Robne burze

Američki farmeri zbog rasta cijene već prodali urod soje, a Rusija osvaja kukuruzom Iran i Japan

Agrovijesti
Rast cijena na burzama Fotografija: Pixabay
Australija je izvezla oko 4 milijuna tona žitarica u siječnju. Ovo povećanje izvoza dolazi od velikih količina pšenice i ječma uslijed gotovo idealnih vremenskih uvjeta za ove kulture. Zanimljivost je i to što je Rusija povećala drastično svoj izvoz kukuruza u Iran i Japan, a američki su farmeri već prodali očekivani urod soje

Početkom tjedna, nakon govora Janet Yellen i njenog zalaganja za podizanje kamatnih stopa u svibnju, a ne u lipnju je utjecalo na pad tečaj do tjednog minimuma – 1,0520 €/$, no ubrzo nakon toga se tečaj podigao na 1,0621. Cijena BRENTA je blago pala i iznosi 56,03 $/bl.

Pale cijene svih roba 

Krajem tjedna su cijene svih roba pale i na MATIF-u i na CBOT-u.  Ukrajina je izvezla rekordnih 40,2 milijuna t žitarica u 2016. godini što je 7,5 posto više od prošle godine. To uključuje 17,9 milijuna tona pšenice, 17,3 milijuna tona kukuruza i 4,8 milijuna t ječma. No, zbog svjetskog pada cijena roba, ova količina se financijski izjednačila sa 2015. godinom. Vrijednost izvezenih žitarica iznosi 6,1 milijardi dolara.

Najveći uvoznik ukrajinskih žitarica je kao i ranije bio Egipat sa udjelom od 12,4% (755 milijuna dolara), Kina sa 7,6% i Španjolska sa 7,1%. Indonezija je povećala uvoz iz Ukrajine, na 331 milijuna dolara, Indija uvezla 316 milijuna dolara  žitarica iz Ukrajine, dok je Tajland povećao kupnju na 301 milijuna dolara, a Iran i Bangladeš su povećale udjel na 4,9% i 4,8%. Ostalih 3% pripada Saudijskoj Arabiji, Južnoj Koreji, Italiji, Libiji, Nizozemskoj i Tunisu.

Australija izvezla 4 milijuna tona žitarica u siječnju

Australija je izvezla oko 4 milijuna tona žitarica u siječnju. Ovo povećanje izvoza dolazi od velikih količina pšenice i ječma uslijed gotovo idealnih vremenskih uvjeta za ove kulture. Jaka potražnja dolazi od Saudijske Arabije, Kine i Indije. Indija uvozi rekordne količine pšenice dok Kina i Saudijska Arabija uvoze pretežito ječam za ishranu.

Australija je proizvela 35,13 milijuna tona pšenice u sezoni 2016/17 što je 18 posto više od rekodne 2011/12 godine kada je proizvela 29,6 milijuna tona.

Ječam je isto na rekordnoj razini od 13,4 milijuna tona. Procjenjuje se da je Australija od listopada izvezla 8,2 milijuna tona pšenice te da će ove sezone (do rujna) ukupno izvesti 22-25 milijuna tona pšenice.

Ove sezone je izvezeno 3,3 milijuna tona ječma. Ključni kupci pšenice iz Australije su Indija, koja kupuje rekordne količine pšenice zbog dvogodišnjeg manjka domaće proizvodnje. Inače, Indija je ove sezone ukupno kupila 5 milijuna tona, što je najveća količina posljednjih deset godina. Drugi veliki kupac je Indonezija, čija potražnja za pšenicom ubrzano raste protekle dvije godine.

Australija se u ovom slučaju pokazala kao najbolji prodavatelj sa cijenom C&F 195,00$/t, dok ponuda iz crnomorske regije iznosi 200,00$/t i iz SAD-a 205,00$/t.

Kompozicija od 720 tona pšenice iz Kazahstana je stigla u istočnu Kinu (provincija Jiangsu, gdje se nalazi Kinesko-Kazahstanski logistički kooperacijski centar) od koje će dalje brodom biti prebačena do Vijetnama. Ovo je prvi puta da pšenica iz Kazahstana dolazi preko Kine u Jugoistočnu Aziju. U prosjeku, isporuka od Australije do Jugoistočne Azije traje 30 dana nasuprot ovakog oblika isporuke iz Kazahstana koji traje 20 dana. U isto vrijeme, pšenica iz Kazahstana, iste kvalitete, je 45$/t jeftinija od one iz Australije. Kazahstan planira izvesti 500.00 t pšenice preko Kine do Jugoistočne Azije.

Rusija kukuruzom osvaja Iran i Japan

Rusija je izvezla 531.400 t kukuruza u prosincu, 21,5% više od prošle godine (439.400 tona). Rusija je u zadnja četiri mjeseca izvezla 48,3% (izvezeno 2,34 milijuna tona kukuruza što je veliko povećanje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Veliki porast uvoza je došao od strane Irana, kod kojeg se javlja velika potreba za kukuruzom te iz tog razloga velike količine uvozi iz Rusije i Ukrajine. Iz Rusije je Iran do sada uvezo 546.000 t kukuruza što je povećanje od gotovo 3 puta u odnosu na cijenu prošlu sezonu. Udio ruskog kukuruza u uvozu Irana je prošle godine iznosio 4%, dok ove iznosi 23%. Veliki porast je i uvoz
od strane Japana koji je do sada uvezao 227.000 t iz Rusije, dok je u cijeloj sezoni prošle godine uvezo svega 13.000 t.

Farmeri u SAD-u zbog rasta cijene soje prodali već pola očekivane žetve

Prerađivači soje iz SAD-a su usporili preradu soje zbog manje potražnje za sojinom sačmom od krajnjih kupaca. NOPA (National Oilseed Processors Association) je objavila da je u prosincu 2016. godine prerađeno 160,17 milijuna bušela (4,36 milijuna tona) dok je u siječnju taj broj pao na 150,45 milijuna bušela (4,08 milijuna tona). NOPA isto tako predviđa krajnju zalihu sojinog ulja za članice ove organizacije na 1,51 milijuna lbs (684.925 kg) to je povećanje u odnosu na prosinac 2016. kada je zaliha iznosila 1,43 milijuna lbs (648.6371 kg).
 Uvoznici iz Pakistana su kupili 60.000 t soje iz Brazila. Isporuka je u lipnju/srpnju. Špekulira se da je cijena za C&F bila CBOT + premija od $45. Kruže priče da je kupljeno još dodatnih 60.000 t soje sa isporukum srpanj/kolovoz. Uvoz soje u Pakistan u 2016. godini je jako rastao zbog povećanja broja domaćih prerađivača soje. Zbog toga je i uvoz biljnih ulja u padu. Važnu ulogu će imati i odluka hoće li Pakistan uvesti ograničenja uvoza sojine sačme iz Indije.

Farmeri u SAD-u koriste porast cijene soje te su prodali već pola očekivane žetve. To je naveća količina prodana unaprijed u posljednjih 10 godina. Farmeri očekuju veliku ponudu soje, a rana žetva u Južnoj Americi ih je prisilila da već sada prodaju svoju žetvu. U Brazilu i Argentini se očekuje 159,5 milijuna tona soje (6% više od prošle godine). Žetva soje u Brazili je gotova na 18% polja (5-to godišnji prosjek iznosi 10%). Prošle godine je Brazil izvozio 11,8 milijuna tona mjesečno, zahvaljujući ulaganjima u infrastrukturu i luke.

 Kazahstan planira izvoziti soju u Kinu. U Kazahstanu se većina soje uzgaja u regiji Almaty. U tom je dijelu 105,3 tisuće hektara pod sojom. Planiraju povećati površine pod sojom na 200 tisuća hektara do 2020. godine. Ukupno je 200.000 t soje požnjeveno u Kazahstanu, a 10% je izvezeno do sada. Kazahstan je izvozio u pet zemalja do sada, od kojih Uzbekistan i Azerbajdžan stoje na vrhu liste. Naravno, Kazahstan neće ugroziti glavne kineske dobavljače – SAD, Brazil i Argentinu – ali je ovo važan korak za
Kazahstan i razvijanje njene poljoprivrede.

Tablica prometa na robnim burzama prošlog tjedna

Robne burze 20.02.2017

 

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje