Tjedni komentar

ASK prijeti svinjogojstvu, a aktivisti za prava životinja samo otežavaju u borbi protiv opake bolesti

Agrovijesti
Svinja Fotografija: Pixabay
Hrvatski svinjogojci i mesna industrija zato se s pravom pitaju koliko će oni koji se pozivaju na tzv. empatiju prema divljim životinjama, u ovom slučaju divljim svinjama, imati empatije kad se radi i o svinjama iz uzgoja, posebice ako se, i kada budu morale, masovno ubijati pojavi li se i u nas virus. Tako Goran Jančo, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske kaže kako je već prije 10-ak godina Hrvatska s pojavom klasične svinjske kuge pretrpjela znatne štete.

Danska je započela s izgradnjom 70 kilometara duge ograde duž granice s Njemačkom kako bi zaustavila prelazak divljih svinja i tako spriječila širenje afričke svinjske kuge koja bi mogla ugroziti njenu vrijednu industriju svinjskog mesa. Francuska vojska osiguravat će logističku podršku lovcima zaduženim za odstrjel divljih svinja u pograničnoj zoni s Belgijom, dok Pariz pokušava spriječiti epidemiju. U Hrvatskoj, zemlji koja sve više prednjači po brojnim apsurdima, ova prijetnja u pojedinim medijima i među udrugama koje se navodno bore za zaštitu životnija svela se na teški aktivizam i napad na državu koja na sve dostupne načine od ASK pokušava zaštiti domaću proizvodnju svinja. I to tako da je dozvolila i propisala odstrjel dijela populacije divljih svinja koji su glavni prijenosnici ove bolesti.

Afrička svinjska kuga najveća je prijetnja svinjogojstvu Hrvatske te populaciji divljih svinja i okolišu, a veliki je problem u cijeloj EU zbog činjenice da se bolest nezaustavljivo širi Europom. Tijekom 2018. prijavljeno je 5.403 slučajeva ASK kod divljih svinja te već 600 novih slučajeva u divljih svinja u ovoj godini. I kod nas više nije pitanje hoće li se, nego kada će se, ova bolest pojaviti. A posljedice bi mogle biti pogubne za ionako slabu domaću proizvodnju svinja. Zbog toga je odgovornost medija, ali i udruga za zaštitu životinja velika te bi malo racionalnije trebali gledati na ovaj problem i pokušati shvatiti da ljudi koji rade u Ministarstvu poljoprivrede, Veterinarskim institutima i fakultetima ipak bolje od njih znaju što je važno i bitno napraviti u ovom trenutku.

Afrička svinjska kuga (ASK) je vrlo zarazna bolest domaćih i divljih svinja, a smrtnost može doseći i 100%. Bolest nije opasna za ljude i druge životinje, nego isključivo za svinje, domaće i divlje. Bolest se iskorjenjuje u uzgojima domaćih svinja usmrćivanjem svinja na zaraženom gospodarstvu, a u zonama (u krugu od 3 i 10 km) uspostavljaju se vrlo rigorozne mjere poput zabrane prometa u najkraćem trajanju od 45 dana. Divlje svinje su glavni izvor zaraze za domaće svinje, a virus je izrazito otporan na vanjske uvjete i ostaje dugotrajno prisutan u okolišu na zaraženom području. U slučaju pojave ASK u domaćih svinja, sve svinje se usmrćuju bez iznimke.

Hrvatska bi mogla ostati bez svinjogojstva

Svinje

Hrvatski svinjogojci i mesna industrija zato se s pravom pitaju koliko će oni koji se pozivaju na tzv. empatiju prema divljim životinjama, u ovom slučaju divljim svinjama, imati empatije kad se radi i o svinjama iz uzgoja, posebice ako se, i kada budu morale, masovno ubijati pojavi li se i u nas virus. Tako Goran Jančo, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske kaže kako je već prije 10-ak godina Hrvatska s pojavom klasične svinjske kuge pretrpjela znatne štete.

S afričkom kugom, koja je puno opakija, moglo bi nam se dogoditi da moramo eutanazirati i potpuno ostati bez matičnog stada, svih 105 tisuća krmača i deset puta više tovljenika. I nove farme koje smo podizali sredstvima EU i kreditno se zaduživali propale bi. Bio bi nam zabranjen izvoz živih svinja, mesa i mesnih prerađevina, a u kolapsu bi, osim svinjogojaca, bila i cijela mesna industrija i hrvatsko gospodarstvo, tako da smatramo kako je ministarstvo spriječio puno veću štetu odlukom da se krene u odstrjel divljih svinja, nego da zbog tzv. zaštite prava životinja imamo kolaps domaće proizvodnje svinja i svinjskog mesa. A valja podsjetiti da smo već i sada zemlja koja uvozi ogromne količine svinjskog mesa i jedna smo od najvećih uvoznika u EU.

Prema Europskom sustavu za prijavu bolesti životinja (ADNS) u EU, uključujući Ukrajinu, u 2018. godini bilo je 1.449 izbijanja ASK u domaćih svinja, dok je u 2017. godini bilo prijavljeno samo 265 izbijanja. Od kada traje epidemija, od 2014. godine, zahvaćeno je više od 500. 000 domaćih svinja, dok je ukupan broj i veći zbog preventivnog usmrćivanja domaćih svinja u zaraženoj zoni. Primjerice, u Rumunjskoj je zbog pojave ASK usmrćeno više od 361.000 svinja, a u Belgiji 5.222 svinja na 22 gospodarstva u zaraženom području gdje je ASK potvrđena samo u divljih svinja. U većini zaraženih država članica bolest je prisutna u populaciji domaćih i divljih svinja (Bugarska, Italija, Litva, Latvija, Poljska, Rumunjska, Estonija) dok je u Belgiji, Češkoj i Mađarskoj potvrđena samo u populaciji divljih svinja i nije se proširila na domaće svinje.

Samo u Rumunjskoj prijavljeno je 1163 izbijanja u 2018. te u 2019. godini 44 nova izbijanja u populaciji domaćih svinja. Sve lošija situacija je i u Rusiji, kao i Kini, koja je veliki uvoznik svinjskog mesa. Prema podacima Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE) od početka epidemije u EU, Rusiji, Ukrajini, Kini i u nekoliko država Afrike, ukupno je zahvaćeno preko 2 mil. svinja, od čega je oko 500 000 uginulo, dok je 1,5 milijuna svinja usmrćeno na zaraženim farmama. U ovaj broj nisu uključene domaće svinje koje su usmrćene zdrave u sklopu preventivnih mjera.

Zato svi priznati stručnjaci i analitičari navode da nije pitanje hoće li se ASK u nekom trenutku pojaviti i u RH, nego kada će se to dogoditi. Jedina učinkovita mjera zaštite je visoka razina biosigurnosti na farmama i lovištima, zbog čega je ministarstvo posjednike svinja i lovce informiralo o svim rizicima i pozvalo na savjesno pridržavanje svih preporuka i mjera. Iz tih razloga Ministarstvo poljoprivrede je donijelo Naredbu o mjerama za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja unosa virusa kako bi cijeli sektor svinjogojstva u Hrvatskoj (proizvodnja, prerada, prodaja svježeg svinjskog mesa) sačuvali od pojave ove zarazne bolesti. Naredbom o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači propisano je smanjenje brojnog stanja divlje svinje u lovištima na području cijele Hrvatske na 50% matičnog fonda.

Važno je ponoviti i upozoriti kako na području gdje se pojavi ASK izumiranje divljih (i domaćih) svinja je gotovo 100%, pa se ovom naredbom želi spriječiti takav katastrofalni događaj, umanjiti rizik i omogućiti opstanak divljih svinja u Hrvatskoj. Zato bi više trebalo slušati struku nego aktiviste koji kroz tzv. borbu za prava životinja vrlo često opravdavaju postojanje svojih udruga. I samo štete državi.

Miroslav Kuskunović

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje