Osiguranja

Agraru 70 posto državne odštete, ostali dijele 30%

Agrovijesti
Sanacija šteta od požara Fotografija: Savjetodavna služba
Više od polovice šteta prijavljenih državi došlo je iz poljoprivrede, a 93 posto je priznato.

Nedavnim rebalansom proračuna na stavci za ublažavanje šteta elementarnih nepogoda u ovoj godini osigurano je pet puta više novca od ranije predviđenih 20 milijuna kuna no, u odnosu na broj i vrijednosti pristiglih prijava šteta zbog ovogodišnjih velikih požara, poplava, orkanskih vjetrova i tuča, model podjele koji bi ovih dana trebao biti odobren na Vladi, standardno će biti dočekan s nezadovoljstvom.

Jer Državnom povjerenstvu za procjenu šteta prijavljeno je ukupno 3,5 milijarde kuna, od čega je nakon obavljenih analiza priznato ukupno 1,9 milijardi kuna šteta. Nešto više od polovice prijavljenih šteta došlo je iz poljoprivrednog sektora, u kojemu je ujedno i priznat najveći dio šteta, gotovo 93 posto od ukupno priznatog iznosa. Podjela osiguranih 100 milijuna kuna u državnoj blagajni za ublažavanje troškova šteta u modelu koji se upravo upućuje u Banske dvore predviđa da se 70 posto novca izdvoji za ublažavanje posljedica nepogoda u poljoprivredi, a 30 posto upotrijebit će se za štete u nepoljoprivrednom sektoru, odnosno na cestama i komunalnoj infrastrukturi, te na građevinskim objektima. 

3,498 mlrd.kuna prijavljene štete

Raspodjelu pomoći oštećenima u poljoprivredi, onima koji se vode u Upisniku poljoprivrednika i kojima je potvrđena šteta na obrtnim sredstvima u rasponu od 50 do 100 posto, predložit će resorno Ministarstvo, a od predviđenih 30 milijuna kuna odšteta za nepoljoprivredni sektor, za štete koji su pogodili stambene objekte fizičkih osoba u 15 županija bit će isplaćeno 3,8 milijuna kuna, čime će se namiriti dio od 18 milijuna kuna ukupno prijavljenih i priznatih zahtjeva. Pomoć za oštećenu cestovnu i komunalnu infrastrukturu pokrit će, pak, 25,7 milijuna od potvrđenih 122 milijuna kuna. Za prošlu godinu država je, inače, pokrila dio troškova šteta s 20 milijuna kuna, u 2015. ukupno 19 milijuna, a dvjema odlukama iz 2014. za štete u toj godini izdvojeno je bilo 39 milijuna kuna.

1,924 mlrd. kuna potvrđene štete

Povećanje ovogodišnjeg novčanog fonda za namirenje šteta elementarnih nepogoda bilo je neminovno zbog iznimnih okolnosti koje su obilježile 2017. Uz uobičajene tuče, mraz i olujne vjetrove, posljedice će se još dugo osjećati zbog najprije nezapamćene vatrene stihije u srpnju koja je danima harala na splitskom području, s tim da je tijekom ljeta plamtjelo i na drugim dijelovima priobalja, a potom su uslijedile rujanske poplave koje su pogodile gradove na prostoru Zadarske županije i nanijele ogromne štete, posebice u Ninu. U oba slučaja riječ je o događajima čije se razmjere ne pamti posljednjih pola stoljeća. Ne čudi stoga da će najveći dio pomoći za pokrivanje nastalih troškova otići u Zadarsku županiju, ukupno 21 milijun kuna.

346 tisuća kuna isplatit će se na ime šteta u Gradu Zagrebu

Pri tom, najvećim dijelom pomoći će se popravke cesta i komunalne infrastrukture, a za stambene objekte na račune građana će sjesti 1,27 milijuna kuna. Grad Nin ujedno je i grad s najvećim priznatim štetama i iznosu koji bi trebao dobiti, ukupno 8 milijuna kuna. Osim Nina, za popravak cestovne infrastrukture ozbiljniji iznos mogu očekivati još u Varaždinskoj županiji, kojoj bi za popravak ceste u općini Bednja trebalo sjesti nešto više od 2 milijuna kuna. U pravilu će se, inače, za pokrivanje troškova u nepoljoprivrednom sektoru isplaćivati 21 posto priznatih troškova.

Osim Zadarske, visok iznos mogu očekivati i u Virovitičko-podravskoj, te u Dubrovačko neretvanskoj županiji. U te dvije županije štete su pretrpljene u poljoprivredi, a pomoći će se njihovom prevladavanju s 13 milijuna u Virovitičkoj, odnosno s 12 milijuna kuna u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

99,86 milijuna kuna bit će isplaćeno oštećenima

I ostale istočne županije pretrpjele su ove godine štete, najvećim dijelom u poljoprivredi, a jedina županija koja nije proglasila prirodnu katastrofu i s čijeg područja u Registru šteta elementarnih nepogoda nije bilo prijava ove godine je Istarska županija. Najmanji priznati iznos i očekivane isplate šteta imaju Grad Zagreb i Krapinsko-zagorska županija. Na području Zagreba obeštećenje će iznositi ukupno 346 tisuća kuna, a njima će se pomoći poljoprivrednike čiji su nasadi pretrpjeli štete, a u Krapinsko-zagorskoj županiji ukupna će isplata biti još manja, tek 283.000 kuna.

Taj će iznos uglavnom podijeliti zagorski poljoprivrednici koji su pretrpjeli štete od tuče. Na dnu liste po visini pomoći koju će primiti od države još je i Primorsko-goranska županija, s ukupnim iznosom od 409 tisuća kuna, a najvećim dijelom radi se o sanaciji kuća na području Crikvenice koje su bile oštećene poplavom zbog obilnih kiša u rujnu. Požarom pogođena Splitsko-dalmatinska županija ukupno bi trebala primiti 3,2 milijuna kuna, uglavnom za pomoć poljoprivrednicima. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje