Hrvatski drvni klaster u Bruxellesu organizirao konferenciju o bio-baziranim industrijama

Bioekonomija je postala dio EU politike, a godišnje ima promet od preko 2,1 bilijuna eura

Agrovijesti
Konferencija drvnog klaster z Bruxellesu Fotografija: Agrobiz Pogledajte galeriju
Zaključak konferencije je kako unatoč činjenici da prosječnom Europljaninu još uvijek nije jasno što je to bioekonomija kao i koje su to poveznice bio-baziranih industrija (poljoprivreda, prehrambeno-perarađivački sektor, drvna industrija, proizvodnja bioenergije i dr), a ona postaje sve bitnija i važnija poveznica u kružnoj ekonomiji, dok je od nedavno postala i dio službene europske politike.

Hrvatski drvni klaster organizirao je veliku konferenciju o jačanju konkurentnosti bio-baziranih industrija, koji je u sjedištu europske administracije, osim predstavnika agro-prehrambenog sektora i šumarskog i drvno-prerađivačkog sektora s područja JIE, okupio sudionike iz Danske, Latvije, Švedske, Finske, Mađarske, Italije i Belgije, te europske strukovne i lobističke organizacije, vodeće stručnjake iz EU institucija, kao i hrvatske zastupnike u EU parlamentu.

Zaključak konferencije je kako unatoč činjenici da prosječnom Europljaninu još uvijek nije jasno što je to bioekonomija kao i koje su to poveznice bio-baziranih industrija (poljoprivreda, prehrambeno-perarađivački sektor, drvna industrija, proizvodnja bioenergije i dr), a ona postaje sve bitnija i važnija poveznica u kružnoj ekonomiji, dok je od nedavno postala i dio službene europske politike.

Nedavno istraživanje pokazalo je, primjerice, kako europska bioekonomiji ima impresivne rezultate koji pokazuju da su primjerice u 2013. godini imale promet od 2,1 bilijuna eura, od čega otprilike polovica dolazi iz sektora hrane i pića, a ove industrije zapošljavaju više od 22 milijuna ljudi u Europi.

„Samo su takozvane bio-industrije doprinijele s više od 600 milijardi eura, a one uključuju proizvodnju biokemikalija i plastike, lijekove, papirne proizvode, na šumi bazirane industrije, kao i tekstilni sektor, biogoriva i sve brže rastuću bioenergiju. Ukupna zaposlenost je ogromna i najveća je u primarnoj proizvodnji biomase i njenih derivata iz sektora poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (58 posto), kazao je Marijan Kavran direktor Hrvatskog drvnog klaster na otvorenju konferencije.

No, kako je naglašeno na konferenciji nisu svi u Europi dali isti doprinos rezultatima zelenog sektora, jer analize pokazuju da postoje različite situacije i pokazatelji u državama članicama. Tako primjerice zemlje jugoistoka  Europa, među kojima i Hrvatska su snažne u primarnoj proizvodnji i osiguravaju visoku zaposlenost premda im je promet, odnosno prihod dosta slabiji u odnosu na zemlje zapadne i sjeverne Europe, koje s druge strane stvaraju puno veći prihod, ali imaju manju zaposlenost.  Njemačka, Italija i Francuska su glavne zemlje koje povlače bioekonomiju u EU, istaknuto je na konferenciji, a bio-bazirane industrije su već sada važan dio europskog gospodarstva i središnji element u tranziciji prema održivoj i kružnoj ekonomiji u Europi koji se temelji na obnovljivim sirovinama kao ključnim aktivatorima, zaključeno je na konferenciji.

Zastupnici u Europskom parlamentu u čijem je užem interesu upravo sektor poljoprivrede i prehrambene industrije, odnosno bio-bazirani sektor, Marijana Petir, Ivana Maletić i Davor Škrlec govorili su o funkcioniranju EU administracije i kružnoj ekonomiji te svim direktivama i politikama oko kojih zemlje i različite političke opcije imaju različite stavove, ali nastoje dati „vjetar u leđa“ razvoju bio-baziranih industrija, posebice jer su one važne za ruralna područja i zadržavanje mladih ljudi na njima. U drugom dijelu programa konferencije u Europskom parlamentu domaćin je bila zastupnica Marijana Petir, koja je predstavnicima poljoprivredno-prehrambenog sektora, te drvne industrije osigurala eminentne stručnjake iz europskih ministarstava te kolege zastupnike iz Njemačke (Norbert Lins) i Finske (Hannu Takkula). Petir je proteklih godina pokrenula niz aktivnosti za bolje pozicioniranje poljoprivrednog sektora na nacionalnoj i europskoj razini. Sudionici konferencije prisustvovali su i na promociji hrvatskih poljoprivrednih proizvoda 10-tak OPG-a te promociji 15. Mediteranskog sajma koji se održava u ožujku 2018. u Dubrovniku.  

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje