Borba protiv mega farmi u SAD

Američki mljekari se okrenuli bademu i proizvodnji bademovog mlijeka

Agrovijesti
Kanadski farmeri Fotografija: Morana Begač
Čak 99% hrane dolazi sa mega farmi. Zabrinjavajući podatak nedavno je objavio Sentience Institut iz SAD-a. Prema dostupnim podacima, u Americi 99,9% konzumnog pilećeg mesa dolazi iz tzv. "tvornica hrane". Kad se govori o svinjskom mesu, to iznosi visokih 98.3%.

Amerika je bila ponosna na svoje dobro organizirane poljoprivrednike, ali poljoprivreda SAD-a već duže vrijeme pati od pritiska abnormalne moći svega nekoliko ogromnih agro korporacija. Proizvodnja bademovog mlijeka jedan je od primjera borbe protiv mega korporacija.

Čak 99% hrane dolazi sa mega farmi. Zabrinjavajući podatak nedavno je objavio Sentience Institut iz SAD-a. Prema dostupnim podacima, u Americi 99,9% konzumnog pilećeg mesa dolazi iz tzv. "tvornica hrane". Kad se govori o svinjskom mesu, to iznosi visokih 98.3%.

Obiteljske farme, nekoliko puta krupnije od prosječnih europskih, bile su oslonac američke poljoprivredne ekonomije. Američki obiteljski poljoprivrednici, pioniri u svjetskim tehnologijama i znanjima, primjetno su počeli nestajati u posljednjem desetljeću. 

Razvojem agrobiznisa organiziraju se intenzivne produktivna gospodarstva koja idu u pravcu smanjenja troškova proizvodnje i povećanja dobiti. Problemi koji se vežu za takve ekonomije su manji izbor hrane, kontrolisane cijene, ogroman štetan utjecaj na ruralno stanovništvo i bioraznolikost seoskih prostora. 

Migracije ruralnog stanovništva dodatno pomažu korporacijama u širenju njihovog poslovanja na štetu lokalnog stanovništva. Poljoprivreda Amerike već duže vrijeme pati od pritiska abnormalne moći samo nekoliko velikih agrobiznis korporacija. Šaka agrobiznis organizacija kontrolira preko 95% proizvodnje, prerade i distribucije. Lanac od njive do stola pripada mnogima, a ne samo nekolicini pohlepnih, navode iz neprofitne organizacije Farm Aid.

Obiteljskim proizvođačima mlijeka gotovo je izgorijelo tlo pod nogama. Jednostavno, teoretski gledano, potrošnja mlijeka nije sustizala proizvodnju. Profitabilnost i sigurnost proizvodnje mlijeka unazad tridesetak godina, potaknula je mnoge na zanimanje tom granom.

Ipak, tehnološkim napretkom došlo je do velikih količina proizvoda koji se ne mogu potrošiti. Poznato je kako su europski poljoprivrednici prošli kroz "mljekarsku krizu". Rezultat niskih otkupnih cijena, ucjenjivanja od mljekarskih industrija i lanaca "modernih" marketa, doveo je do propasti OPG-a i doveo do razvoja centraliziranih tvornica hrane.

Za razliku od europskih, američki poljoprivrednici uvijek su bili bogatiji u broju hektara i životinja na gospodarstvima. Ne planirane, prošlogodišnje niske otkupne cijene donijele su sumrak proizvođačima mlijeka širom Amerike.

Iako se tu radi o posjedima sa 200 do 300 krava, poljoprivrednici su nemoćni pored korporacija. Velikim organizacijama jednostavnije je organizirati vlastitu proizvodnju mlijeka u tvornicama hrane, u kojima se nerijetko nalazi i po nekoliko tisuća životinja na jednom prostoru. Uskoro će preko 95% mlijeka biti proizvedeno unutar "ogromnih mega farmi", govore u Farm Aid organizaciji.

Poljoprivrednici u Americi suočavaju se zbog toga s ekonomskom krizom i uništenjem mentalnog zdravlja. Nastala situacija dovodi do crnih scenarija. Prema Debi Vajngarten, novinarki The Guardiana posljednjih godina broj samoubojstava među poljoprivrednicima, dostigao je neviđene razmjere.

Vrlo ozbiljna situacija koja se presporo rješava. Razumijeti zašto se ljudi odlučuju na krajnje korake vrlo je komplicirano. Stoga je potrebno razgovarati sa poljoprivrednicima. Shvatit će se kako je vrlo teško živjeti pod stresom, koji trenutno proživljavaju. Farmeri plačući daju izjave znajući kako je spas njihovih gazdinstava predalek.

Amerika se okrenula prema korporacijama. Ovo nije po zakonu ekonomije. Stanje u sektoru proizvodnje mlijeka posljedica je kontroliranja hrane od strane nekoliko mega organizacija, u želji povećanja profita, rekao je Din Norton, proizvođač mlijeka iz savezne države New York.

Industrije hrane

Proizvodnja hrane industrijalizira se intenzivnije nakon drugog svjetskog rata. Širenjem urbanih sredina i povećanjem broja stanovništva, potražnja za hranom u stalnom je porastu. Kako je poljoprivreda grana gospodarstva koja ima mali obrt uloženog, sve manje je pružala dostojan život seoskom stanovništvu širom razvijenog svijeta. Ekonomija kapitalizma razvila se na temelju povećanja eksploatiranja resursa i smanjenju rashoda proizvodnje. Oni bogatiji sa proizvodnim resursima gazili su siromašnije. Razvoj nastale situacije opisuje podatak da je u 2018. godini bilo 93% manje poljoprivrednika u odnosu na 1980, prikazano je u podacima Sentience Instituta.

Broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava nastavlja padati. Sa druge strane, police trgovina neprestano su pune. Koncentriranje proizvodnja hrane omogućila je korporacijama kontroliranje osnovne ljudske potrebe.

Iz istog Instituta, objavljeni su podaci kako je 99% životinjske hrane proizvedeno u mega farmama. Pod životinjskim hranom podrazumjevaju meso, jaja i mlijeko. 98.2% proizvedenih jaja na američkom tržištu dolazi iz koncentriranih proizvodnji. Sa druge strane, gotovo ništa od proizvedenog svinjskog i pilećeg mesa na tržištu nije uzgojeno na tradicionalnim imanjima, poštujući dobrobit životinja. Kada se govori o goveđem mesu, slika je nešto bolja. Na policama trgovina može se pronaći 29.6% govedine proizvedene na poljoprivrednim gospodarstvima.

Poljoprivrednici i mnoge neprofitne organizacije bore se na razne načine kako bi osvjestili potrošače o važnosti izvora hrane. Uz to mnogi poljoprivrednici ostavljaju tradicionalne djelatnosti i okreću se dohodovnijim. Primjer je proizvodnja badema.

Trendovi konzumiranja hrane pomno su promatrani od kalifornijskih proizvođača mlijeka. Promoviranje zdrave ishrane nova tržišta se otvaraju. Shvatili su to i mnogi poljoprivrednici koji ne žele napustiti "proizvodnju mlijeka". Proizvodit će i dalje mlijeko, ali ne životinjsko.

Trenutno, popularnije je bademovo. U poslednjih nekoliko godina rastao je trend sadnje badema na nekadašnjim pašnjacima i poljima kukuruza u Kaliforniji. Prema riječima predsjednika udruženja Kalifornijski bademi, potražnja će kontinuirano rasti u narednim godinama. Razlog tome je svijest potrošača o klimatskim promjenama i kvaliteti hrane.

Potražnja za bademovim mlijekom je u stalnom porastu, 7% godišnje. Sve više Amerikanaca traži proizvode od njima poznatih proizvođača. Takođe, traže mlijeko od badema jer je lokalno proizvedeno, zdravo, proizvodnja je manje štetna po okoliš i ne dovodi se u pitanje dobrobit životinja.

Proizvodnja bademovog mlijeka jedan je od primjera borbe protiv mega korporacija sa jedne i druge strane stola, tj. proizvođača i potrošača. Američka poljoprivreda pod ozbiljnim je pritiskom. U toj situaciji, mnogi koriste vlastita znanja i dostupne resurse kako bi ostali raditi na svojim imanjima, okrećući se drugim, dohodovnijim granama.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje