Hrana

BIH tržište preplavljeno lošom, nekvalitetnom i opasnom hranom

Agrovijesti
Smrznuta hrana Fotografija: Thinkstock
Udruge za zaštitu potrošača u BiH upozoravaju kako je tržište preplavaljeno nekvalitetnom hranom. Proizvodi koji najčešće ne zadovolje potrebne uvjete ispravnosti  u prošloj godini bili su voda za piće i sladoledi, a navedeni proizvodi nisu odgovarali propisanim mikrobiološkim kriterijima. Na tržište BiH u deset mjeseci prošle godine uvezena je više od 21.000 tona mesa za preradu i gotovih klaoničkih proizvoda, koji se svrstavaju u treću klasu.

Kvaliteta proizvoda od mesa, mlijeka i mliječnih prerađevina, voća i povrća kao i konditorskih proizvoda koji se svakodnevno konzumiraju u susjednoj BiH kreću se od veoma niske do nikakve, a ove namirnice često su bez pravilne dokumentacije o podrijetlu ili imaju neispravnu deklaraciju, upozoravaju u Udruženju potrošača susjedne biH.

"Meso koje jedemo često dolazi iz zemalja Južne Amerike, gdje životinja od rođenja do klanja i stola prođu put 'špricanja' antibioticima i zamrzavanja po više puta. Voće i povrće, i pored plodne zemlje, uvozimo u velikim količinama pa tako dobijemo jabuke savršenog oblika, ali pune pesticida, ili limun i narandžu kod kojih je kora premazana smolama radi očuvanja svježine, a koja je kancerogena", činjenice su na koje se svakodnevno žale potrošači, a upozoravaju u udruženjima.

"Hrana u našim trgovinama je loše kvalitete pogotovo kada se radi o mesu i suhomesnatim proizvodima. Nikakve podatke o mesu ne možemo dobiti: Kada je ta životinja zaklana, odakle je došla, koliko je puta meso zamrzavano, ništa od toga ne znamo, a jedemo", istakao je Dragutin Bošković, predsjednik Udruženja za zaštitu interesa potrošača RS, a prenose Nezavisne novine.

Dušan Srdić, predsjednik Udruženja potrošača "Reakcija", apelirao je na kupce da se zbog nekvalitetne hrane okrenu domaćim proizvodima. "Generalno gledano, hrana koju uvozimo je užasne kvalitete. Pritom mi i ne znamo koliko loše jer deklaracija nema ili su netočne", poručio je Srdić.

Na razini države, za kontrolu hrane su u ovisnosti od proizvoda zaduženi veterinarska inspekcija, poljoprivredna inspekcija, sanitarna inspekcija, a pri uvozu granična veterinarska inspekcija i fitosanitarna inspekcija.

"Prema podacima koje su Agenciji dostavili laboratoriji, u 2015. je napravljeno 3.655 fizičko-kemijskih analiza na sastav i organoleptička svojstva hrane, pri čemu je utvrđeno da 56 uzoraka nije bilo u skladu sa važećim propisima", rekao je Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH.

Meso

Uvezeno 21.000 tona mesa treće kategorije

Pojasnio je da su proizvodi koji najčešće ne zadovolje potrebne uvjete ispravnosti  u prošloj godini bili voda za piće i sladoledi, a navedeni proizvodi nisu odgovarali propisanim mikrobiološkim kriterijima. Na domaće tržište za deset mjeseci prošle godine uvezeno je više od 21.000 tone mesa za preradu i gotovih klaoničkih proizvoda, koji se svrstavaju u treću klasu. Da bi bilo jasnije kada kažemo meso treće kategorije, radi se o otpadu i otkoštenim dijelovima koji su u EU zabranjeni i u ishrani ljubimaca. U RS je tijekom prošle godine od svih uvezenih proizvoda pregledana 52.201 pošiljka hrane, od kojih je za laboratorijsku provjeru kvalitete uzeto nešto manje od 10 posto, to jest 4.373 službena uzorka.

"Nakon izvršenih analiza, za 60 pošiljki je zabranjen promet i naređeno uništavanje iz razloga mikrobiološke i kemijske neispravnosti i nepotpunog deklariranja" , rekla je Dušanka Makivić, glasnogovornica Republičke uprave za inspekcijske poslove.

Nepravilnosti su utvrđene kod pošiljki mesnih prerađevina zbog sadržaja aditiva, konditorskih proizvoda zbog izmijenjenih organoleptičkih svojstava, sokova zbog manjeg udjela voća od deklariranog i prerađevina od povrća.

Iz institucija koje se bave zaštitom potrošača BiH kažu kako je sigurnost hrane i proizvoda, kao i zaštita zdravlja ljudi  i dalje prioritet koji zahtijeva aktivnosti velikog broja dionika na tržištu, kao i da svakodnevno dobijaju pritužbe građana. Još jedan od problema predstavljaju uvjeti u kojima rade laboratoriji koje vrše kontrolu proizvoda, kojih u BiH trenutno funkcionira 53. Kao dokaz tome u prilog ide i istraživanje novinara kojim su došli do saznanja da više od polovice laboratorija nema osnovne uvjete za obavljanje tako odgovornih zadataka.

Prava potrošača su temeljna ljudska prava 

Prostorije u kojima rade ne odgovaraju popisima, uzorci hrane se ne skladište adekvatno, epruvete u kojima se vrše testovi se peru u sudoperima koje koriste radnici za osobne potrebe. Poziv potrošačima da se jače čuju na Međunarodni dan potrošača Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kazao je da je BiH još 2006. godine ozakonila određena prava potrošača.

"Prava potrošača u EU su temeljna, osnovna prava,  u vrhu prioriteta, i BiH ima namjeru držati se  načela europske politike i zaštite potrošača i u tom smislu ustanovila je različita tijela, uključujući i Savjet, odnosno Vijeće potrošača BiH, u kojem su predstavnici vladinog i nevladinog sektora", rekao je Šarović i pozvao potrošače da budu snažniji, da se jače čuju i da se više bore za svoja prava. "U 2016. je pred nama izmjena zakonodavstva, to jest usklađivanje sa europskim", rekao je Šarović.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje