Što se krije iza najave izvoza mlijeka u Kinu

Bobetić: U Kinu možemo izvoziti tvrde sireve i fermentirane proizvode i tako kompenzirati ogroman uvoz

Agrovijesti
12. Dani sira Fotografija: LAG Lika
Direktor Croatiastočara Branko Bobetić pozdravlja ovaj ugovor i smatra da je to prilika za izvoz naših sireva i fermentiranih proizvoda. Na ovaj način bi mogli kompenzirati ogroman uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, a ovaj izvoz mogle bi povući naše najveće industrije mlijeka poput Dukata i Vindije, kaže.

Za hrvatsko mlijeko i mliječne proizvode otvaraju se vrata ogromnog kineskog tržišta. Rezultat je to pregovora hrvatskog Ministarstva poljoprivrede i Glavne carinske uprave Narodne Republike Kine, koji su završeni usuglašavanjem zajedničkog Protokola o veterinarskim i javnozdravstvenim zahtjevima za mliječne proizvode namijenjene izvozu iz Hrvatske u Kinu, koji je potpisan danas u Vladi RH. Tako će se otvoriti mogućnost da hrvatsko mlijeko i mliječni proizvodi, nakon usuglašavanja veterinarskog certifikata, imaju pristup kineskom tržištu bez ikakvih prepreka.

Direktor Croatiastočara Branko Bobetić pozdravlja ovaj ugovor i smatra da je to prilika za izvoz naših sireva i fermentiranih proizvoda. Na ovaj način bi mogli kompenzirati ogroman uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, a ovaj izvoz mogle bi povući naše najveće industrije mlijeka poput Dukata i Vindije, kaže Bobetić.

Okrugli stol - Branko Bobetić, direktor Croatiastočara

Dovoljno je reći kako Kina samo s tržišta EU uvozi oko 180.000 tona konzumnog mlijeka, a kako je poznato na je na tržištu EU na rasplaganju čak šest milijardi litara konzumnog mlijeka, moguće je, ako se naše industrije snađu na velikom tržištu Kine, uvoziti mlijeko i kroz preradu izvoziti proizvode dodane vrijednosti. Na ovaj način bi možda naše mljekare mogle ostvariti bolji prihod i dobiti, pa stimulirati veću proizvodnju mlijeka, dodaje Bobetić. 

Kaže kako inače pregovori s Kinezima traju dugo, a za primjeri navodi Italiju koja je više od 10 godina pregovarala oko izvoza mesnih prerađevina na kinesko tržište. Talijani imaju inače ogroman izvoz sireva iako nisu samodstatni u proizvodnji mlijeka. Velika šansa je i za izvoz ovčji i kozijih sireva koji na kineskom tržištu postižu ogromnu cijenu i jako su traženi jer im tržište raste ogromnom brzinom.

Inače prema podacima Croatiastočara proizvodnja svih grupa mliječnih proizvoda u prošloj godini bila je manja za 3% i to zbog pada proizvodnje  konzumnih mlijeka i maslaca, a proizvodnja sireva, vrhnja ostala je na razini 2017. godine dok je proizvodnja fermentiranih proizvoda povećana za 4%. Uvoz svih grupa mliječnih proizvoda osim konzumnog mlijeka bilježi rast dok u izvozu sve grupe mliječnih proizvoda bilježe porast količine ukupno za 23%.

 U prošloj godini uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda izraženo ekvivalentom mlijeka iznosio je cca 550.000 tona dok je izvoz iznosio 134.000 tona. Uvoz mlijeka u mliječnim proizvodima nadilazi domaći otkup za 21%, kaže Bobetić.

2. SirCro

U 2018. u odnosu 2012. godinu proizvodnja konzumnog mlijeka bila je manja za 33% dok ostale grupe proizvode bilježe pozitivne indekse  posebice grupe; vrhnja, fermenata i sireva.

Prošle godine u odnosu na 2012. najveći je porast indeksa uvoza sireva za 153%, maslaca za 80% te fermenata za 58%.  
Gledajući potrošnju mliječnih proizvoda u 2018. godini u odnosu na 2012. vidljiv je također pad potrošnje konzumnog mlijeka za gotovo 30% dok ostale grupe mliječnih proizvoda bilježe porast potrošnje i to: kod vrhnja za 16% kod fermenata za 19%, maslaca za 50% i sireva za 34%. Udio uvoznih sireva u ukupnoj potrošnji u prošloj godini iznosio je 56%.

Ukupna industrijska potrošnja mlijeka u mliječnim proizvodima u prošloj godini iznosila je cca 869.000 tona što je oko 209 kg p/c. a u odnosu na prosječnu EU potrošnju p/c u Hrvatskoj je potrošnja manja za 12%.

Ukupna vrijednost uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda u prošloj godini bila je oko 229 milijuna eura dok je vrijednost izvoza bila oko 69 milijuna eura pa je pokrivenost uvoza izvozom bila svega 30%.

Samodostatnost u sektoru mlijeka svih članica EU u prošloj godini iznosila je 114% a prema grupama zemalja samodostatnost zemalja Središnje Europe iznosila je 125% kod zemalja Istočne Europe gdje je Hrvatske 111%, zemlje Sjevera Europe i Baltičke zemlje imaju samodostatnost od 136% dok kod zemalja Juga Europe samodostatnost je iznosila 76%.

Hrvatska iz godine u godinu bilježi pad samodostatnosti, pa je u prošloj godini iznosila svega 52% i po ovom pokazatelju na predzadnjem je mjestu, ispred Grčke koja nema uvjete za proizvodnju mlijeka, kaže Bobetić.

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje