Potpore

Bez ratarstva nema mljekarstva

Agrovijesti
Obrt Sokol Fotografija: Boris Kliček
Prije dvadesetak godina u Jurketinecu je bilo 69 kooperanata proizvođača mlijeka, a danas ih je tek četvero. „Kad bi država imala bogatog seljaka i država bi bila bogata“ objašnjava nam svoju filozofiju naš sugovornik. „Mladi bi više ostajali na farmama da je otkupna cijena mlijeka viša. Ovako se kod nas stočarstvo gasi, a dobiti nemamo nikakve, vrtimo se oko nule. Da nema ratarstva, teško da bih mogao opstati“ priča Kliček.

Potporu za kupovine steonih junica od Ministarstva poljoprivrede dobit će 667 korisnika od njih 1.158 koji su se prijavili na Javni poziv Ministarstva poljoprivrede. Jedan od sretnih dobitnika iznosa od maksimalnih 30.000 kuna je i Boris Kliček sa svojim Obrtom Sokol iz Jurketineca pokraj Varaždina. Njegovi roditelji bave se stočarstvom još od 1997. godine, dok je on sam svoj obrt pokrenuo prije šest godina, a uz stočarstvo, bavi se i ratarstvom. Kako priča Kliček, niska otkupna cijena mlijeka nije dovoljna da se pokriju troškovi proizvodnje mlijeka. A cijena mlijeka se u prosjeku na godišnjoj razini kreće oko 2,70 kn po litri ekstra klase mlijeka. „Kad sam kretao s proizvodnjom mlijeka, otkupna cijena mlijeka iznosila je 4 kune, a u dućanu je mlijeko koštalo 5 kuna“ kaže Kliček. Danas je otkupna cijena ispod 3 kune, a u dućanu ćete platiti duplo više pa se cijena litre svježeg mlijeka penje i do vrtoglavih sedam kuna.

Boris Kliček po struci je veterinarski tehničar, a u stočarstvu je od malena te se stočarstvom želi baviti i dalje. No, to nije slučaj s većinom njegovih susjeda. Polja se ne obrađuju, farme su prazne, a mehanizacija stoji. Ljudi bježe najviše u Njemačku, pogotovo mladi, priča nam Kliček. Prije dvadesetak godina u Jurketinecu je bilo 69 kooperanata proizvođača mlijeka, a danas ih je tek četvero. „Kad bi država imala bogatog seljaka i država bi bila bogata“ objašnjava svoju filozofiju naš sugovornik i nastavlja: „Mladi bi više ostajali na farmama da je otkupna cijena mlijeka viša. Ovako se kod nas stočarstvo gasi, a dobiti nemamo nikakve, vrtimo se oko nule. Da nema ratarstva, teško da bih mogao opstati“ priča Kliček. 

Na svojoj farmi ima 32 junice s pomladkom, dok njegovi roditelji drže njih 52, uključujući i pomladak. 2011. godine modernizirali su farmu te je cijeli proces automatiziran – odjednom se može musti 8 krava, a samo prošle godine proizveli su 235.000 litara mlijeka. Većinu svog mlijeka daju u otkup Dukatu, a cijena ovisi o masnoćama i bjelančevinama u mlijeku, kaže Kliček i dodaje: „Sad za vrijeme ovih žega i vrućina krave daju manje mlijeka s manje masnoća, dok sam na primjer prošle godine u studenom uspio dobiti punih 3 kune za litru mlijeka“.

Prošle godine, obrt Sokol vlastitim je sredstvima kupio 9 junica, pretprošle 10, a ove je godine dobio poticaje od Ministarstva poljoprivrede. Uvjet za dobivanje poticaja bila je nabava najmanje 3 junice, a Kliček ih planira kupiti pet i to u inozemstvu, jer kako kaže, u Hrvatskoj ih nema: „Ako se bude našlo 15 junica za kupiti u cijeloj Hrvatskoj... nema ih. Gasi se mliječni sektor, a onda nema ni junica ni bikova“. Cijena junice kreće se oko 1800 eura bez PDV-a s prijevozom pa poticaji pokrivaju otprilike kupovinu dviju junica. „Vidjet ćemo kakva će biti točna cijena. Mi smo prisiljeni sada kupiti po bilo kojoj cijeni, jer smo dobili sredstva“, kaže Kliček.

Obrt Sokol

Na 114 hektara, Boris Kliček sadi najviše kukuruz, zatim pšenicu i soju, a urod koji ne ostavlja za silažu plasira u inozemstvo, jer su vani otkupne cijene više nego kod nas u Hrvatskoj. „Svake godine cijena sve više varira, okrenuli smo se prema Sloveniji, tamo je bolje plaćeno. Kod nas je cijena niska, radi se samo s lipama“ karikira Kliček, „Mi ne bi prodavali žitarice da nam se isplati proizvoditi smjesa za hranidbu“. Primjera radi, prošle je godine za tonu mokrog kukuruza u Sloveniji dobio 135 eura, a kod nas je cijena iznosila 105 eura. Kliček tako većinu svoje sirovine šalje u inozemstvo, a zatim od iste tvrtke kupuje stočnu hranu za svoje krave, koja je, kako kaže, daleko kvalitetnija nego kod nas. Naravno, dodajemo, kad je kvalitetna sirovina. Sve što ulaže ide u mehanizaciju za ratarstvo, kaže Kliček. Dvije godine je čekao i dočekao potporu iz mjere 4.1.2. Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva te je kupio novi traktor, teleskopski utovarivač i cisternu s deponatorima te sada sav gnoj koji proizvedu njegove krave može vratiti natrag u svoju zemlju. 

Pitali smo kakva je otkupna cijena mlijeka u Sloveniji. „Tamo je cijena čak za nekih 2 centa niža nego u Hrvatskoj, ali u Sloveniji imaju puno bolje razrađen sustav potpora. Tamo rijetko koje malo gospodarstvo ima više od 20 krava i 10 hektara zemlje i žive bez grča“ priča Kliček i smije se: „Kad svojim kolegama tamo kažem da ja obrađujem 114 hektara, govore mi da sam bogat, pitaju gdje mi je vila“.

„U hrvatskoj poljoprivredi sve se više radi s lipama, a ne s kunama. Uz nisku otkupnu cijenu mlijeka, a o žitaricama da ne pričamo, tu su i visoke cijene plavog dizela u ljetnim mjesecima. Sada je cijena oko 6 kuna po litri, po zimi je upola manja. Meni zimi ne treba gorivo“ objašnjava Kliček. Uz sve navedeno najviše ga muči nedostatak zemlje: „Imam nešto vlastite zemlje, nešto u zakupu od susjeda, jer se sve više njih prestaju baviti poljoprivredom, a državne zemlje nemam. Natječaj nije objavljen već 7, 8 godina, priča se da se planiraju za kraj godine, probat ćemo se prijaviti“. Unatoč tome što je situacija teška, Kliček namjerava ostati u Hrvatskoj, a ako se loša situacija s otkupom mlijeka nastavi, razmišlja čak o pokretanju sirane. „Ali uvijek postoji ona granica, kad dođe žuta minuta i sve se može promijeniti“ zaključak je našeg sugovornika.

Dodajmo još da je Ministarstvo poljoprivrede u sklopu Programa potpore proizvođačima radi obnove narušenog proizvodnog potencijala u sektoru govedarstva kreiralo dvije mjere, „Potporu za kupovinu steonih junica kombiniranih i/ili mliječnih pasmina goveda“ i „Potporu za gubitak prihoda u uzgoju rasplodnih junica“. U sklopu potpore za kupovinu junice ove će godine biti dodijeljeno ukupno 20 milijuna kuna. Program se provodi u trogodišnjem razdoblju – od 2018. - 2020., a u kojem periodu će Ministarstvo ukupno dodijeliti 195 milijuna kuna.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje