ISTRAŽIVANJE O MLJEKOMATIMA

Ako kupujete domaće mlijeko, ovo obavezno morate učiniti...

Agrovijesti
Mlijeko Fotografija: Pixabay
Termički obrađeno mlijeko niskog je rizika, dok neprokuhano može biti opasno za djecu, starije, trudnice..., kažu u HAH-u

Prokuhati ga ili ne, pitanje je koje si opetovano postavljamo kod kupnje mlijeka iz mljekomata. Proizvođači nas uvjeravaju da je sirovo ukusnije, zdravije, hranjivije, pravo i može se piti odmah iz boce, no iako i iz Hrvatske agencije za hranu (HAH) pozivaju na poticanje domaće proizvodnje, upozoravaju kako mlijeko iz mljekomata ipak nosi određene rizike i svakako bi ga prije konzumacije trebalo prokuhati, posebno kad je u pitanju osjetljivija populacija građana.

Istraživanje HAH-a u tri sezonska razdoblja tijekom godine dana na 30 mljekomata u Hrvatskoj pokazalo je, naime, kako je od 87 ukupno uzetih uzoraka u četiri slučaja zabilježena Listerija monocytogenes, o čemu je obaviještena i sanitarna inspekcija, u 18 slučajeva nađen je zlatni stafilokok ili Staphylococcus aureus te u 10 slučajeva Coxiella burnetti koja je uzročnik Q groznice.

– Činjenica je da sve te bakterije mogu biti opasne za naše zdravlje. No već za dvije minute na temperaturi iznad 70 Celzijevih stupnjeva uništavaju se, prokuhavanjem još brže i sigurnije, te se ono preporučuje odmah nakon povratka s tržnice, nikako dan ili dva poslije, nakon što je mlijeko odstajalo u hladnjaku – objašnjava dr. sc. Brigita Hengl, koordinatorica Odbora za biološke opasnosti HAH-a.

U istraživanju HAH-a, u kojem su sudjelovali laboratoriji Hrvatskog veterinarskog instituta i Veterinarskog fakulteta u Zagrebu te Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, mlijeko se testiralo i naSalmonelu spp, Campylobacter spp., E-coli, Yersiniju enterocefalitica, Mycobacterium ovium subsp. parathuberculosis te virus enzootske leukoze goveda.

B. Hengl kaže kako se testiralo sve što bi se u mlijeku s mljekomata, poučeni iskustvima drugih zemalja, moglo pojaviti.

Ti patogeni mikroorganizmi ovaj put nisu nađeni. No valja znati kako nigdje u svijetu nije pronađena metoda kojom bi se posve otklonila mogućnost njihove prisutnosti u sirovu mlijeku.

Pregledom dosad objavljenih radova o epidemiološkim slučajevima u RH zaključak je kako je u nas vrlo malo slučajeva povezano s mlijekom kao izvorom infekcije, što je i razumljivo ako se uvaži činjenica da, u skladu s prehrambenim navikama, konzumiramo gotovo isključivo pasterizirano ili sterilizirano mlijeko. 
– Prokuhavajte zato i ono s mljekomata – poručuju iz HAH-a.

U šest uzoraka nađeni i tragovi antibiotika

HAH se nije bavio uzrocima kontaminacije mlijeka s mljekomata, potječe li ono iz stada ili nedovoljno čistih mljekomata. Za takvo mlijeko u nas nisu propisani ni parametri kvalitete kakve prolazi termički obrađeno i upakirano mlijeko na našem tržištu, no pokazalo se da u nekim uzorcima osciliraju i količine mliječne masti, bjelančevina...

Brzim testom s niskim pragom tolerancije u šest su uzoraka pak otkriveni i antibiotici, penicilin, amoksiciklin... – U toleriranim su dozama, ali bi bilo poželjnije da ih u mlijeku uopće nema – kaže dr. sc. Hengl. Potrošači, pokazale su ankete HAH-a, mlijeko iz mljekomata kupuju jer je zdravije (38%), a 29% jer na taj način podržavaju domaću proizvodnju.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje