastupa nekoordiniranost, vidljiva potkožna krvarenja i smrt. Hrvatski svinjogojci još pamte danak koji su platili klasičnoj svinjskoj kugi što je jedva iskorijenjena prije 6 - 7 godina.

ASK je vrlo zarazna bolest, pojavljuje se također kod divljih i domaćih svinja, izazivajući golemu ekonomsku štetu. Jedna je od najopasnijih bolesti u svinjogojstvu. Ako se pravodobno ne suzbije ima ozbiljne sociološko-ekonomske posljedice. Ima izuzetno visoku smrtnost, najčešće oboli 100 % životinja i sve ugibaju. Cjepivo ne postoji i bolest je nemoguće liječiti, a sve oboljele/uginule svinje moraju se neškodljivo uništiti. Vlasnik obično ima pravo na odštetu, no ponovno uvođenje svinja na gospodarstva dopušteno je tek po isteku 40 dana od završetka čišćenja, dezinfekcije i prema potrebi dezinsekcije na gospodarstvu, kažu u našem Ministarstvu.

U Europu je ASK ušao 2007., a sada je, najbliže nama, stigao i u Rumunjsku i na rubne dijelove Mađarske. Dosad je “pregazio” Gruziju, Rusiju, Ukrajinu, zemlje Baltika, došao do Poljske, Češke… U nas te kod susjeda, Srbije, službeno je nema, no pod povećalom je veliki problem nekontroliranog prirasta divljih svinja koje su kliconoša u prijenosu na domaći uzgoj za koji je smrtonosan.

U RH za sada bolest nije evidentirana, a nadamo se i činimo sve da tako ostane i dalje. Povoljna okolnost je i što bolesti službeno još nema ni u jednoj susjednoj nam zemlji, ističu u Ministarstvu.

Svinjokolja, kolinje
Što se nas tiče, u slučaju pojave bolesti najviše bi patili izvoznici svinjskog mesa, no problem je i s prerađevinama. Mi, uzgajivači, strahujemo od daljnjeg širenja bolesti i njezine eventualne prijetnje Hrvatskoj pa treba poduzeti sve zoo-sanitarne mjere da se to ne dogodi, kaže predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske Goran Jančo.

A dogodi li se najcrnji scenarij, ASK bi domaći uzgoj zatekao u trenutku kada on ima 100.000 krmača.

Bojim se da bi taj ionako slabašan broj bio desetkovan, ocjenjuje Jančo.

Do sada je na razini EU, prema zadnjim podacima, evidentirano 2138 slučaja. Zbog širenja bolesti EU je organizirao brojne sastanke, a iznesena je procjena da je već do sada posljedica bolesti uzrokovala štetu od oko 1,5 milijardi eura u svinjogojskom sektoru. Sve više zemalja, sprema poduzeti radikalne mjere odstrjela dijela populacije divljih svinja. Postoje naznake da će neke zemlje, poput, Češka angažirati čak vojsku da krene u smanjivanje populacije divljih svinja, a slično navodno planira i Mađarska.

Za kraj treba reći da je Hrvatska prošle godine uvezla preko 400.000 komada prasadi, od čega čak 30.000 iz Mađarske, a od 16.000 komada svinja težih od 50 kg iz Mađarske je došlo čak 14.000 komada. Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije u Hrvatskoj je tijekom prošle godine svinje držalo preko 94.000 poljoprivrednih gospodarstva, odnosno bilo je u uzgoju preko 1,4 milijuna komada svinja. Uvezli smo i 86.000 tona svinjskog mesa, od čega 12.000 tona iz Mađarske, a 6500 tona iz Poljske. Osim prijetnje da bolest zahvati naš osiromašen svinjogojski sektor, još je već prijetnja od nestašice mesa i rasta cijena, a tek smo navikli na niske cijene butova, šnicli i krmenadli. Zato bi o ovom problemu trebalo malo više pričati i osvijestiti ga.

Miroslav Kuskunović

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje