ZAŠTITIMO PROIZVODNJU

Apel HPK: Kupujte domaće povrće i gledajte deklaracije

Agrovijesti
Fotografija:
Kupujte domaće povrće, gledajte deklaracije i obratite se svojim susjedima poljoprivrednicima koji proizvode domaće povrće jer je to jedan od načina da zaštitimo domaću poljoprivrednu proizvodnju, poručuju iz Hrvatske poljoprivredne komore

Hrvatska poljoprivredna komora pozvala je na konferenciji za novinare, održanoj u Zagrebu u subotu 4. srpnja 2020. godine, hrvatske potrošače i otkupljivače te trgovce da pomognu domaćim proizvođačima povrća kroz kupnju njihovog povrća jer su zbog korona krize upali u nezavidnu tržišnu situaciju zbog čega im prijeti propadanje ovogodišnjeg uroda brojnih vrsta povrća.

„Zbog straha od nedostatka povrća, uslijed korona krize, proizvodnja povrća je ovog proljeća u RH povećana što je i bio cilj da se podigne samodostatnost u ovoj proizvodnji. Urod je ove godine dobar, ali ga proizvođači u trenutku kada ono dolazi na tržište, nemaju kome prodati jer im otkupljivači ruše otkupne cijene ispod proizvođačke cijene. Na žalost, izostao je turizam i turistička potrošnja kao jedan od bitnih kanala prodaje, a nastavljen je i rast uvoza i plasman jeftinog povrća i tržišnih viškova sa EU i tržišta regije kroz trgovačke lance“, poručili su čelnici HPK. 

„Kupujte domaće povrće, gledajte deklaracije, obratite se svojim susjedima poljoprivrednicima koji proizvode domaće povrće jer je to jedan od načina da zaštitimo domaću poljoprivrednu proizvodnju. HPK poziva i sve trgovačke lance da nam se obrate i da više na svoje police stavljaju  hrvatsko kvalitetno povrće, jer su tijekom proljeća svi provodili kampanje promoviranja domaće proizvodnje, ali je situacija na policama sada ipak drugačija čim se međunarodna trgovina i uvoz vratili u normalne tokove “, izjavio je na konferenciji za novinare predsjednik HPK Mladen Jakopović.  

Pozivamo i domaću prehrambenu industriju koja uvozi dosta povrće za preradu da se obrate domaćim povrtlarima kako hrvatsko povrće ne bi propalo ove godine. Apeliramo posebno na potrošače da gledaju deklaracije kako bi se informirali odakle je roba koja se prodaje na policama trgovina, dok očekujemo od države da napravi jasnu strategiju kakvu proizvodnju povrća Hrvatska želi u budućnosti, dodao je Jakopović.  

„Domaći proizvođači su očajni jer danas nemaju svoju robu kome prodati i prijeti nam situacija da urod ostane na poljima umjesto da se prodaje na trgovačkim policama i na tržnicama. Na žalost, na tržištu se i dalje pojavljuje uvozna roba niske cijene koja dovodi u pitanje opstojnost i daljnju budućnost ove proizvodnje“ izjavio je Vjekoslav Budanec, predsjednik Odbora za povrtlarstvo i krumpir HPK.

Uvoz i dalje raste

Čelnici HPK iznijeli su i alarmantne podatke o uvozu. Naime, Hrvatska je u prva tri mjeseca ove godine uvezla 56.072 tona povrća u vrijednosti od čak 46,37 milijuna eura i ostvarila minus u vanjskotrgovinskoj razmjeni povrća sa svijetom od čak 41,28 milijuna eura jer je naši izvoz bio samo oko 6.000 tona vrijednog malo više od 5 milijuna eura. 

„Uvoz povrća količinski je povećan unatoč korona krizi za 11,4 posto, dok je vrijednost bila ista kao u prva tri mjeseca prošle godine što je dokaz da su i tijekom korona krize na hrvatsko tržište stizali tržišni viškovi sa svjetskog tržišta po nižim cijenama, kazao je Jakopović.  
Prema dostupnim podacima u prva tri mjeseca smo uvezli primjerice čak 16.064 tona krumpira vrijednog više od 8 milijuna eura, količinski je uvoz krumpira bio već za 23 posto nego u prva tri mjeseca prošle godine. Uvoz rajčica došao je na 2.792 tona u vrijednosti od 4,3 milijuna eura (sedam posto više nego u prva tri mjeseca 2019.). Hrvatska je uvezla i crvenog luka, češnjaka, poriluka u količino od 9.648 tona vrijednosti 4,6 milijuna eura (6,5 posto više količinski, ali oko 20 posto manja vrijednost što potvrđuje da dolaze proizvodi niske cijene). 
Nadalje uvoz kupusa,  cvjetače, kelja bio je  3.380 tona u vrijednost od 2,9 milijuna eura (što je 20 posto manje nego prošle godine), dok je salate i cikorije uvezeno 2.694 tona za iznos od 3,23 milijuna eura. Uvoz mrkva, cikla i sličnih proizvoda povećan je čak 30 posto na 5.312 tona u vrijednost 2 milijuna eura, dok je uvoz krastavac smanjen za 22 posto na 862 tona i u vrijednost od oko milijun eura. Zanimljivo je i to da smo od siječnja do ožujka uvezli čak 5.000 tona zamrznutog povrća vrijednog gotovo četiri milijuna eura, što je rast od 16 posto, do je uvoz sušenog povrća povećan 66 posto na 2.060 tona u vrijednosti od 5,1 milijuna eura. 

Hrvatska proizvodnja povrća 

Hrvatska proizvodnja povrća u 2019. godini, nakon rekordnih proizvodnji iz 2018. godine, ponovo je pokazala svu ranjivost ovog sektora, zbog usitnjenosti posjeda i nedovoljnog investiranja u ovu proizvodnju koja sve više postaje ovisna o klimatskim promjenama. Podaci DZS pokazuju i da je smanjena proizvodnja velikog broja vrsta povrća. 

Tako je pad kod lubenica bio 7.387 tona, kupusa (bijeloga i crvenoga) za 5.536 tona, paprike za 4.891 tonu, krastavaca i kornišona za 1.506 tona, luka i češnjaka za 1.200 tona, rajčice za 661 tonu, cvjetače i brokule, za 325 tona, salate za 272 tone. Veća proizvodnja bila je kod mrkve za 1.769 tona, cikle za 1.153 tone, graha za svježe zrno za 698 tona te dinja za 474 tone. Masline su u 2019., u usporedbi s 2018. godinom, ostvarile povećanu proizvodnju i to za 4.491 tonu.

„Samodostatnost proizvodnje povrća u Republici Hrvatskoj na razini je 65 posto, a posljednjih godina proizvodnja svih kultura povrća održava se na tom postotku, što uključuje i razinu proizvodnje rajčice i krastavaca, dok smo blizu samodostatnosti u proizvodnji kupusa. Najvažnije povrtne kulture u proizvodnji su kupus 18 posto, luk i češnjak 14 posto, rajčica 13 posto, lubenice i dinje 12 posto, paprika 9 posto, a na ovih pet kultura otpada preko 65 posto ukupne komercijalne povrtlarske proizvodnje za tržište. I novi podaci pokazuju da proizvodnja povrća oscilira iz godine u godinu, ovisno o vremenskim prilika ili interesu proizvođača za proizvodnju pojedinih povrtlarskih kultura“, kazao je Budanec.

Udio povrtlarstva raste u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji, ali nedovoljno te povrće u poljoprivrednom outputu čini tek oko pet posto. Prema procjenama, proizvodnjom povrća bavi se oko 39.000 poljoprivrednih gospodarstava, a prosječna veličina iznosi 0,32 ha, što rezultira niskim prirodom po hektaru i niskom konkurentnošću. Za razliku od domaće proizvodnje koja oscilira, uvoz iz godine u godinu raste. Tako je 2019. godine uvezeno povrća u vrijednosti 163.101.542 eura, što čini rast od 24 posto u odnosu na godinu ranije, a pokrivenost uvoza izvozom je samo 20 posto. 

„Nemamo niti jednu povrtnu vrstu koja nema negativnu vanjskotrgovinsku bilancu. Raste nam uvoz krumpira, rajčica, crvenog luka i češnjaka, kupusa, karfiola i brokule, mrkve, salate, krastavaca te svog ostalog povrća.  Najveći problem u proizvodnji povrća i dalje je usitnjenost, mala prosječna veličina povrtlarskih gospodarstava i slaba ekonomska snaga gospodarstava, a ključna je i neudruženost i neorganiziranost proizvođača“, kazao je Jakopović.