I Zagreb se uključio

Bolji gradovi - bolji život: novi dizajni za bolju prehranu

Agrovijesti
Milanski sporazum o politici urbane hrane, prvi međunarodni protokol za razvoj održivog prehrambenog sustava. Fotografija: Food Policy Milano FB
Gradovi moraju poboljšati svoju prehrambenu kulturu i sustav u cilju prilagodbe suvremenim potrebama planete, rekao je Giuliano Pisapia, gradonačelnik Milana

Prema podacima UN-a iz 2014. godine, više od polovine svjetske populacije (54 posto) živi u urbanim područjima, a očekuje se da će taj postotak doseći 66 posto do 2050. godine, do kada će se više od 6 milijardi ljudi preseliti u gradove. Gradovi imaju veliku ulogu s obzirom da se suočavaju sa brojnim promjenama kao što su efekti klime, sigurnost hrane i siromaštvo.

Sastanak EU ministara koji se održao 31. svibnja odobrio je Amsterdamski sporazum koji ima za cilj poboljšanje uvjeta života u gradovima u svim zemljama članicama. Pisapia i njegovi kolege iz više od 100 gradova diljem svijeta potpisali su Milanski sporazum o politici urbane hrane, prvi međunarodni protokol za razvoj održivog prehrambenog sustava.

Gradovi ključni

Prošle su godine Ujedinjeni narodi usvojili agendu kojom su postavili 17 ciljeva za održivi razvoj za borbu protiv suvremenih globalnih izazova do 2030. godine. Jedanaesti cilj je o gradovima i stvaranju njihove uključivosti, sigurnosti, otpornosti i održivosti. Gradonačelnici su se obvezali suočiti sa gospodarenjem otpadom, pravima na zdravu prehranu, sigurnošću hrane za sve i distribucijom hrane kroz logistički sustav koji ima nizak utjecaj na okoliš. Prema inicijativi, gradske vlasti moraju stvoriti mrežu gradova koji su obvezani razvoju održivih i otpornih sustava prehrane kroz razmjenu najboljih praksi i prijenos znanja.

Strategije za urbanu hranu

Milanski gradonačelnik rekao je za EurActiv da je hrana u središtu najvećih problema, ali u isto vrijeme i vitalni dio njihovih rješenja. „Zato je 120 gradova iz cijelog svijeta potpisalo ovaj sporazum kako bi zajedničkim snagama izgradili održiviji sustav urbane hrane“, naglasio je dodajući kako će poboljšavanje urbanih prostora prehrambenim sustavima i kulturom prehrane biti ključno u sljedećim desetljećima. „Stoga je važno da strategije za urbanu hranu postanu prioritetna tema ne samo u Europskoj uniji, već i na globalnoj razini. U listopadu će u Quitou biti usvojena Nova urbana agenda. Nećemo izgubiti priliku promijeniti budućnost naših gradova počevši od hrane“, rekao je Pisapia.

Milanski sporazum o politici urbane hrane, prvi međunarodni protokol za razvoj održivog prehrambenog sustava.

Europska urbana agenda službeno je započela 30. svibnja kako bi se stvorili novi načini suradnje između EU gradova na brojnim pitanjima, kao što su urbano siromaštvo, cirkularna ekonomija, klimatske prilagodbe te održivo korištenje zemljišta“, dodao je gradonačelnik. „Konkretni i mjerljivi efekti koji se odnose na strategije prehrane su siromaštvo, pristup kvaliteti, hranjivi, sezonski i lokalni proizvodi te kulturno poštovana hrana, zdravlje i prehrana, principi cirkularne ekonomije, klimatske promjene i prilagodbe te ruralni preporod“, istakao je.

Najbolji primjeri

Brojni gradovi već su započeli s provedbom strategije. New York je usvojio pravila za povećanje porcija voća i povrća u školama kako bi se borio protiv pretilosti i promovirao zdravu prehranu te ojačao kupovinu od lokalnih proizvođača. Pariz se fokusirao na urbanu poljoprivredu s ambicioznim ciljem razvitka 13,5 ha na krovovima i zidovima do 2020. Ovaj je cilj dio šireg program „ozelenjavanja“ Pariza s ciljem stvaranja 100 ha zelenih krovova i zidova. S druge strane, Milano je istaknuo otpad od hrane. Milano Ristazione je javna tvrtka koja je 99 posto u lokalnom vlasništvu. Od njezinog osnutka 2001. godine Ristorazione priprema i distribuira 80.000 obroka dnevno (više od 17 milijuna godišnje) za jaslice, vrtiće, osnovne i srednje škole, staračke domove i centre za njegu invalida. Pokrenuli su i obrazovne programe kao što je inicijativa „Ion on spreco“ (Ne stvaramo otpad) koja potiče učenike da odnesu otpad od ručka kući dajući im posebnu vrećicu za to. Milano Ristorazione radi i radionice o svijesti potrošača za djecu i odrasle u svojim kolektivnim kuhinjama.

Među 120 gradova potpisnika sporazuma nalazi se i Zagreb. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje