OPG TJEDNA

Branko Roglić i ja ćemo zajedničkim projektom postati najmoderniji proizvođači meda u Hrvatskoj

Agrovijesti
Milan Vukelić bavi se pčelarstvom na području Hrvatske Kostajnice Fotografija: Milan Vukelić Pogledajte galeriju
Milan Vukelić diplomirani inženjer šumarstva, ušao je s vlasnikom Orbica Brankom Roglićem u zajednički projekt izgradnje i opremanja jednog od najmodernijih pčelinjaka i pogona za proizvodnju meda u Hrvatskoj. Planiraju imati 400 košnica i kroz Orbicovu distribuciju na tržište plasirati med vrhunske kvalitete. Kako je stupio u kontakt s Roglićem te koji su njihovi zajednički planovi Vukelić nam je ispričao u našoj OPG priči tjedna.

Kada sam na televiziji u emisiji Nedjeljom u 2 slušao Branka Roglića i čuo sa koliko entuzijazma priča o tome kako bi trebalo pokrenuti gospodarstvo te povezati proizvodnju hrane i turizam odlučio sam mu se javiti i prezentirati svoje ideje u vezi s razvojem proizvodnje meda. Nedugo potom on me je pozvao, sastali smo se, razgovarali i dogovorili partnerski odnos na zajedničkom projektu. Odlučio mi je pomoći kako bih povećao svoje kapacitete, broj košnica, modernizirao pogon te povećao proizvodnju meda. Drago mi je što je tako uspješan poslovni čovjek pokazao ogroman interes da moj projekt uspije.

Ovako nam je svoj priču o proširenju i modernizaciji proizvodnje meda u partnerstvu s vlasnikom Orbica započeo Milan Vukelić, diplomirani inženjer šumarstva iz Hrvatske Kostajnice.

Milan Vukelić bavi se pčelarstvom na području Hrvatske Kostajnice

Roglić pomaže poljoprivrednike

Vukelić je drugi poljoprivrednik s kojim je vlasnik Orbica Branko Roglić ušao u sličan partnerski odnos te pokušava financijskom injekcijuom i kroz vlastitu distribuciju prvo pomoći u podizanju proizvodnje, izgradnji brenda, a potom se i uključiti u distribuciju kroz kanale prodaje u svojim kompanijama. Prvi s kojim je započeo projekt u poljoprivredi bio je OPG Slađan Novosel, proizvođač kulena iz mjesta Gat kod Donjega Miholjca, o kojemu je nedavno Agrobiz imao veliku priču u rubrici OPG tjedna. 

Vukelić kaže kako se pčelarstvom intenzivno bavi već oko osam godina te kako su se proizvodnjom meda bavili i njegovi djedovi i bake jer žive u kraju koji je ekološki čist i pogodan za takvu proizvodnju.

- Odrastao sam uz pčele. Ovaj naš kraj je ekološki čist i svi su imali pokoju košnicu. Uvijek je bilo dobroga meda no stvorio se, zbog rata, određeni vakum i neke stvari su pomalo zamrle, kaže Vukelić.

Po završetku studija na šumarskome fakultetu radio je u šumariji, neko vrijeme bio je direktor jedne radne jedinice, ali su ga ratna zbivanja i sve što se događalo u Hrvatskoj od početka 90-tih godina natjerali da ode iz Hrvatske te je godinama mijenjao države – od Srbije, Rumunjske, Nizozemske, Slovenije do BiH. U konačnici se vratio u rodnu Hrvatsku Kostajnicu i započeo život od početka.

- Imao sam od 80 do 100 pčelinjih društva, a povećavao sam ili smanjivao taj broj ovisno o prilikama. Prije povratka u Hrvatsku Kostajnicu i ulaska u proizvodnju meda četiri godine sam radio u Zagrebu, u tvrtki koja je isporučivala građevinski materijal za autocestu u Slavoniji, ispričao nam je Vukelić.

Kada je umro njegov otac, prije tri i pol godine, konačno se vratio kući i odlučio se posvetiti pčelarstvu, odnosno počeo je razvijati projekt za koji, kako kaže, bezrezervno vjeruje da ima budućnost i ogromne tržišne mogućnosti. 

Vukelić nam je rekao kako su se vlasniku Orbica Branku Rogliću njegov projekt i razmišljanje strašno svidjeli, a nakon što su počeli definirati korake u daljnjemu razvoju složili su se kako je nužno ponajprije nabaviti svu opremu, veći broj košnica, izgraditi kušaonica meda, skladište...

- Uvjeren sam kako smo nas dvojica u ovome trenutku među najopremljenijim pčelarima u Hrvatskoj, ne kapacitetom jer ima većih, ali svakako glede suvremene opreme u koju smo investirali, ističe Vukelić.

Milan Vukelić bavi se pčelarstvom na području Hrvatske Kostajnice

Plan je doći do 400 košnica i postati najmoderniji pčelar

Planiraju kroz nekoliko godina doći do 350 ili 400 košnica, a u ovaj posao Vukelić kani uključiti cijelu obitelj - dva sina i snahu te, naravno - suprugu.  

- Sezone su takve kakve jesu, mogli smo možda ove godine napraviti više, ali je vrijeme presudilo da ne ostvarimo plan. Bilo je puno kiša, mrazeva, niskih temperatura - objašnjava nam sugovornik kako klimatske promjene imaju strašan utjecaj na pčele jer su one prva crta obrane, prve osjete sve značajne klimatske promjene, koje su zadnjih godina postale uobičajene i učestale. - Glede hrane i razmnožavanja, pčela je jako osjetljiva i pokazatelj što nam je u budućnosti činiti, s klimom i okolišem

- U ovoj smo godini išli na varijantu nabave 150 novih košnica i opreme te nekih dodatnih građevinskih radova koji bi omogućili uredan prostor na donjemu katu moje kuće. Kanimo napraviti  modernu liniju za vrcanje meda. Nabavili smo vrhunsku opremu, a prostor opremili i sredili tako da bude higijenski i bakterijski na najvećoj razini. Planiramo skladišni prostor pa ćemo kupiti još jedan komad zemljišta. Kada sve složimo moj projekt će imati glavu i rep, ispričao nam je Vukelić.

Kaže kako je nešto od opreme za proizvodnju već imao, ali se s Brankom Roglićem u startu dogovorio da, ako idu u zajednički projekt, to mora biti najbolje što postoji na tržištu i što može proizvodnji meda dati drugačiju dimenziju i kapacitete.

Ne želi iznositi cifre, kaže kako je to poslovna tajna, no ističe da se s Roglićem lako razumio te se pokazalo kako razmišljaju na isti način i imaju sličnu viziju kako pokrenuti i napraviti dobar proizvod koji će sigurno naći put do potrošača.

- Koncept pčelarstva svodi se na potrebu seljenja košnica na različita područja, ovisno o vrsti ispaše koja je u nekome trenutku akutalna, ali i s obzirom na klimatske promjene, objasnio nam je ovaj pčelar. - Imamo tri prikolice i na svaku stane 110 košnica, a mogu biti na kotačima, ostatak će činiti kvalitetan stacionar, ovdje - na mojoj rodnoj grudi. Ove smo godine seljenjem košnica na razne lokacije napravili dodatni trošak, a rezultat je možda ispod očekivanog jer je jako teška sezona. Još uvijek je rano davati neke procjene sezone no čini mi se kako će u cijeloj regiji biti malo meda, tako mi kažu i pčelari od Slovenije do Makedonije, ističe Vukelić.

 Dodaje kako su oni imali ponešto kvalitetne paše u okolici Novske, Nove Gradiške u razdoblju kada je cvjetala uljana repica, no to je industrijski med, koji i nije baš popularan.

- Glavna paša je bagrem i njega već nekoliko godina ne možemo kvalitetno odraditi zbog lošega vremena. Osnovali smo i na Korčuli jedan pčelinjak sa 70-80 košnica kako bismo dobili na kvaliteti i med iz Dalmacije, kaže Vukelić.  

Sa 150 košnica on je dosada dobivao četiri do pet tona meda, ali ne vjeruje da će se to dogoditi u ovoj sezoni, upravo zbog tako loše paše bagrema.

- U sustavu proizvodnje meda osim bagrema je bitna i paša amorfe u okolici Sunje, Dubice i Posavini. Med iz amorfe ili bagremca vrlo je specifičan, crvenkast je, blagoga mirisa i okusa, a preporučuje se za iscrpljeni organizam i podizanje energije. Dobar je izvor proteina, vitamina i minerala, objasnio nam je ovaj pčelar. - Potom slijedi paša kestena, druga je po važnosti.

Kesten je u našim krajevima poprilično obolio, a i posječen je na velikim površinama. Ova paša daje odlične rezultate otprilike svake treće godine, jer prirodni biološki potencijal nije moguće ostvariti svake godine, paša nije svake godine ista. Svaka treće bude izdašnija. Imaju i ponešto meda od lipe.  

- Zadnja paša je suncokret na području Slavonije i Baranje. Imamo prostor oko Vukovara, Borova Naselja i to je zadnja intenzivna paša. No, iz suncokreta i uljane repice dobiju se industrijski medovi koji se više koriste za zimsku prehranu pčela, ne donose neku ekonomsku korist, tvrdi Vukelić.

Objašnjava kako bi seljenjem svaka paša morala donijeti 15 do 16 pa čak i do 20 kg meda po košnici. A da je sve ""normalno možda bi se moglo doći i do 60 kg po košnici tih glavnih pčelinjih društava koja se sele.

Vukelić ističe kako je pčelarstvo takav posao u poljoprivredi koji najbrže može donijeti povrat novca ako sezona bude dobra. Mnogo brže može se vratiti uloženi novac nego u drugim branšama poput stočarstva, ratarstva ili nekih drugih grana poljoprivrede.

- Imamo mi specijalno terensko vozilo, s 3000 kubika – Nissan Patrol, koji vuče 31 košnicu a brutoteret ne prelazi 6,5 tona, koliko je dozvoljno prema zakonu. Prilagodili smo se i poštivali sve zakonske obveze i ograničenja, dodaje.  

Milan Vukelić bavi se pčelarstvom na području Hrvatske Kostajnice

Prodaja na kućnome pragu i preko Orbica

Vukelić ee, kako nam je objasnio, s Brankom Roglićem dogovorio da jedan manji dio meda prodaje na kućnome pragu, a veći dio, kada se dođe do punih kapaciteta, kroz distribuciju Orbica i njegove trgovine.

- Radimo na dizajnu lijepoga pakiranja od  600 i 900 grama, s finom ambalažom i etiketom, a kvaliteta meda je neupitna - izvoran je i originalan. Imat ćemo jako kvalitetan nezagađen med, bez herbicida i pesticida, benzena i dr., tvrdi.

Na pitanje hoće li imati i ekocertifikat Vukelić tvrdi kako će i to doći "na dnevni red", ali je to dosta zahtjevan posao i nije moguće ekološki med proizvesti u košnicama koje se sele jer su one izložene različitim vanjskim utjecjima.  Stoga planira u 70 do 100 košnica ekološki uzgajati med u ekoambijentu - u okloici Kostajnice. On svoje pčele sada drži na dvije lokacije  - u rodnome selu Vukelić su dva pčelinjaka, ostalo u susjednome selu Rogulje.

Izgradit će kušaonicu jer je njegov objekt pored glavne ceste.

- Mnogo ljudi putuje iz BiH prema Sloveniji i Austriji i već sada neki svaraćaju i kupuju med, a u budućnosti će ga moći probati "na licu mjesta", kaže.

Objasnio nam je ekonomsku računicu. Sadašnjom organizacijom OPG-a moglo bi se proizvesti 7, 8 do 10 tona meda pa ostvariti prihod od 350.000 do 400.000 kuna.

- Od toga se može živjeti fino, kaže. - Planiram u posao uvoditi i sinove, kako se projekt bude razvijao.

Sa 150 košnica i proizvodnjom meda jedan čovjek može uredno raditi, živjeti i plaćati obveze. Može se zaraditi od 5000 do 6000 kuna mjesečne plaće. S 250 košnica može već dvoje lagodno raditi i živjeti. Oko 400 košnica treba da bi tri osobe bile u profesionalnome odnosu i stalnom angažmanu.

- Nisam zagovornik odlaska u Njemačku. Mislim da se tako devasitra gospodarstvo a država ostaje osakaćena zbog odlaska mladih, ističe.

Milan Vukelić bavi se pčelarstvom na području Hrvatske Kostajnice

Njegov koncept je da bude srednji po veličini, ali vrlo moderan pčelar

- Ima većih pčelara, onih koji imaju po 1000 ili 2000 košnica. Mislim kako je to specifičan vid posla i teško je kontrolirati sve kada vas kapacitet prevaziđe, tvrdi. - Za tri godine možemo biti među srednje jakim ili jakim pčelarima, kaže Vukelić.

Razočaran je što se nekvalitetan i jeftin med uvozi iz Čilea, Brazila, Argentine, pa još posve nekontrolirano.

- U ovome poslu ima svega. Kada vam netko kaže da med stoji 30 kuna, bježite od njega. EU je sebi omogućio da svoje medove miješa s uvoznima pa se stoga na tržištu pojavljuju jeftini medovi, sumnjive i slabe kvalitete. Mi tako ne mislimo raditi, nego imati vruhunski proizvod. Očekujem da ćemo 2018. imati full rezultate, zaključuje Vukelić. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje