Konferencija: „Razvoj hrvatske poljoprivrede u skladu sa ZPP“

Akademici: Iseljavanje iz Hrvatske i zapuštanje poljoprivrednih površina poprima katastrofične razmjere

Agrovijesti
Znanstveni skup o ZPP Fotografija: Agrobiz
Ulaganja u poljoprivredu nisu mala i u nekoliko oblika potpora iznose 3,86 milijardi kuna godišnje, no učinici tih ulaganja daleko su ispod očekivanja i potreba. Pored dobrih prirodnih uvjeta i nemalih ulaganja imamo, nažalost, neuspiješnu poljoprivredu. U razdoblju od 2005. do 2017. ukupno je isplaćene potpora u iznosu većem od 44 milijarde kuna, a u istom razdoblju broj mliječnih krava pao je za 39%, broj svinja za 29%, a otkupljenog mlijeka za 30%.

Iskustvo pokazuje da bez potpora nema uspješne poljoprivrede, no činjenica je da „što su potpore u Hrvatskoj veće, proizvodnja je manja i uvoz hrane je sve veći“. Radi nelogičnosti koje prate raspodjelu potpora u nas neophodno je preispitati sustav potpora u poljoprivredi, jedan je od ključnih zaključaka Znanstveno-stručnog skupa „ Razvoj hrvatske poljoprivrede u skladu sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom koji je održan na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.

Skup je organizirala Akademija poljoprivrednih znanosti i Društvo agrarnih novinara Hrvatske.

Znanstveni skup o ZPP

Naglašeno je kako je u pripremi nova Zajednička poljoprivredna politika Europske unije za razdoblje 2021-2027, te su najavljene promjene pravila u korist veće autonomije članica EU, zbog čega je već sad potrebno početi raditi na novoj strategiji za poljoprivredu.

„Naš je prijedlog da se poticaji u poljoprivredi usmjere prvenstveno za ostvarivanje samodostatnosti raznolikih poljoprivrednih proizvoda zadovoljavajuće kakvoće i njihove konkurentnosti na tržištu. Uz to, dio potpora treba usmjeriti za rješavanje demografskih i socijalnih problema sela, kazao je akademik Franjo Tomić. Međutim, kako je istaknuo za njihovo rješavanje nužna su ulaganja (programi) Ministarstva demografije, Ministarstva gospodarstva te Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Zapravo, potporama u poljoprivredi ne može se ostvariti razvoj poljoprivrede i uspješno rješavanje problema demografije i socijalnih problema na selu već je za uspješnu primjenu navedenih mjera i ostvarivanja naprednije poljoprivrede potrebno izraditi strategiju razvoja poljoprivrede, a prepruka je da se za to imenuje Stručni tim sastavljen od predstavnika znanstvenika, stručnjaka, proizvođača, poduzetnika i dr, kazao je Tomić.

Žetva u Belju

Hrvatska ima sve prirodne uvjete pogodne za uzgoj bilja i stoke i uspješnu poljoprivredu; povoljne klimatske prilike, a raspolaže s 0,48 ha/glavi obradivih površina, dok je prosjek Europe 0,38 ha, Afrike 0,27, a Azije samo 0,14 ha/glavi žitelja. Uz to, Hrvatska raspolaže s 32.800 m3/glavi/god vode, dok 76% stanovnika u svijetu ima manje od 5000 m3/stan/god.

Ulaganja u poljoprivredu nisu mala i u nekoliko oblika potpora iznose 3,86 milijardi kuna godišnje, no učinici tih ulaganja daleko su ispod očekivanja i potreba. Pored dobrih prirodnih uvjeta i nemalih ulaganja imamo, nažalost, neuspješnu poljoprivredu, kazao je Tomić. Dodao je kako je žalosno da u zadnjih 25 godina Hrvatska bilježi deficit u međunarodnoj trgovinskoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a samo je u prošloj (2017.) godini deficit iznosio 1,167 milijardi USD i izvoz hrane bio je 36% manji od uvoza.

U Republici Hrvatskoj od ukupne površine 98,9% pripada ruralnim i prelaznim područjima, a ukupne poljoprivredne površine procjenjuju su na više od 2,6 milijuna ha. Nažalost nekorištenog poljoprivrednog zemljišta imamo oko 746.000 ha i jedna smo od rijetkih država unutar EU u kojoj se poljoprivredni zemljišni resursi ne koriste za poljoprivrednu proizvodnju, rekao je profesor Agronomskog fakulteta i bivši ministar poljoprivrede Davor Romić. Dodao je kako iseljavanje i zapuštanje poljoprivrednih površina poprima katastrofične razmjere.

Danas je u ARKOD upisano više od 154 000 gospodarstava (96,8% OPG, 1,5% trgovačka društva, 1,3% obrta, a prosječno gospodarstvo koristi 7,3 ha zemljišta razdijeljenih u 8,5 parcela, a 69,4% gospodarstava raspolaže sa manje od 5 ha. U razdoblju od 2005. do 2017. ukupno je isplaćene potpora u iznosu većem od 44 milijarde kuna, a u istom razdoblju broj mliječnih krava pao je za 39%, broj svinja za 29%, a otkupljenog mlijeka za 30%, dok proizvodnja glavnih poljoprivrednih kultura značajno varira najčešće pod utjecajem klimatskih prilika sa tendencijom smanjenja.

U razdoblju 2012. – 2017. uvoz živih životinja, mesa te mlijeka i mliječnih proizvoda vrijednosno raste sa 416 milijuna eura na čak 722 milijuna eura, dok se pokrivenost uvoza izvozom se smanjuje.

Napušteno selo

Sadašnje stanje poljoprivredne proizvodnje karakterzira nedovoljno korištenje resursa, niska razina dohotka u poljoprivredi, nepovoljna agrarna struktura, neuređeno tržište, visoki uvoz poljoprivrednih proizvoda te zaostajanje u tehnologiji poljoprivredne proizvodnje, naglasio je Romić.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak naglasio je kako je država već započela raditi na smjernicama za ZPP kada je riječ o Hrvatskoj. Intenzivno se radi na svim mjerama koje bi se trebale uklopiti u novi ZPP, a izričito se protivimo smanjenju proračuna za poljoprivredu, koji bi prema sadašnjim prijedlozima za Hrvatsku značio 3,9 posto manje novca kada je riječ o izravnim potporama, te nešto manje od 3 posto za ruralni razvoj, kazao je Majdak.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje