Preventivne aktivnosti najvažnije

Afrička svinjska kuga potvrđena i u Slovačkoj

Agrovijesti
Divlja svinja Fotografija: Dino Stanin/PIXSELL
U Slovačkoj je potvrđena prisutnost afričke svinjske kuge. Bolest se pojavila na granici s Mađarskom u dva manja uzgoja domaćih svinja. ASK se nezaustavljivo širi od 2014., a u posljednjih godinu dana se, osim na području Europske unije, proširila i na Aziju. Svjedočimo jednoj od najvećih svjetskih epidemija zaraznih bolesti životinja.

U Slovačkoj je potvrđena prisutnost afričke svinjske kuge. Bolest se pojavila na granici s Mađarskom u dva manja uzgoja domaćih svinja. ASK se nezaustavljivo širi od 2014., a u posljednjih godinu dana se, osim na području Europske unije, proširila i na Aziju. Svjedočimo jednoj od najvećih svjetskih epidemija zaraznih bolesti životinja. ASK je kontagiozna virusna zarazna bolest isključivo domaćih i divljih svinja, koja se manifestira u obliku hemoragijske groznice, a smrtnost može doseći i 100 %. Bolest nije opasna za ljude i druge životinje. Uzročnik bolesti je DNA virus s ovojnicom koji spada u rod Asfivirusa iz porodice Asfarviridae. ASK je bolest koja se vrlo brzo širi bez obzira na granice te ima ozbiljne socioekonomske i javno zdravstvene posljedice, što ima izrazito negativan utjecaj na međunarodni promet svinja, svinjskog mesa i proizvoda podrijetlom od svinjskog mesa.

Budući da se se rizik od unosa virusa ASK povećava tijekom ljetnih mjeseci, a posebno zbog velikog broja turista i putnika koji mogu u osobnoj prtljazi donijeti zaraženo meso ili proizvode, pozivaju se svi prijevoznici, turistički djelatnici, vlasnici poljoprivrednih gospodarstava te ostali koji pružaju turističke i ugostiteljske usluge na svojim gospodarstvima, da obrate posebnu pažnju na odgovarajuće zbrinjavanje otpada koji sadrži ostatke životinjskog podrijetla. Na svim graničnim prijelazima te uredima jedinica lokalne i regionalne samouprave istaknuti su upozoravajući plakati o ASK.

ASK se iskorjenjuje u uzgojima domaćih svinja usmrćivanjem svinja na zaraženom gospodarstvu, a u krugu od 3 i 10 km oko zaraženog gospodarstva uspostavljaju se vrlo rigorozne mjere poput zabrane prometa u najkraćem trajanju od 45 dana. U divljih svinja bolest je vrlo teško iskorijeniti. Učinkovito cjepivo protiv ASK do danas nije razvijeno. Najvažnije mjere sprječavanja pojave afričke svinjske kuge u domaćih svinja su visoka biosigurnost na gospodarstvima na kojima se drže svinje i smanjenje populacije divljih svinja, zatim provedba pasivnog nadziranja ASK u populaciji divljih svinja, strogo pridržavanje propisa o označavanju, premještanja i prometu životinja te druge mjere, poput dezinfekcije vozila kojima se prevoze životinje, prijava svake promjene zdravstvenog stanja svinja veterinaru i sl. Stoga je visoka svijest posjednika o načinu i putovima širenja ASK te mjerama kojima se rizik od unošenja virusa ASK može smanjiti iznimno važna. Budući je ASK potvrđena i na području Rumunjske i Mađarske te, iako se odmah poduzimaju vrlo stroge mjere, vrlo je velika vjerojatnost da virus uđe u populaciju divljih svinja, čime se povećava i rizik za širenje virusa afričke svinjske kuge na druge države i područja pa i na područje Republike Hrvatske.

Zbog svega navedenog Ministarstvo poljoprivrede provodi mjere i aktivnosti u svrhu podizanja svijesti posjednika svinja, lovaca, veterinara i veterinarskih inspektora te su na snazi mjere u svrhu sprječavanja pojave afričke svinjske kuge i podizanja biosigurnosti u uzgojima svinja. Posebna pažnja je posvećena uzgajivačima svinja koje se tradicionalno drže na otvorenom u smislu pridržavanja svim propisanim mjerama biosigurnosti i sprječavanju svakog kontakta domaćih svinja s divljim svinjama, a jedna od aktivnosti je dodatna kontrola prijevoza životinja u svrhu otkrivanja ilegalnog prometa životinja i proizvoda životinjskog podrijetla. U odnosu na divlje svinje, preventivne aktivnosti u svrhu smanjivanja mogućnosti unosa virusa ASK i daljnjeg širenja jesu: ukidanje hranilišta za divlje svinje (divljač) osim u svrhu odstrela, smanjenje populacije divljih svinja, prijava svake pronađene uginule divlje svinje u svrhu ranog otkrivanja virusa ASK te pojačane biosigurnosne mjere tijekom lova i manipulacije s trupovima odstrijeljenih divljih svinja.

Veterinari su proveli obilazak svih gospodarstava na kojima se drže svinje u svrhu kategorizacije u odnosu na biosigurnost i tom prilikom upoznali posjednike svinja o ASK i važnosti biosigurnosnih mjera. Informativni materijali su dostupni u veterinarskim organizacijama i na ovoj poveznici.

Građani se pozivaju da se za sva pitanja obrate u Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane na e-mail adresu: veterinarstvo@mps.hr ili na broj telefona 01/6443-540, odnosno da se obrate u najbližu veterinarsku organizaciju, a posjednici svinja i lovci da svako uginuće i pojavu znakova bolesti u svinja odmah prijave veterinaru.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje