FOE izvješće

Apetiti EU-a za stranom zemljom za proizvodnju svoje hrane neodrživi su i nepravedni

Agrovijesti
Polja Fotografija: Thinkstock
Europskoj uniji treba gotovo 270 milijuna hektara poljoprivrednoga zemljišta kako bi proizvodila svoju hranu, a gotovo 40 posto toga zemljišta leži izvan Europe. To je nepravedno, neodgovorno i neodrživo, stoji u izvješću Friends of the Earth (FOE).

Od palmina ulja proizvedena u Indoneziji do soje uzgojene u Kini ili govedine iz Brazila, tih 40 posto ekvivalentno je području veličine Italije i Francuske zajedno, ističe ova okolišna nevladina organizacija. Centar za međunarodna šumarska istraživanja (CIFOR) procjenjuje kako je u 2011. Europska unija kstila 40 posto svih zemljišnih akvizicija u subsaharskoj Africi.

Iako je ovo predmet koji se odnosi na hranu koju europski državljani jedu svaki dan, EU ne prati njegove razmjere s trenutnim EU zemljišnim politikama koje su fokusirane samo na domaće probleme, kaže FOE:

„Robe i usluge za europsku konzumaciju povećano se proizvode na zemljištu izvan granica EU-a, povlačeći za sobom i promjene u korištenju zemljišta i njima srodne okolišne i društvene utjecaje. Nužno je razmotriti ove stvari pri donošenju odluka. Dodatno i značajno - EU ne mjeri Europe's Land Footprint (Europski otisak zemljišta) pa tako ima ograničeno znanje o količini zemljišta koje EU koristi globalno, zajedno s okolišnim, društvenim i ekonomski utjecajima. Kao rezultat pokrenuta je zajednička akcija kako bi se smanjio rizik na globalni zemljišni sustav.“

Izvješće daje devet preporuka za donositelje politika, koje uključuju: uspostavu i praćenje smanjenja ciljanih EU otisaka zemljišta za svaku zemlju članicu; razvijanje politika za smanjenje konzumacije zemljišno-intenzivnih proizvoda; promociju smanjenja stočarstva u EU-u dok traje potpora za proteinske usjeve u EU-u, kao što su mahunarke ili soja.

Polja

Koji proizvodi?

Prema izvješću više od 70 posto EU-ova otiska zemljišta u 2010. godini koristilo se za proizvodnju životinjskih proizvoda s mesom, koji tvore najveći udio; 30 posto poljoprivrednoga zemljišta i 27 posto zemljišta pod usjevima bili su povezani s proizvodnjom govedine, janjetine, svinjetine i peradi. Mljekarstvo je koristilo 25 posto, od čega je najviše za proizvodnju sira, a oko 18 posto od 70 posto korišteno je za proizvode životinjskoga podrijetla, koji nisu za hranu. kao što je koža.  

Biljna ulja zauzimaju 14 posto otiska na zemljištu EU-a, a postotak se povećava ovisno o potražnji za biogorivima. Ustvari, EU apetit za biogorivima, koje se promiče kao održivi izvor energije, znači povećavanje krčenja šuma u zemljama kao što je Indonezija, koje se pretvaraju u plantaže palmina ulja, onemogućavajući lokalnoj zajednici pristup zemljištu i uzgoj svoje hrane, stoji u izvješću. Za tvorničke prehrambene proizvode pšenica ostavlja najveći trag od ukupno 8 posto. Voće i povrće zauzima samo 6 posto, a alkohol (uglavnom pivo i vino), kava, kakao i čaj zajedno nose 9 posto.

„Ovaj visoki i rastući odnos korištenja zemljišta izvan EU-a može se povezati s potražnjom EU-a za cjelogodišnjim zalihama sezonskih proizvoda, visokoom potrošnjom proizvoda koji se uzgajaju izvan Europe, kao što su kava i čokolada, s uvozom hrane za životinje i s rastom potražnje za biljnim uljima.“

Izvješće se samo fokusiralo na zemljište za uzgoj usjeva i travnjake korištene za hranu i neprehramene proizvode, zbog manjka podataka, pa tako nedostaju sektori kao što su šumarstvo, stambena izgradnja i infrastruktura. To znači kako je moguće da su stvarni podaci još i veći nego što su prikazani u izvješću. EU i Komisija prepoznali su ovaj problem kao pitanje s kojim se treba pozabaviti.

Cjelokupno izvješće dostupno je ovdje.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje