Bacanje hrane

Borzan: EU ima obvezu smanjiti rasipanje hrane - godišnje se baci 88 milijuna tona hrane

Agrovijesti
Doniranje hrane Fotografija: Thinkstock
Politička je i moralna obveza Europske unije smanjiti ogromnu količinu od 88 milijuna tona hrane koja se godišnje baci u jednoj od najbogatijih zajednica na svijetu, izjavila je u ponedjeljak Biljana Borzan, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu iz redova socijaldemokrata.

 Borzan je EP-u predstavila svoje izvješće "Učinkovitost resursa: smanjenje rasipanja hrane i poboljšanje sigurnosti hrane" koje će, ako bude usvojeno, biti upućeno Europskoj komisiji.

"Europska unija, kao jedna od najnaprednijih i najbogatijih zajednica na svijetu, ima moralnu i političku obavezu smanjiti ogromne količine hrane koja se baci svake godine", kazala je Borzan prvog dana plenarnog zasjedanja EP-a, istaknuvši da dokle god u našim gradovima djeluju pučke kuhinje i socijalne samoposluge i jedan kilogram bačenog povrća je previše.

"Čak 55 milijuna Europljana si ne može priuštiti kvalitetan obrok barem svaki drugi dan, a godišnje se baci 88 milijuna tona hrane. Situacija u kojoj se 20 posto hrane proizvedene u Europskoj uniji baci ili ne iskoristi je nemoralna i neodrživa", istaknula je Borzan u svom izvješću.Po njezinim riječima, dokle god naši sugrađani kopaju po kontejnerima jer su gladni i dok god djeca umiru od gladi u Jemenu i Somaliji i jedna propala vreća brašna i bačena štruca kruha je previše.

Borzan je podsjetila da je cilj izvješća EP-a predložiti Europskoj komisiji i državama članicama političke i praktične mjere kojima bi se smanjilo bacanje hrane duž cijelog proizvodno-prodajno-potrošačkog lanca.

"Poštovani povjereniče Komisije i predstavnici država članica, Parlament traži da smanjite bacanje hrane u EU jer je zatvaranje očiju pred ovim problemom duboko nemoralno", kazala je Borzan.

"Čuvanje standarda sigurnosti hrane nam je crvena linija jer je javno zdravlje prioritet. U izvještaju pozivamo države članice da poduzmu mjere potrebne za postizanje cilja smanjenja rasipanja hrane u Uniji za 30 posto do 2025. i za 50 posto do 2030. godine", kazala je Borzan.

Da bi se to postiglo, istaknula je hrvatska europarlamentarka, potrebne su nam službene definicije bacanja i gubitaka hrane te zajednička metodologija za mjerenje tih pojava.

Također smatra da je edukacija ključna kako bi se smanjile količine bačene hrane.

Prema procjenama više od pola građana zna da postoji razlika i da se hrana može jesti i nakon što istekne datum "najbolje upotrijebiti do", kazala je Borzan i pozvala Komisiju da ispita svrsishodnost trenutnog sustava označavanja i predloži promjene ukoliko se to pokaže potrebnim.

U nekim državama članicama, nastavila je Borzan, još se uvijek naplaćuje PDV na doniranje hrane što je direktna posljedica europskog zakonodavstva.

"Neke države su te propise zaobišle, no smatramo da bi najbolje rješenje bilo da Komisija predloži izmjenu Direktive o PDV-u kojom bi se izričito odobrila izuzeća od plaćanja poreza za doniranje hrane", istaknula je Borzan.

Istovremeno, dodala je, neke države članice potiču doniranje kroz porezne olakšice i druge ekonomske poticaje za društveno odgovorne tvrtke.

"Smatramo bi takve i ostale primjere dobre prakse trebalo promovirati u cijeloj Uniji", kazala je europarlamentarka svojim kolegama.

Ona smatra da EU fondovi i programi poput Fonda za pomoć najpotrebitijima i Poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj imaju potencijal za povećanje doniranja i smanjenje gubitaka u proizvodnji hrane, dodajući da se zastupnici slažu da se te mogućnosti nedovoljno koriste i stoga je se države članice pozivaju da se više angažiraju po tom pitanju.

Borzan je izrazila uvjerenje da je svijest građana o ovom problemu na visokoj razini i zato ne smijemo propustiti priliku za djelovanje. Kazala je da je ovo izvješće dobilo jednoglasnu potporu odbora za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane jer tu nema stranačkih razlika ni ideologije, već se radi o tome da iskoristivu i zdravu hranu preusmjerimo onima koji si je ne mogu priuštiti.

"Parlament je ujedinjen oko potrebe smanjenja bacanja hrane i pomno ćemo pratiti što rade izvršni organi koji snose odgovornost za provođenje mjera koje smo predložili", zaključila je Borzan.

Davor Škrlec, eurozastupnik iz redova Zelenih/Europskog slobodnog saveza, kazao je u raspravi nakon predstavljanja izvješća da je bacanje hrane ekonomski, socijalni i ekološki problem, izrazivši žaljenje što svaki Europljenin godišnje na odlagalište pošalje skoro 180 kilograma hrana

Kako se svake godine u državama članicama EU-a godišnje baci 88 milijuna tona hrane, to znači da je u prosjeku svaka osoba odgovorna za 173 kilograma godišnje. 

"Teret rješavanja tog problema leži na političarima, građanima i gospodarstvenicima", kazao je Škrlec i pozvao Komisiju da "stane na stranu Parlamenta".

Mirjana Petir, iz klupa zastupnika Europske pučke stranke (EPP), kazala je da je problem gladi danas prvenstveno odraz "krize morala i krize politika".

"Potrebne su nam nove politike okrenute ljudima, a ne profitu", rekla je Petir. 

Izvješće Borzan naišlo je na veliko odobravanje uz ocjenu da "dugo nije bilo nekog izvješća oko kojeg su zastupnici toliko jednoglasni i zbijenih redova".

Prema službenim podacima, na farmama, u postupku prerade i proizvodnje, u trgovinama, restoranima i privatnim kućanstvima - hrana se rasipa u cijelom lancu. Međutim, rasipanju hrane najviše doprinose kućanstva - s udjelom od 53 posto i postupak prerade - 19 posto.

Stručnjaci upozoravaju da rasipanje hrane također znači gubitak vrijednih i rijetkih resursa (voda, tlo, radni sati, energija i sl.)  koji doprinosi klimatskim promjenama. Prema Organizaciji za prehranu i poljoprivredu UN-a (FAO), rasipanje hrane odgovorno je za osam posto globalnih emisija stakleničkih plinova za koje je odgovoran čovjek. Za svaki kilogram hrane koja se proizvede, u atmosferu se ispušta 4,5 kilograma CO2.

Smanjenje bacanja hrane nije samo obaveza zbog zaštite okoliša i ekonomije, već je i moralno pitanje. Prema FAO-u, oko 793 milijuna ljudi na svijetu je pothranjeno. Prema Eurostatu, u 2014. 55 milijuna ljudi (9,6 posto populacije EU28) nije si moglo priuštiti kvalitetan obrok svakog drugog dana.

Na globalnoj razini jedna trećina hrane, ili 1,3 milijarde tona hrane, proizvedene za ljudsku prehranu se ili baci ili potrati. Zastupnici EP-a će o izvješću hrvatske europarlamentarke glasati u utorak. 

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje