Uporaba pesticida

Agroekologija je ključ za proizvodnju dovoljne količine hrane bez pesticida

Agrovijesti
Zaštita bilja Fotografija: Thinkstock
- Naša studija dokazuje da će do 2050. godine, agroekološka Europa biti sposobna proizvesti dovoljno hrane za svoje građane, čime bi se smanjila emisija stakleničkih plinova za 40 posto te bi se obnovila biološka raznolikost - istaknuo je Aubert. To podrazumijeva postupno ukidanje uporabe pesticida i drugih sredstava u poljoprivrednoj proizvodnji te usvajanje ekoloških poljoprivrednih praksi kao što su plodored, uporaba stajskog gnojiva i ekološke infrastrukture odnosno živica, jezeraca, drveća ili niskih zidova.

Europska poljoprivreda će postupno ukinuti upotrebu pesticida kako bi umanjila njihov štetan utjecaj na klimu i biološku raznolikost te kako bi istovremeno proizvela dovoljno hrane za sve europske građane, najavljeno je na konferenciji koja se ovaj tjedan održala u Parizu.

- Predstavili smo alternativni scenarij prema kojem bi prijelaz na agroekologiju mogao dovesti do sveobuhvatne transformacije poljoprivrednog sektora - rekao je Pierre-Marie Aubert okupljenima u dvorani instituta

Znanstvenici Pierre-Marie Aubert i Xavier Poux najznačajniji su stručnjaci francuskog Instituta za održivi razvoj i međunarodne odnose (Iddri). Dvojca znanstvenika predstavili su desetogodišnji scenarij kojem su nadjenuli ime Tyfa (što je skraćenica od Ten Years for Agroecology in Europe).

Jedno od pitanja koje su postavili u svom predviđanju europske budućnosti bilo je 'kako prehraniti Europu i istovremeno sačuvati okoliš'.

- Rasprava o budućnosti poljoprivrede trenutno se ne pomiče s mrtve točke zato što je nemoguće uskladiti porast poljoprivredne proizvodnje i smanjenja utjecaja na klimu i biološku raznolikost - objasnio je Aubert.

- Kako bi pronašli rješenje za taj očiti sukob, odlučili smo preokrenuti pitanje i pokušati utvrditi kako Europljanima osigurati pristup zdravoj i održivoj hrani te kojim se poljoprivrednim modelima to može postići - dodao je.

Na samom početku istraživanja, velik su fokus stavili na trenutne prehrambene navike Europljana i njihov utjecaj na zdravlje.

Kad govorimo o zdravlju valja istaknuti da su bolesti povezane s načinom prehrane u zabrinjavajućem porastu - navodi se u studiji.

- Iako u Europi proizvodimo mnogo hrane, naša prehrana nije usklađena s prehrambenim smjernicama Europske agencije za sigurnost hrane, kao ni sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije - rečeno je u studiji.

Istovremeno, diljem Europe raste potražnja za organskim proizvodima što dokazuje da potrošači sve više brinu o tome kako hrana koju konzumiraju u konačnici utječe na njihovo zdravlje, primijetio je Aubert.

On rješenje problema vidi u uravnoteživanju europskog načina prehrane i uvođenjem više žitarica, voća, povrća i proteinskih kultura u svakodnevnu upotrebu.

- Naša studija dokazuje da će do 2050. godine, agroekološka Europa biti sposobna proizvesti dovoljno hrane za svoje građane, čime bi se smanjila emisija stakleničkih plinova za 40 posto te bi se obnovila biološka raznolikost - istaknuo je Aubert.

To podrazumijeva postupno ukidanje uporabe pesticida i drugih sredstava u poljoprivrednoj proizvodnji te usvajanje ekoloških poljoprivrednih praksi kao što su plodored, uporaba stajskog gnojiva i ekološke infrastrukture odnosno živica, jezeraca, drveća ili niskih zidova.

Pad proizvodnje od 10 do 50 posto

Studija je pokazala da bi ovakav scenarij doveo do pada poljoprivredne proizvodnje od 10 do 50 posto, ovisno o kulturi.

- Slažem se da bi to značilo manje koristi za poljoprivrednike, no ti bi se gubici mogli umanjiti za iznos koji bi inače utrošio za nabavu sredstva za poljoprivrednu proizvodnju“, kazao je Pierre-Marie Aubert.

Francuski znanstvenik naglašava kako će korištenje agroekologije europskom poljoprivrednom sektoru omogućiti da proizvodi dovoljno hrane za sve europske kupce, dok će istovremeno jamčiti Europi da izvozi žitarice, mliječne proizvode i vino. Upravo će tako značajno umanjiti ovisnost Europske unije o uvozu poljoprivrednih proizvoda.

- Europska unija trenutno uvozi količinu hrane koja odgovara onoj količini koja bi se mogla proizvesti na 35 milijuna hektara obradivih površina. Uglavnom se radi o soji iz Južne Amerike koja se koristi kao stočna hrana - naglasio je ovaj stručnjak.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje